Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građanske slobode, Evropska asocijacija za pravo i finansije (EALF), Institut alternativa (IA), Institut za vladavinu prava (IVP) i Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) izražavaju protest zbog toga što Ustavni sud već više od osam mjeseci ne pokreće postupak izbora njegovog predsjednika u skladu s Ustavom i zakonom.
Naših šest nevladinih organizacija su 5. februara uputile otvoreno protestno pismo sudijama Ustavnog suda zbog toga što je većina od četiri sudije tog suda protivno Ustavu Crne Gore i Zakonu o Ustavnom sudu ustanovila funkciju „predsjedavajućeg sudije” i na nju izabrala sudiju Desanku Lopičić, koja je prethodno već obavljala funkciju predsjednika suda, iako Ustav Crne Gore izričito zabranjuje da ista osoba dva puta obavlja tu funkciju. Tada smo apelovali da se sporna odluka o izboru predsjedavajućeg sudije stavi van snage, i da najstariji sudija, Hamdija Šarkinović, sazove sjednicu na kojoj bi se izabrao predsjednik suda u skladu s Ustavom, Zakonom i Poslovnikom Ustavnog suda. Posebno smo upozorili na preporuke GRECO Crnoj Gori da se ograniči prekomjerna koncentracija ovlašćenja u pravosuđu, oličena u trećem mandatu predsjednice Vrhovnog suda i šestorice predsjednika drugih sudova, a što je kritikovala i Evropska komisija.
Ustavni sud nije odgovorio na naše pismo, a juče je ponovo ista većina u sastavu „predsjedavajućeg sudije” Desanke Lopičić, Hamdije Šarkinovića, Dragoljuba Draškovića i Mevlide Muratović, odbila predlog manjine sudija, Budimira Šćepanovića, Miodraga Iličkovića i Milorada Gogića da se na dnevni red stavi tačka „zakazivanje izbora predsjednika Ustavnog suda”. Podsjećamo i da je većina koja je proizvoljno izabrala sudiju Lopičić za „predsjedavajuću” tada takođe proizvoljno propisala da se „sprovođenje izbora predsjednika organizuje najkasnije do kraja decembra 2020. godine”, iako nije bilo ni jednog razloga za to da se ponavljanje izbora ne organizuje odmah.
Većina u Ustavnom sudu prkosi ne samo propisima koji važe u Crnoj Gori (za detaljnu argumentaciju vidi otvoreno pismo), već i stavu Evropske komisije, koja je u juče objavljenom izvještaju o Crnoj Gori objavila da je „predsjedavajući sudija izabran uprkos tome što takvu kategoriju ne poznaje pravni okvir” i zaključila da „proceduru izbora novog predsjednika Ustavnog suda treba sprovesti bez daljeg odlaganja”.
U ovakvoj pravnoj situaciji preostaje samo da pozovemo državno tužilaštvo da ocijeni, s obrazloženjem, da li se u radnjama četvoro sudija Ustavnog suda stiču obilježja nekog od krivičnih djela za koja se goni po službenoj dužnosti.
