
SKUPŠTINSKA VEĆINA NASTAVLJA DA UGROŽAVA NEZAVISNOST MEDIJSKOG REGULATORA I EVROPSKI PUT CRNE GORE
31/07/2025
Povlačenje štetnih zakona potvrđuje važnost pritiska javnosti i civilnog sektora
01/08/202521 NVO: ISKORISTITE PRILIKU ZA REFORMU AGENCIJE ZA NACIONALNU BEZBJEDNOST

Još jednom apelujemo na poslanike i poslanice da obustave dalje odlučivanje o Predlogu zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), da otvore prostor za široku i inkluzivnu javnu raspravu i uvaže stavove relevantnih stručnjaka, organizacija i institucija, jer bez demokratskog nadzora nad službama bezbjednosti, nema ni pravne sigurnosti ni evropske budućnosti za Crnu Goru!
Nevladine organizacije sa žaljenjem konstatuju da, nakon decenija čekanja na reformu Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), aktuelna vlast nije predložila zakon koji bi utemeljio savremenu, profesionalnu i demokratski kontrolisanu službu bezbjednosti.
Ako se ovakav zakon danas usvoji, Crna Gora će propustiti ključnu priliku da uspostavi službu koja radi u interesu građana, a ne političkih elita – i time dodatno ugroziti proces demokratizacije, vladavinu prava i evropske integracije.
Predlog zakona o ANB-u, o kom poslanici danas odlučuju, izrađen je u tajnosti, bez javne rasprave, bez analize uticaja na ljudska prava i usaglašavanja sa međunarodnim ugovorima i pravnom tekovinom Evropske unije (EU), iako je država u odlučujućoj fazi pristupanja EU. Njegovim usvajanjem, faktički bi se odbacila ponuda Evropske komisije da pomogne da tekst zakona bude bolji, i to bez obrazloženja, što nije pristup vlasti posvećene demokratskim reformama. To je slika vlasti koja samo želi da prisvoji poluge moći, od kojih tajnu policiju vide kao jednu od najvažnijih.
Cilj hitnog usvajanja ovog zakonskog teksta je da, prije zakonskog roka za odlazak u penziju, odstrani iz službe one koji su zapošljeni u vrijeme bivše vlasti, da bi se doveli, bez konkursa i testa stručnosti, podobni novoj vlasti, kao i da se ANB izdvoji iz sistema javnih nabavki. Pored toga, pokušalo se i sa snižavanjem postojećeg, slabašnog, nivoa garancija zaštite privatnosti građana od zloupotreba tajne službe.
Ako se ovakav zakon usvoji, povjerenje u ANB – službu koju godinama prati reputacija zloupotreba i nedostatka kontrole, i čijem se bivšem direktoru trenutno sudi zbog neovlašćenog prisluškivanja desetina javnih ličnosti – teško da će biti moguće obnoviti pod ovom ili bilo kojom vlašću bez ozbiljne i sveobuhvatne reforme. Takva obnova povjerenja može doći tek sa novom političkom garniturom, čiji demokratski kapacitet bude u skladu s evropskim vrijednostima i obavezama.
Ovim zakonom, izuzetno široka ovlašćenja daju se u ruke službi koja nikada nije suštinski reformisana, dok je javnost ostala uskraćena za punu informaciju o tome ko je i kako odgovarao za dosadašnje zloupotrebe. Očigledna je namjera da se smanji prostor za građansku kontrolu, a sama institucija dodatno transformiše u opasno oruđe ili oružje u rukama političara.
Zahvaljujući hitnoj i argumentovanoj reakciji NVO, Vlada je upozorena da se Predlogom zakona degradiraju garancije prava na privatnost iz postojećeg zakona, umjesto da se one i unaprijede u skladu s preporukom Komiteta za ljudska prava Ujedinjenih nacija.
Nakon rasprave u Odboru za bezbjednost i odbranu, Vlada je predložila amandmane kojima je zapravo zadržan status quo. Istovremeno, obezbijeđena je sudska kontrola nadzora informaciono-komunikacionih sistema organa državne uprave i pravnih lica s javnim ovlašćenjima (poput Fonda PIO ili Fonda za zdravstvo), pored sudske kontrole dva druga nova ovlašćenja ANB – nadzora međunarodnih komunikacija i pregleda objekata, vozila i predmeta – koja je već bila predviđena Predlogom zakona.
Postojeće garancije prava na privatnost nisu unaprijeđene, npr. nije predviđen sudski nadzor nad utvrđivanjem lokacije korisnika u elektronskoj komunikaciji, iako je Ustavni sud utvrdio da to spada u zaštitu prava na privatnost, niti je prihvaćena preporuka Komiteta za ljudska prava da se uvede sudska kontrola pristupa baza podataka pravnih lica kao što su banke i NVO.
Argumenti koji su se čuli od predlagača zakona – da bi sudski nadzor nad pristupom podacima otežao operativni rad ANB i opteretio sudove – ne opravdavaju izostanak garancija za zaštitu ljudskih prava. Upravo su nezavisna kontrola i sudska zaštita ključni elementi profesionalne i demokratske bezbjednosne službe.
Spriječeno je da se potpuno isključi zapošljavanje na osnovu javnog konkursa, ali time nije obezbijeđeno transparentno zapošljavanje na osnovu stručnosti.
Na osnovu usvojenog zakona, službenicima ANB-a, koji se bave neodređenim konceptom “nacionalne bezbjednosti” i koji ne moraju biti pravnici, ostaju šira ovlašćenja od onih koja imaju državni tužioci i policija dok izviđaju konkretno definisana krivična djela, što je nesrazmjerno i suprotno međunarodnim standardima zaštite prava na privatnost.
Zakon ne propisuje obavezu uništavanja svih podataka koji se, nakon prikupljanja, pokažu kao nepotrebni ili neopravdano prikupljani, čime se ostavlja prostor za dugotrajno i neopravdano zadržavanje osjetljivih ličnih informacija bez pravnog osnova.
Posebno problematično je izuzeće ANB-a iz sistema javnih nabavki, i isključivanje obaveze redovnog izvještavanja drugih državnih organa, jer se dodatno smanjuje mogućnost institucionalne kontrole i povećava prostor za zloupotrebe.
Nedostatak javne rasprave je onemogućio intervencije i u pogledu preciziranja predmeta rada ANB, čime bi se promovisala i dobra uprava i kultura vladavine prava.
Neodređeni interes “nacionalne bezbjednosti” ne smije se koristiti kao opravdanje za smanjivanje garancija ljudskih prava i izbjegavanje primjene principa odgovorne državne uprave. Upravo suprotno, bezbjednost podrazumijeva vladavinu prava, garancije zaštite ljudskih prava i efikasan demokratski nadzor nad radom službi bezbjednosti. U demokratskom društvu bezbjednost nije izgovor za represiju – nego obaveza da se sloboda zaštiti.
Akcija za ljudska prava
Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS)
Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Centar za ženska prava (CŽP)
Asocijacija Spektra
Centar za građanske slobode (CEGAS)
Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)
Centar za demokratsku tranziciju (CDT)
Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN CG)
Centar za monitoring i istraživanje (CeMI)
Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)
Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA
Crnogorska LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro
GREEN Home
Juventas
Prima
Sigurna ženska kuća
SOS PG
Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG)
Udruženje za odgovorni i održivi razvoj – UZOR
Udruženje pravnika Crne Gore