Skupština Crne Gore je 4. septembra usvojila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakonika o krivičnom postupku (ZKP), posle gotovo četiri godine usklađivanja sa Evropskom komisijom, kojoj je tekst prvobitno upućen na mišljenje u decembru 2022.

Ove nove izmjene ZKP-a stupaju na snagu 17. septembra, uz rok od godinu dana za obrazovanje stručnih službi za podršku žrtvama, nakon čega će se, u roku od šest mjeseci, početi primjenjivati odredbe o pravima žrtava.

Usvojeno je više od 100 izmjena i dopuna koje mogu unaprijediti efikasnost krivičnih postupaka i znatno poboljšati zaštitu žrtava krivičnih djela, prava odbrane i posebno lica lišenih slobode. Ipak, pojedina važna pitanja ostala su neriješena, dok su druga unaprijeđena samo djelimično.

Ubrzanje krivičnog postupka

Ubrzanju krivičnog postupka trebalo bi da doprinese novi način kontrole optužnice, koja će se, po pravilu, obavljati na osnovu pisanih izjašnjenja okrivljenog i njegovog branioca, bez obaveznog održavanja ročišta u svakom predmetu. Glavni pretres će, pod zakonom propisanim uslovima, moći da se održi i u odsustvu prethodno saslušanog optuženog, ako je njegov branilac prisutan. Povećan je i iznos novčane kazne za branioca koji neopravdanim nedolaskom prouzrokuje odlaganje glavnog pretresa, pa ona sada može iznositi do 5.000 eura.

Promjena predsjednika ili člana sudskog vijeća više neće nužno dovoditi do ponovnog saslušanja svih svjedoka i vještaka i ponovnog izvođenja već izvedenih dokaza. Sud će moći da pročita ranije date iskaze kada ocijeni da ponovno izvođenje dokaza nepotrebno. Time se može spriječiti da promjena sastava vijeća višegodišnji postupak praktično vrati na početak. Ubrzanju bi trebalo da doprinesu i izmjene u drugostepenom postupku, uključujući mogućnost održavanja pretresa bez uredno pozvanog optuženog koji neopravdano izostane, kao i pravilo da se isto rješenje prvostepenog suda odnosno sudije za istragu može ukinuti samo jednom, da bi se spriječilo višestruko vraćanje predmeta na ponovno odlučivanje.

Ova rješenja mogu da smanje broj odlaganja, spriječe procesne zloupotrebe i nepotrebno ponavljanje dokaznih radnji. Njihov doprinos pravičnosti suđenja u razumnom roku ipak će zavisiti od dosljedne primjene i od toga da se težnja ka efikasnosti u svakom predmetu uskladi sa pravom na odbranu i pravično suđenje.

Prava žrtava krivičnih djela

Značajno su unaprijeđena i prava žrtava, posebno žrtava trgovine ljudima, krivičnih djela protiv polne slobode, nasilja u porodici, ratnih zločina i terorizma, kao i djece žrtava. Obezbijeđeni su im besplatan pristup stručnim službama za podršku, psihološka i stručna pomoć, zaštita od zastrašivanja i odmazde, pratnja lica od povjerenja, saslušanje bez neopravdanog odlaganja, pojedinačna procjena potreba i pravo na obavještavanje o toku postupka. Pristup stručnim službama ne zavisi od podnošenja krivične prijave ili pokretanja postupka i obezbjeđuje se prije, tokom i nakon krivičnog postupka.

Problematičan je, međutim rok za uspostavljanje ovog sistema. Godinu dana za formiranje službi za podršku žrtvama, uz dodatnih šest mjeseci za početak primjene odredbi o pravima žrtava je dug period tokom kojeg će zakonom garantovana prava ostati bez pune institucionalne podrške. Sa uspostavljanjem ovih službi trebalo je početi ranije, posebno imajući u vidu da je njihovo formiranje najavljivano još 2022. godine.

To je naročito važno za žrtve i svjedoke u predmetima ratnih zločina, koji nerijetko žive van Crne Gore i radi učešća u postupku dolaze iz drugih država. Njihov dolazak, putovanje, smještaj i boravak, kao i psihološka i stručna podrška prije, tokom i nakon svjedočenja, zahtijevaju pravovremenu organizaciju i ne bi smjeli biti prepušteni improvizaciji. Takva sveobuhvatna institucionalna i logistička podrška i dalje izostaje, iako je posebno važna za osobe koje svjedočenjem ponovo prolaze kroz traumatična iskustva.

Prihvaćeno je i više predloga HRA.

Obaveza zdravstvenog pregleda lica lišenog slobode u slučaju sumnje na zlostavljanje

Posebno je važna obaveza zdravstvenog pregleda lica lišenog slobode kada postoji sumnja na zlostavljanje, uz prilaganje izvještaja spisima predmeta. Ovo predstavlja značajnu garanciju zaštite od policijskog zlostavljanja, imajući u vidu da su istraživanja HRA ukazala na pojedinačne slučajeve u kojima su državni tužioci odbijali zahtjeve oštećenih i njihovih advokata da ih odmah upute na ljekarski pregled, iako su povrede na njihovim tijelima bile vidljive. Na slične probleme u praksi ukazivao je i Evropski komitet za sprečavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanjaili kažnjavanja (CPT) u izvještajima o posjetama Crnoj Gori 2013. i 2017. godine.

Obaveza obrazlaganja odluke o odustanku od optužbe

Uvedena je i obaveza državnog tužioca da sudu obrazloži odluku o odustanku od optužbe, što oštećenom omogućava da razumije razloge odluke i procijeni da li će koristiti raspoloživa pravna sredstva ili sam preduzeti krivično gonjenje.

Prava odbrane

Unaprijeđena su i prava odbrane: branilac će prije prvog saslušanja moći neposredno da pročita dio krivične prijave koji se odnosi na njegovog branjenika, umjesto da mu se njena sadržina samo predoči.

Zaštita identiteta djeteta

Kada se dijete nalazi na snimcima i fotografijama koji se koriste kao dokaz, oni će se u slučaju potrebe, reprodukovati uz izmjenu njegovog lika i glasa.

Trajanje pritvora nije produženo

Važno je i što, uprkos različitim javnim inicijativama, maksimalno trajanje pritvora nije produženo sa tri na pet godina, čime je očuvan dostignuti nivo zaštite prava na slobodu.

Korišćenje fotografija i snimaka nastalih bez saglasnosti okrivljenog odnosno osumnjičenog

Napredak je, između ostalog, ostao djelimičan u pogledu korišćenja fotografija i snimaka nastalih bez saglasnosti okrivljenog odnosno osumnjičenog i audio-vizuelnog snimanja saslušanja.

Kod fotografija i snimaka, dosadašnje rješenje je, u načelu, zahtijevalo saglasnost osumnjičenog, odnosno okrivljenog za njihovo korišćenje kao dokaza. Izmjenama je omogućeno korišćenje snimaka nastalih bez njegove saglasnosti, ali samo za krivična djela za koja je propisana kazna zatvora od pet godina ili teža. Time je samo djelimično prihvaćen predlog HRA da se uslov saglasnosti potpuno ukloni. Za lakša krivična djela tako i dalje može nastati apsurdna situacija da sud ne može koristiti vjerodostojan, pa čak i javno dostupan snimak koji su načinili mediji ili građani. Takvo ograničenje ne poznaju ni zakonodavstva Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije.

Audio-vizuelno snimanje

Što se tiče audio-vizuelnog snimanja prema dosadašnjem rješenju, saslušanje osumnjičenog u izviđaju moglo se snimiti, dok je sada propisano da se ono „po pravilu snima“. Međutim, CPT je audio-vizuelno snimanje svih policijskih radnji prema građanima i osumnjičenima naglasio kao jednu od tri ključne mjere za borbu protiv torture. HRA je zato predlagala obavezno snimanje svih radnji u policiji, ne samo pred tužiocem.

Usvojeno rješenje je uže — odnosi se samo na saslušanje osumnjičenog u izviđaju, dok prethodno policijsko postupanje, gdje se dešavala većina zlostavljanja, ostaje van obaveze snimanja. Zakon ne propisuje ni kriterijume za odstupanje od snimanja niti obavezu evidentiranja takve odluke, čime se organima ostavlja široka diskrecija i ne obezbjeđuje djelotvorna kontrola tamo gdje je rizik najveći.

Pitanja koja nijesu riješena

Ostaje da se radna grupa za izradu novog ZKP-a pozabavi sljedećim vrlo važnim pitanjima koja sada nisu uvrštena: propisivanje obaveznog psihijatrijskog vještačenja u slučaju sumnje na mučenje ili zlostavljanje – u skladu sa Istanbulskim protokolom, stroži uslovi za određivanje pritvora, odnosno izmjena sporne odredbe prema kojoj se pritvor može odrediti za krivična djela za koja je zaprijećena kazna od deset godina zatvora ili teža, na osnovu težine i načina izvršenja djela; kraći rokovi policijskog i tužilačkog zadržavanja, ograničavanje trajanja mjera tajnog nadzora, ulazak policije u tuđi stan bez naredbe suda radi izvršenja odluke o pritvoru, dovođenju ili lišenju slobode, kao i pravo odbrane na obrazloženu odluku o uskraćivanju uvida u spise.

Usvojene izmjene su važan korak ka efikasnijem krivičnom postupku i snažnijoj zaštiti njegovih učesnika, ali posao na usklađivanju Zakonika sa standardima zaštite ljudskih prava nije završen.