Crnogorske sudije imaju obavezu da predsjednicu Vrhovnog suda Valentinu Pavličić do kraja godine izvijeste o broju zastarjelih predmeta. Ona im je naložila da kontrolišu te predmete, posebno u slučajevima porodičnog nasilja, i analiziraju zašto je u njima nastupila zastara. Na tome će dodatno raditi i novoformirani tim, saopštila je tokom Foruma o vladavini prava 2025, održanom u Podgorici.
„Predsjednik suda mora dati kritički osvrt i komentar šta će preduzeti da se to ne desi”, poručila je Pavlićevićeva.
Istakla je da je formirala operativni tim sa sudijama Vrhovnog suda i jednim sudijom Apelacionog suda kako bi evidentirali sve stare predmete.
„Nećemo moći da imamo situacije koje smo do sada imali, kada su predmeti bili samo pobrojani bez obrazloženja šta se desilo. To uvodimo jer imamo odgovornost da ne nanosimo veću štetu od one koja je već napravljena”, objasnila je ona.
HRA pozdravlja najavljene korake predsjednice Pavličić, uz podsjećanje da se HRA od 2017. godine zalagala da se redovno ispituju razlozi zastarijevanja krivičnog gonjenja u svakom predmetu u kome do toga dođe, i da se komisijski utvrđuje da li za nastupanje zastarjelosti postoji odgovornost nadležnog sudije. HRA takođe insistira da se izmjenom metodologije sačinjavanja izvještaja o radu sudova svi sudovi obavežu da izvještavaju o broju predmeta u kojima nastupi zastara u toku postupka.
Čelnica crnogorskog sudstva je kazala i da je u trenutku imenovanja, pred sudovima u Crnoj Gori bilo 78 hiljada neriješenih predmeta, ali da danas isporučuju konkretne rezultate.
„U prvih 11 mjeseci 2025. riješeno je 56 starih predmeta, što je 20 odsto više nego u cijeloj 2024, a očekuje se da do kraja decembra bude donijeto još osam prvostepenih presuda. Nismo zadovoljni u potpunosti, ali u jedanaest mjeseci više nije bilo moguće uraditi“.
Veći je i ukupno riješeni broj predmeta.
„Umjesto prošlogodišnjih 86 odsto riješenih predmeta, danas imamo efikasnost od 99 odsto“, tvrdi Pavličevićeva.
Poručila je da bez nezavisnosti nema profesionalnosti i efikasnosti u sudstvu, kao i da kroz reforme dostižu te ciljeve.
Crnogorski