HRA BILTEN 15 – TEMA 6

Analiza Vrhovnog državnog tužilaštva pokazala je da je tokom proteklih deset godina u predmetima u kojima je počinilac bio nepoznat zastara nastupila u 41,8% ili u četiri od deset pokrenutih predmeta.

„U predmetima formiranim protiv nepoznatih učinilaca (13.861 predmet formiran u periodu od 10 godina), zastarjelost je evidentirana u 41 odsto predmeta (5.794 predmeta). Razlog zastarjelosti jeste nemogućnost policije da identifikuje učinioce u zakonskim rokovima, usljed čega je zbog protoka vremena u kom se može preduzeti krivično gonjenje, nastupila zastarjelost i nemogućnost daljeg krivičnog gonjenja”, tvrde iz Vrhovnog državnog tužilaštva.

Vrhovno državno tužilaštvo je utvrdilo i da je od 1. januara 2020. do 1. novembra ove godine u 362 predmeta, od 57.756 pokrenutih protiv poznatih počinilaca, nastupila zastara krivičnog gonjenja. To pokazuje da je zastarjelost u tim predmetima statistički zanemarljiva i da tužilaštva najčešće postupaju pravovremeno i efikasno, kažu iz VDT.

„U 339 predmeta, formiranih protiv poznatih učinilaca zastarjelost krivičnog gonjenja je nastupila prije samog podnošenja krivične prijave tužilaštvu (što iznosi 0,59 odsto od ukupnog broja predmeta), a samo u 23 predmeta formiranih protiv poznatih učinilaca zastarjelost krivičnog gonjenja je nastupila nakon podnošenja krivične prijave tužilaštvu (što iznosi 0,04 odsto od ukupnog broja predmeta)”, saopštili su iz Vrhovnog državnog tužilaštva.

I pored toga tužilaštvo kojim rukovodi Milorad Marković je provjeravalo da li je opravdano i zbog kojih okolnosti je nastupila zastara krivičnog gonjenja, posebno u 23 predmeta u kojima je nastupila nakon  podnošenja krivične prijave tužilaštvu.

„Uvidom u predmete utvrđeno je da je zastarjelost nastupila iz opravdanih razloga na koje državni tužioci nijesu mogli uticati i pored preduzimanja radnji propisanih zakonom, osim u dva predmeta zbog čega je pokrenut jedan disciplinski postupak protiv državnog tužioca“, saopštili su iz VDT.

Ovakvi nalazi Vrhovnog državnog tužilaštva dodatno ukazuju da se problem zastarjelosti krivičnog gonjenja uglavnom dovodi u vezu sa predmetima protiv nepoznatih učinilaca. Međutim, postupanje Tužilačkog savjeta u odnosu na ove predmete ne ukazuje na adekvatan institucionalni odgovor. Naime, u oktobru 2023. Tužilački savjet je obaviješten da su u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici određeni predmeti iz 2016, 2017, 2018, 2019, 2020 i 2021 godine bili u arhivi i da nijesu bili dodijeljeni državnim tužiocima u rad.

Iako je Savjet nakon toga zatražio izvještaje od svih državnih tužilaštava, oni nijesu dostavljeni u traženom roku, već su razmatrani tek u martu 2024. godine. Tada je konstatovano da je u državnim tužilaštvima Crne Gore zastarjelo čak 2208 predmeta. Ni tada, niti na narednim sjednicama, Tužilački savjet nije donio konkretne mjere u cilju utvrđivanja odgovornosti za višegodišnje nepostupanje u predmetima  u kojima je zastarjelost nastupila, već se zadržao na konstatacijama i dodatnim zahtjevima za izvještavanje. Ovakvo postupanje državnih tužilaca, koje može da znači i zloupotrebu službenog položaja, narušava povjerenje javnosti u Državno tužilaštvo.

HRA BILTEN 15

• B15.T1 – Mugoša izabran za sudiju Ustavnog suda, Krstonijević bez podrške u prvom krugu
• B15.T2 – Vesna Medenica osuđena na godinu i devet mjeseci zatvora, sutkinja Vlahović-Milosavljević na pola godine
• B15.T3 – Tužioci traže 20 godina zatvora za Vesnu Medenicu i njenog sina Miloša, branioci oslobađanje
• B15.T4 – Kako izgleda put mladog pravnika do sudijske funkcije?
• B15.T5 – Sudski savjet i dalje ne objavljuje odluke o disciplinskoj i etičkoj odgovornosti sudija
• B15.T6 – Za 10 godina zastarjelo više od dvije petine predmeta u kojima je počinilac bio nepoznat
• B15.T7 – Ustavni sud organizovao javnu raspravu zbog sporazuma između Crne Gore i UAE
• B15.T8 – VK: Automatski produžavati mandat sudijama Ustavnog suda, potrebna preciznija rješenja
• B15.T9 – Novi Etički kodeks sudija – sažetiji tekst uz stare dileme
• B15.KV – KRATKE VIJESTI