Akcija za ljudska prava (HRA) protestuje zbog toga što juče nijesu izabrane nove sudije Ustavnog suda, iako su sva tri kandidata za te funkcije, ispunjavala propisane uslove.
Državni interes je bio da se Ustavni sud popuni, u situaciji kada je faktički već u blokadi, jer samo četvoro preostalih sudija ne mogu da riješe izborne sporove, niti da donesu bilo koju odluku oko koje nemaju konsenzus.
U pogledu ispunjavanja uslova, obje kandidatkinje i kandidat imali su preko 40 godina života, najmanje 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci i bili su iz reda istaknutih pravnika. Ni za koga od njih nije izrečena nijedna ozbiljna primjedba osim paušalnih i uvrijedljivih tvrdnji da su pristrasni i „poslušni“ kandidati političkih stranaka.
Bilo je juče na skupštinskom zasijedanju mnogo riječi oko uslova koje bi i poslanici i Predsjednik države voljeli da su predloženi kandidati ispunjavali, kao što su položen pravosudni ispit i visoka prosječna ocjena sa osnovnih studija. Iako ništa od toga nije bio uslov za prijavu na konkurs, čula se i posebno neopravdana opaska da su „drski“ oni kandidati koji su se prijavili iako nijesu ispunjavali nepropisane uslove.
Čula se i opaska da je rad u nevladinoj organizaciji manje vrijedan od rada u državnim organima.
U tom kontekstu ističemo da smo ponosni na to što su se naši saradnici i saradnice, koji su jedan dio karijere proveli radeći u HRA, posle toga izabrani na istaknute funkcije u instituciji Ombudsmana, Vladi, Skupštini, kabinetu Predsjednika države, državnoj administraciji, advokaturi i nevladinom sektoru. Svi oni itekako doprinose Crnoj Gori, dok po pravilu s ponosom ističu rad u HRA.
HRA je na jučerašnjem zasijedanju čak tri puta pomenuta, pa postoji potreba da na još neke dileme odgovorimo.
Tačno je da smo krajem jula prošle godine javno pohvalili stručnost kandidatkinje Nerme Dobardžić, kritikujući Ustavni odbor koji je tada odbio da podrži i nju, koja je zaista po našem sudu imala najbolje biografske reference, kao i ostalih pet kandidata koji su takođe ispunjavali uslove. Rekli smo tada da je crnogorska javnost, kojoj je neophodan Ustavni sud, imala pravo da zna zbog čega ni ona, sa takvim referencama, a ni drugi kandidati nijesu zaslužili izbor.
Međutim, pravni poredak je takav kakav je, i pravila izbora sudija su takva kakva su – za utvrđivanje kandidatura dovoljna je prosta većina u odboru, odnosno dovoljan je predlog Predsjednika, a na plenumu se zahtijeva podrška najmanje 2/3, odnosno 3/5 poslanika. Smatramo da su u okviru tih pravila, svi nadležni akteri morali da urade najbolje što su mogli da sa postojećim kandidatima, koji ispunjavaju uslove, obezbijede državi da obnovi svoju ključnu instituciju.
Naravno da bi i tom procesu i javnosti više pogodovalo da svi otvoreno komuniciraju i blagovremeno iskažu sve dileme, i to u prisustvu kandidata kojima bi dali priliku da na te dileme odgovore, ali postojeća pravila niti to zahtijevaju, niti poslanici i poslanice imaju dovoljno sluha za javnost pa da se tako transparentno ponašaju.
U atmosferi u kojoj su i jedan i drugi predlagač forsirali samo „svoje“ kandidate, a na uštrb onih drugih, nije izabran niko, dok su Ustavni sud i interesi građana iznevjereni.
HRA očekuje da u narednih mjesec dana ipak sazri svijest o potrebi za zajedništvom da bi ova zemlja i svi njeni građani dobili i sudije Ustavnog suda i napredovali ka Evropskoj uniji. Na to je i crnogorskoj političkoj eliti juče ukazala predsjednica Evropske komisije, gospođa Fon der Lajen.
Crnogorski