Otvoreno pismo poslanicama i poslanicima Skupštine Crne Gore povodom Zakona o slobodnom pristupu informacijama
Poštovane poslanice i poslanici,
Obraćamo vam se povodom amandmana na Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama, koji je na Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu podržan na predlog poslanika PES-a Vasilija Čarapića, a kojim se predviđa da u upravnim sporovima pokrenutim zbog “ćutanja uprave” svaka strana snosi svoje troškove.
Ovaj amandman nije tehničko “peglanje” teksta, već suštinsko derogiranje prava javnosti da dođe do informacija od javnog značaja. Slobodan pristup informacijama nije apstraktna pravna norma – to je alat bez kojeg građani ne mogu da zaštite svoja prava, mediji ne mogu da rade svoj posao, a civilno društvo ne može da kontroliše vlast. Ako se taj alat finansijski obesmisli, pravo ostaje samo na papiru, a sistemski se obesmišljava borba protiv korupcije.
Posebno je važno podsjetiti da je pravo na pristup informacijama Ustavom garantovano, kao i pravo na pravni lijek i pravično suđenje pred nezavisnim sudom. Sudska zaštita mora biti stvarna i djelotvorna, a ne formalna. Ako se postavi pravilo po kojem građanin, novinar ili organizacija i kada dokažu povredu prava moraju unaprijed računati da će plaćati svoje troškove – onda se to pravo u praksi “naplaćuje” čak i kada je država nesporno pogriješila.
Time se uvodi finansijska barijera za pristup sudu i narušava ravnopravnost stranaka, jer država nastupa kao jača strana, sa budžetom i resursima, dok se teret borbe za zakonitost prebacuje na pojedinca.
Posebno je opasno što se ovim rješenjem potpuno promašuje osnovni uzrok problema: nezakonito ponašanje institucija koje ne postupaju po zahtjevima u zakonskim rokovima.
Umjesto da zakon pojača obavezu organa da odlučuju i time spriječi opstrukcije, amandman praktično uvodi pravilo da će građanin, novinar ili NVO i kada dokažu da je organ prekršio zakon – ipak platiti cijenu tog kršenja. Time se javnosti poručuje: “Možete tužiti državu, ali ćete to i platiti.”
To posebno pogađa one najranjivije među nama – ljude koji nemaju novca da plaćaju takse, advokate i sudske troškove; porodice koje se bore za socijalna prava; osobe sa invaliditetom koje pokušavaju da ostvare usluge koje im pripadaju; građane iz manjih sredina koji traže informacije o lokalnim odlukama koje utiču na njihov život; žrtve nasilja ili diskriminacije koje pokušavaju da dođu do dokaza; kao i medije i organizacije koje rade u javnom interesu i već sada su pod velikim pritiscima. Upravo njima zakon mora najviše da služi – a ne da ih obeshrabri i natjera da odustanu.
Predlagač amandmana, poslanik Vasilije Čarapić, očigledno nije razmislio o stvarnim posljedicama ovakvog rješenja u praksi. U sistemu u kojem su “ćutanje uprave” i odugovlačenje već postali uobičajen mehanizam skrivanja informacija, ukidanje troškovne odgovornosti organa šalje pogrešan signal: institucije će imati dodatni podsticaj da ne odgovaraju, jer znaju da ih to ništa ne košta. Kad “ćutanje” nema finansijsku posljedicu, postaje najjeftiniji i najbezbjedniji način da se izbjegne odgovornost i sakriju dokumenta od javnog interesa.
Dodatno, ovakav amandman gura građane u nejednaku borbu sa državom. Organi vlasti raspolažu budžetima, pravnim službama i resursima, dok je za običnog čovjeka i mali medij svaki sudski postupak rizik. Ako unaprijed znaju da će, čak i kada dobiju spor zbog nezakonitog nerada institucije, morati da plate svoje troškove – mnogi neće ni pokušati. To je tiha, ali vrlo efikasna zabrana pristupa informacijama: ne kroz eksplicitno “ne”, već kroz finansijsko obeshrabrivanje.
Pritom, ovakvo rješenje svakako ne bi prošlo provjeru pred Ustavnim sudom – samo je pitanje zašto se predlagač uopšte odlučuje da namjerno napravi štetu pravu javnosti da zna, umjesto da se popravljaju realni problemi u primjeni zakona i jača odgovornost institucija.
U trenutku kada se od države očekuju mjerljivi rezultati u borbi protiv korupcije, poslanik Čarapić predlaže rješenje kojim upravo građanima i civilnom društvu uskraćuje mogućnost da budu aktivni dio sveukupnih napora da Crna Gora uspješno zatvori pregovaračka poglavlja 23 i 24. Uspješno zatvaranje ovih poglavlja nije moguće bez snažnih mehanizama javne kontrole, dostupnosti informacija i efikasne sudske zaštite – a ovaj amandman ide direktno suprotno tom cilju.
Zato vas pozivamo da u plenumu ne podržite ovaj amandman. Ako se već govori o sprečavanju zloupotreba, rješenje ne može biti kažnjavanje svih koji traže pravdu i informacije, već ciljane mjere koje sankcionišu očigledno zlonamjerne zahtjeve. Blanket pravilo “svako snosi svoje troškove” je pogrešno, nepravično i opasno, jer nagrađuje nezakonito ponašanje organa vlasti.
Slobodan pristup informacijama je jedan od rijetkih mehanizama kojim građani mogu da dođu do istine o tome kako se troši njihov novac, kako se donose odluke i ko snosi odgovornost. Ne dozvolite da se kroz amandman, naizgled “umjeren”, sruši suština zakona i pošalje poruka da institucije mogu nekažnjeno da ćute.
Dolje potpisane organizacije i aktivisti civilnog društva
Mreža za afirmaciju nevladinog sektora – MANS
Akcija za ljudska prava – HRA
Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore CIN-CG
GREEN HOME
Fidelity Consulting
Aleksandar Dragićević, aktivista
Nvo 35mm
CEE Bankwatch Network
Milica Kankaraš Berber, aktivistkinja
Danijel Garić, aktivista
NVO Mogul
Dr Martin Schneider-Jacoby Assoc. – MSJA
NVU LBTQ žena Stana
Mladen Ivanović, reditelj i aktivista
Expeditio Kotor
Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja
NVO Prima
Inicijativa mladih za ljudska prava
Balkanska Istraživačka Mreža Crna Gora
Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore – UMHCG
NVO Zora
NVO Bezbjednost žena
NVO Posejdon
NVO “Grupa građana BU2”
NVO “Udruženje Vasojevića Primorja i Boke”
Mediteran News
Vasojevićka Riječ
NVO ”Ekološki centar Delfin”
Siniša Nadaždin, CRINI
Crnogorski forum (Montenegrin forum)
NVO NADA-Herceg Novi
Centar za zaštitu i proučavanje ptica – CZIP
Organizacija KOD
Centar za razvoj nevladinih organizacija – CRNVO
RERI
Društvo mladih ekologa Nikšić
Parkovi Dinarida – mreža zaštićenih područja Dinarida
Crnogorski