Bijelo Polje je grad velikih književnika, poput Rista Ratkovića, Ćamila Sijarića i Marka Vešovića, čija su djela povezivala i inspirisala ljude i van granice Crne Gore. Ovom odlukom taj grad šalje poruku da neće stati na stranu zločinaca i da ostaje grad kulture koji slavi sve svoje različitosti, a “Ratkovićeve večeri poezije” neće više nositi teret zločina jednog čovjeka. Nadamo se da će to inspirisati više književnika da učestvuju u ovoj manifestaciji, što je posebno značajno i jer su i Marko Vešović, Jevrem Brković i Sreten Perović odbili da prime ili su vratili nagradu upravo zbog toga što je dodijeljena Karadžiću 1993. godine. Nadamo se da će se ova odluka biti vidljiva i na sajtu JU “Ratkovićeve večeri poezije”, i da će pored 1993. godine na listi dobitnika biti napisano da je oduzeta i zbog čega.

Zahvaljujemo svim društvenim akterima koji su učestvovali i podržali inicijativu. Niko ne može izbrisati prošlost, ali odgovornim odnosom prema prošlosti i jasnim otklonom od politika koje su dovele do genocida, možemo izgraditi Crnu Goru na koju ćemo svi biti ponosni.

Bijelo Polje je pokazalo primjer koji se nadamo da će inspirisati i druge institucije da pokažu integritet. Izražavamo nadu da će i Ministarstvo kulture i medija poslati poruku da se kultura ne može stavljati u službu zločina, i postupiti po inicijativama koje se tiču nezakonitih spomen-obilježja posvećenih ratnim zločincima.

Imajući u vidu da se i sa zvaničnih adresa u Crnoj Gori intenzivno sprovodi politika pravdanja zločina 90-ih, pa čak i negira genocid u Srebrenici, ovaj primjer daje nadu da će bol žrtava ipak biti priznata.

Zahtjevamo da državni i lokalni organi prestanu da ohrabruju javne počasti koje vrijeđaju žrtve ratnih zločina i podrivaju antifašističke i građanske vrijednosti Crne Gore. To uključuje i preimenovanje ulica i trgova, podizanje spomenika, javno finansiranje revizionističkih sadržaja i manifestacija kojima se razbija društvena kohezija u CG.

Pozivamo Vladu da preuzme odgovornost za svako dalje tolerisanje praksi koje rehabilituju zločince i vrijeđaju dostojanstvo žrtava.

Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Tea Gorjanc Prelević, Akcija za ljudska prava (HRA)
Ervina Dabižinović, Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA
Demir Ličina, Udruženje “Štrpci – Protiv zaborava”
Velija Murić, Crnogorski komitet pravnika za ljudska prava
Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja