Danas je u Podgorici, u prostorijama Tužilačkog savjeta Crne Gore održan sastanak na inicijativu pet nevladinih organizacija sa predstavnicima državnog tužilaštva, na kojem se razgovaralo o rezultatima koje je Specijalno državno tužilaštvo postiglo u prethodnih šest godina od usvajanja Strategije za istraživanje ratnih zločina.

Sastanku su prisustvovali v.d. Vrhovnog državnog tužioca, Ivica Stanković, koji je 2015. godine donio Strategiju i bio jedini nadležan za nadzor nad njenom primjenom, Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i državna tužiteljka Lidija Vukčević, kao i predstavnici nevladinih organizacija: Akcije za ljudska prava (HRA), Građanske alijanse (GA), ANIMA – Centra za žensko i mirovno obrazovanje, Crnogorskog komiteta pravnika za ljudska prava, Udruženja pravnika Crne Gore i Komiteta mladih pravnika Crne Gore, kao i građanski aktivista Aleksandar Zeković i profesor prava i bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava Nebojša Vučinić.

Gospodin Stanković je na sastanku posebno istakao da je u januaru 2019. godine zaključen Memorandum o razumijevanju sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom iz Haga koji crnogorskom tužilaštvu omogućava efikasniji pristup njihovoj bazi podataka. Međutim, činjenica je takođe, koja se vidi iz izvještaja SDT, da je tužilaštvo i ranije imalo saradnju sa Haškim tribunalom i tužilaštvom, i da je imalo priliku da pretražuje njihovu arhivu i dobija informacije.

Predstavnici tužilaštva su takođe iznijeli informacije o dobroj saradnji sa tužilaštvima iz regiona koja se zasnivala na postupanju po zamolnicima. HRA smatra da se proaktivan pristup tužilaštva ne može zasnivati samo na postupanju po zamolnicama drugih država i upućivanju zamolnica, kao što je to istakao i međunarodni ekspert Mauricio Salustro u njegovom izvještaju iz 2014. godine.

HRA ostaje pri zaključku da u poslednjih šest godina nije urađeno dovoljno za suzbijanje nekažnjivosti za ratne zločine i da državno tužilaštvo nije pokazalo očekivani proaktivni pristup u primjeni Strategije.

HRA je 7. maja 2021. godine dostavila nacrt svog izvještaja o primjeni Strategije za istraživanje ratnih zločina v.d. VDT Ivici Stankoviću. Taj izvještaj je zasnovan na podacima objavljenim u 22 izvještaja SDT o primjeni Strategije i 6 godišnjih izvještaja o radu SDT-a.

Na osnovu svih izvještaja SDT, kao i ukupno tri saopštenja za javnost na temu ratnih zločina i nekolicine javnih izjava koje su predstavnici tužilaštva posljednjih godina dali za javnost, može se zaključiti da je za šest godina od usvajanja Strategije pokrenuta samo jedna istraga i podignuta jedna optužnica u jednom jedinom predmetu ustupljenom od strane Tužilaštva za ratne zločine Republike Srbije (protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog zločina na Kosovu), da su samo četiri osobe saslušane u svojstvu osumnjičenih i to isključivo na osnovu zamolnica država iz regiona, a da se ni iz izvještaja ni na osnovu današnjeg sastanka ne može zaključiti šta je konkretno učinjeno da se ponovo otvore stari predmeti (Bukovica, Deportacija, Morinj, Kaluđerski laz) i ispita komandna odgovornost, kao i drugi oblici odgovornosti pored neposrednog izvršilaštva, a što je bio zadatak postavljen Strategijom i što je bilo očekivanje Evropske komisije od Crne Gore.

HRA ostaje pri zaključku da objavljeni rezultati rada tužilaštva pokazuju da SDT u prethodnih šest godina nije efikasno i posvećeno pristupilo primjeni Strategije i procesuiranju ratnih zločina. Mi takodje primamo k znanju da su predstavnici tužilaštva na sastanku saopštili da su preduzimali i radnje koje nijesu objavljivali u izvještajima, kao što je, na primjer, sačinjavanje liste dogadjaja i mogućih izvršilaca, i formiranje više od jednog specijalnog istražnog tima o čijem formiranju je izvješteno tek u prvom izvještaju ove godine.

HRA smatra da vladavina prava mora da počne od dosljednog utvrđivanja odgovornosti za ratne zločine iz devedesetih. Za tako nešto je neophodno posvećeno djelovanje državnih tužilaca, kakvo je do danas izostalo.