KOMITET UJEDINJENIH NACIJA ZA PRISILNE NESTANKE OBJAVIO ZAKLJUČKE O CRNOJ GORI
Komitet UN za prisilne nestanke (CED) objavio je 7. oktobra zaključna zapažanja o Crnoj Gori, nakon razmatranja državnog izvještaja o primjeni Međunarodne konvencije o zaštiti svih osoba od prisilnih nestanaka, tokom svoje nedavne sjednice.
Zaključci sadrže glavne zabrinutosti i preporuke Komiteta u vezi sa primjenom Konvencije, ali ističu i pozitivne aspekte.
U odnosu na Crnu Goru, Komitet je pozdravio usvajanje Smjernica za potragu za nestalim osobama i Strategije za istraživanje ratnih zločina za period 2024–2027.
Uočio je donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti, kojim je svim nestalim i ubijenim civilnim žrtvama oružanih sukoba iz devedesetih godina prošlog vijeka na prostoru bivše Jugoslavije priznat status civilne žrtve rata, a članovima njihovih porodica obezbijeđene mjesečne novčane naknade. Takođe je uzeo u obzir da je država 2025. godine obezbijedila jednokratnu finansijsku pomoć u iznosu od 100.000 eura za 16 identifikovanih porodica u slučajevima Murino, Tuzi, Štrpci i deportacija izbjeglica, te da su u pripremi Smjernice o naknadi štete za žrtve.
Istovremeno, Komitet je izrazio zabrinutost zbog ograničenog napretka u rasvjetljavanju sudbina nestalih osoba i mjesta na kojima se one nalaze, identifikacije njihovih posmrtnih ostataka, kao i zbog pretjeranih kašnjenja sa istragama i krivičnim gonjenjem u slučajevima ratnih zločina.
Preporučeno je da Crna Gora ojača regionalnu saradnju radi lakše razmjene informacija i dokaza u cilju pronalaženja i identifikacije nestalih osoba, kao i istraživanja svih slučajeva, procesuiranja osumnjičenih počinilaca i pružanja podrške žrtvama.
Komitet je izrazio zabrinutost što postojeće mjere reparacije obuhvataju samo novčanu naknadu, koju žrtve mogu ostvariti samo kroz parnične postupke. Takođe je izrazio zabrinutost zbog odlaganja primjene Zakona o naknadi štete žrtvama krivičnih djela do učlanjenja Crne Gore u EU, kao i zbog prepreka sa kojima se suočavaju srodnici nestalih osoba i žrtve ratnih zločina prilikom ostvarivanja prava na naknadu.
Komitet je pozvao Crnu Goru da obezbijedi da svaka osoba koja je pretrpjela štetu u vezi sa prinudnim nestankom ima pristup sveobuhvatnom programu reparacija, čak i u slučajevima u kojima nije pokrenut krivični postupak.
Takođe je preporučeno da Crna Gora ubrzo primjeni Zakon o naknadi štete žrtvama krivičnih djela i da ukloni prepreke koje ograničavaju pristup naknadi za srodnike nestalih osoba, uključujući rokove zastare, te obezbijedi njihov jednak tretman kao žrtava ratnih zločina.
Komitet je ponovio preporuku da Crna Gora izmijeni Krivični zakonik kako bi prisilni nestanak bio propisan kao posebno i samostalno krivično djelo, čiji će rok zastare biti dug i srazmjeran težini djela, odnosno da počne teći tek od trenutka kada djelo prestane. Šansa za ispunjenje ove preporuke postoji već sada, budući da se Predlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore trenutno nalazi u skupštinskoj proceduri.
Komitet je takođe preporučio izmjene Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, kako bi žrtvama prinudnih nestanaka bilo omogućeno ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć. Pored toga, traženo je da se osigura da pravni položaj nestalih osoba i njihovih srodnika u oblastima kao što su socijalna zaštita, porodično i imovinsko pravo bude uređen bez potrebe za proglašenjem nestale osobe umrlom, uključujući uspostavljanje posebne procedure za proglašenje nestanka usljed prisilnog nestanka.
Akcija za ljudska prava će nastaviti da prati primjenu ovih preporuka i aktivno se zalaže za njihovu punu implementaciju.
Crnogorski