B14.T2 – Novi izvještaj EK o pravosuđu i Ustavnom sudu: Konstatovan napredak uz ponavljanje starih preporuka
HRA BILTEN 14 – TEMA 2
Evropska komisija je u novom izvještaju o napretku Crne Gore ocijenila da crnogorski pravosudni sistem ostaje „između umjerenog i dobrog stepena” usklađenosti sa predviđenim standardima i da je ostvaren „izvjestan napredak“ u sprovođenju ključnih reformi. Kao pozitivan primjer istaknut je izbor predsjednice Vrhovnog suda, povećanje plata za 30% za nosioce pravosudnih funkcija i iniciranje ustavnih izmjena koje preporučuje Evropska komisija u vezi sa sastavom Sudskog savjeta.
Kao i u prethodnim izvještajima, ponovljeno je da se moraju značajno unaprijediti kapaciteti u pogledu ljudskih resursa, infrastrukture, IT sistema i budžeta. Ističe se da broj neriješenih predmeta ostaje visok, a da kašnjenja u popunjavanju pravosudnih funkcija ugrožavaju efikasnost.
U pogledu problema sa efikasnošću, u izvještaju se posebno izdvajaju Viši sud u Podgorici, Upravni sud Crne Gore i Specijalno državno tužilaštvo, te se traži sprovođenje mjera kako bi se obezbijedila bolja dinamika rješavanja predmeta i efikasnije vođenje postupaka.
Ove godine dodatno je naglašeno da izbor sudija Ustavnog suda mora biti pravovremen i dosljedno zasnovan na jasno utvrđenim i transparentnim kriterijumima. Međutim, taj postupak u praksi i dalje je obilježen inertnošću i političkim kalkulacijama, što je kulminiralo propustom da se izaberu sve potrebne sudije.
Kada je riječ o izboru sudija i državnih tužilaca, u izvještaju se pravilno konstatuje da Sudski i Tužilački savjet i dalje imaju teškoće sa potpunim obrazloženjem odluka. Akcija za ljudska prava je više puta kritikovala činjenicu da u tim odlukama i dalje nisu navedeni svi kriterijumi i potkriterijumi.
Takođe, ističe se da je pravni okvir u dobroj mjeri usklađen sa međunarodnim standardima, ali da su i dalje potrebne ustavne izmjene, posebno u pogledu sastava Sudskog i Tužilačkog savjeta. Podsjećamo, preporuke Venecijanske komisije predviđaju da se ministar pravde isključi iz Sudskog savjeta i da sudije čine većinu njegovih članova. Kada je riječ o Tužilačkom savjetu, preporuka je da se njegov sastav precizira u samom Ustavu, uz obavezu da se članovi biraju kvalifikovanom većinom.
Transparentnost rada oba savjeta ocijenjena je kao djelimično unaprijeđena – sjednice su javne, a zapisnici i odluke se objavljuju redovno. Ipak, Sudski savjet više ne objavljuje odluke Disciplinskog vijeća, što predstavlja ozbiljan pad u pogledu transparentnosti.
Komisija navodi da je evidencija istraga i optužnica poboljšana, ali da je broj pravosnažnih presuda i dalje nizak i da izostanak djelotvornih kazni doprinosi percepciji nekažnjivosti. Ističe se i da kvalitet optužnica i sudskih odluka, uključujući i odluke o produženju pritvora, nije značajno unaprijeđen, niti ujednačen među sudovima i u okviru Specijalnog državnog tužilaštva.
Evropska komisija konstatuje da je sprovođenje profesionalnih standarda među sudijama i tužiocima poboljšano, te da se napredak u disciplinskoj odgovornosti „nastavlja“, uz napomenu da su potrebni dodatni napori. Podsjećamo da je disciplinska odgovornost u posljednje dvije godine pravosnažno utvrđena samo jednom, a praksa ostaje nedosljedna naročito kada je riječ o postupanju po izvještajima Agencije za sprečavanje korupcije. Tokom prethodne godine nije izrečena nijedna disciplinska mjera zbog neprijavljivanja imovine.
Ipak, ispravno se preporučuje da Sudski i Tužilački savjet unaprijede svoje prakse i budu proaktivniji, s obzirom na to da disciplinski postupci, kada su osnovani, često dovode do relativno blagih sankcija.
Uzimajući u obzir sve navedeno, jasno je da se crnogorski pravosudni sistem i dalje nalazi između formalno konstatovanog napretka i suštinskih slabosti. Pored zadataka kao što su ustavne izmjene, digitalizacija, izbor nedostajućih sudija i državnih tužilaca i poboljšanje prostornih kapaciteta, osnovna obaveza je zapravo izgradnja kulture nezavisnosti, odgovornosti i profesionalnosti. Sudski savjet, prije svih, zajedno s Ministarstvom pravde i predsjednicom Vrhovnog suda, mora da preuzme aktivniju ulogu u reformskom procesu, i obezbijedi uslove za ispunjenje završnih mjerila u odnosu na postizanje ažurnosti i utvrđivanje odgovornosti do kraja 2026. godine.
Crnogorski