
NEVLADINE ORGANIZACIJE UPOZORAVAJU: PREDLOŽENE IZMJENE ZAKONA O JAVNIM OKUPLJANJIMA PREDSTAVLJAJU OZBILJNO KRŠENJE LJUDSKIH PRAVA I ZAOBILAŽENJE DEMOKRATSKIH PROCEDURA
02/07/2025KLJUČ ZA ČLANSTVO U EVROPSKOJ UNIJI JE U PRAVOSUĐU I USTAVNOM SUDU, NEOPHODNA POLITIČKA VOLJA ZA KLJUČNE PROMJENE

Za zatvaranje poglavlja 23 i 24, koja su krucijalna za završetak pregovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, najvažnije su promjene u pravosuđu i Ustavnom sudu, poručeno je sa konferencije “Ka nezavisnosti pravosuđa u Crnoj Gori – procjena sprovođenja preporuka specijalne izvjestiteljke UN iz 2024. godine o nezavisnosti sudija i advokata u Crnoj Gori”, koju je organizovala NVO Akcija za ljudska prava.
Gdje je crnogorsko pravosuđe danas u odnosu na 2024. godinu?
Godinu nakon objavljivanja Izvještaja Specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija Margaret Satertvejt o stanju u crnogorskom pravosuđu, ukazala se prilika da vidimo šta je učinjeno u sudstvu i tužilaštvu. Pravna savjetnica u Akciji za ljudska prava Amra Bajrović konstatovala je da je izvještaj jasno ukazao na ključne izazove u crnogorskom pravosudnom sistemu koje tek treba da radimo.
„Od ukupno 36 preporuka koje je Specijalna izvjestiteljka uputila Crnoj Gori, ispunjene su dvije, ostvaren je djelimični napredak u primjeni 23, dok 11 preporuka nije primijenjeno, niti ima naznaka da će biti primijenjene“, zaključila je Bajrovićeva.
Od preporuka koje su usvojene, istakla je da su uvedene dodatne garancije protiv sukoba interesa i političkog uticaja za članove Sudskog savjeta i Tužilačkog savjeta, kao i da su nastavljene kontinuirane obuke za sudije i tužioce o smanjenju diskriminacije i zaštiti prava ranjivih grupa.
Među preporukama koje nisu usvojene izdvajaju se pritisci na sudije i tužioce, koji su nastavljeni, dok su advokati i dalje izloženi verbalnim i fizičkim napadima. Iako je Specijalna izvjestiteljka preporučila da se upražnjena mjesta u pravosuđu popunjavaju bez odgađanja, Sudskom i Tužilačkom savjetu u prosjeku je potrebno oko šest mjeseci od raspisivanja konkursa do izbora kandidata.
„Inertnost zakonodavne vlasti dovela je do toga da Sudski savjet, Tužilački savjet i Ustavni sud ne budu kompletni. Nije bilo nikakvih aktivnosti koje bi se odnosile na preporuku Specijalne izvjestiteljke da se izbor članova Sudskog i Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika povjeri nekom nepolitičkom tijelu“, konstatovala je, između ostalog, Bajrovićeva.
Poručila je da je zato neophodno „intenzivirati napore – kako u normativnoj sferi, tako i u pravcu dosljedne, djelotvorne primjene usvojenih rješenja u praksi, kako bi bili ostvareni postulati nezavisnosti, efikasnosti i odgovornosti pravosudnog sistema“.
Specijalna izvjestiteljka Ujedinjenih nacija o nezavisnosti sudija i advokata Margaret Satertvejt osvrnula se na aktuelno stanje u crnogorskom pravosuđu.
„Može se reći da je Crna Gora unaprijedila transparentnost i odgovornost u određenim oblastima pravosuđa. Međutim, i dalje se problemi ogledaju u nedostatku odgovornosti, institucionalnim blokadama, političkom uplitanju i neadekvatnim uslovima rada“, kazala je Satervejt. Poručila je i da je za primjenu preporuka neophodna politička volja.
Da upravo od izvršne i zakonodavne vlasti, i toga kako tretiraju pravosuđe i Ustavni sud, zavisi članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji, poručila je Tea Gorjanc-Prelević, izvršna direktorica NVO Akcija za ljudska prava.
„Izvršna i zakonodavna vlast moraju da prihvate činjenicu da su ključevi za ulazak u Evropsku uniju u rukama pravosuđa i Ustavnog suda, i ako žele da ispune očekivanja onih koji su ih izabrali, moraju zajednički da rade u timu za pobjedu institucija“, kazala je Gorjanc-Prelević. Zato je neophodno obezbijediti kvalitet tih institucija, poručuje ona.
Sličnog je mišljenja i predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić.
„Dvadeset trojku, kao uslov za pristupanje EU, ne može donijeti ni Parlament, ni Vlada. Mogu ga donijeti 264 sudije koje su danas u sistemu“, poručila je i kazala da izvještaj Margaret Satervejt realno „oslikava stanje sistemskog problema“.
“U decembru, kada sam preuzela funkciju, zatekla sam stanje koje je duži niz godina ostavljeno ‘zubu vremena’, gdje su se same sudije međusobno snalazile”, tvrdi Pavličićeva. Uzrok su, kaže, bili neadekvatna rješenja i planiranje unutar Sudskog savjeta.
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković kaže da je danas u tužilaštvu stanje bolje nego ranije. Povećali su broj tužilaca sa 85 na 114. Saglasio se sa učesnicama konferencije da poglavlja 23 i 24 leže na leđima sudstva i tužilaštva.
„Kada govorimo o tužilaštvu, rekao bih da je ono u značajnoj mjeri taj proces dovelo do nivoa, u smislu da sada taj proces treba sudstvo da iznese do kraja“, objasnio je Marković.
Konstatovao je, pak, da je neophodno da se svaka grana vlasti strogo drži svojih Ustavom utvrđenih nadležnosti. Zato očekuje da se svi akteri u političkom i javnom životu uzdrže od pritisaka, sugestija ili tumačenja koja bi mogla da ugroze institucionalni integritet i samostalnost tužilaštva.
„Kao što pravda nije pravda ako nije vidljiva, tako i nezavisnost državnog tužilaštva to nije ako se stvara percepcija u javnosti da Državno tužilaštvo nije samostalno i da državni tužioci nisu nezavisni. Populizam koji je sveprisutan u Crnoj Gori najveća je opasnost samostalnosti Državnog tužilaštva i to u segmentu percepcije koja se želi stvoriti, a koja ne odražava realnost da je ovo Državno tužilaštvo samostalno u svom postupanju i da svaki državni tužilac mora postupati nezavisno bez internog ili eksternog uticaja“, istakao je Milorad Marković.
Da Crna Gora ne može da obezbijedi stabilnost pravosuđa i Ustavnog suda bez snažne političke volje za tim, smatra član Sudskog savjeta Miodrag Iličković.
„Što je potrebno za oporavak pravosuđa? Prvo da vlast odluči da li želi pravosuđe! Hoćemo li nezavisno sudstvo ili partijsko? Da li se politika plaši ovlašćenja moći sudova i tužilaštva? Da li ima hrabrosti da prepusti to njima samima?“, upitao je Iličković.
Ministar pravde Bojan Božović je ocijenio da su ostvareni određeni pomaci u pravosuđu kako bi Crna Gora dobila IBAR, ali da nije zadovoljan dinamikom.
“Nekad je sporost dio procesa. Pravosuđe ne može da funkcioniše kao izolovano ostrvo. Da bi percepcija javnosti bila potpuna, građani moraju vjerovati sudskoj grani vlasti”, kazao je on.
Ministar se osvrnuo na izbor sudija Ustavnog suda koje, prema njegovom mišljenju, mora da se mijenja jer nije u skladu sa meritokratijom.
„Mi moramo postaviti veću količinu meritokratskih standarda. Da kroz izmjene i dopune Zakona o Ustavnom sudu otvorimo pitanje meritokratskog principa za izbor sudija Ustavnog suda. Sadašnji kriterijumi, koji takoreći to nisu – 40 godina života, 15 godina staža, da ste samo pravnik, da imate dovoljnu političku većinu i vi ste sudija Ustavnog suda koji je mogao da nema dana u pravosuđu. Hipotetički, možemo da imamo sedam sudija Ustavnog suda bez položenog pravosudnog ispita, koje ukidaju odluke Vrhovnog suda“, smatra Božović.
Da je konzistentnost u pravosudnom sistemu od velike važnosti, kazao je zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković, koji je u startu konstatovao da su preporuke Margaret Satertvejt pomogle u koncipiranju novog zakona koji će tretirati rad institucije kojoj je na čelu.
„Po pitanju nezavisnosti i svih drugih elemenata institucija ombudsmana se mora naći u redu onih koji su zaduženi da stvaraju standarde u oblasti prava i sloboda. Ne bi bilo dobro da jedan stav izađe iz tužilaštva i suda, a drugi iz institucije zaštitnika“, poručio je Bjeković.
U uvodnom izlaganju Specijalna izvjestiteljka Ujedinjenih nacija o nezavisnosti sudija i advokata govorila je i o važnosti advokature za pravosudni sistem.
„Advokatska komora treba da pokaže liderstvo kada je u pitanju obuka, odnosno poštovanje standarda, da pruže ruku pomoći ranjivim grupama, jer je to liderstvo važno kako bi se obezbijedilo da Advokatska komora zadrži svoju autonomnost i nezavisnost. Nezavisna komora je ključna za vladavinu prava i ona se obezbjeđuje kroz rigorozne prakse“, kazala je Margaret Satertvejt.
Potpredsjednik Advokatske komore Crne Gore Aleksandar Đurišić, kazao je da se radi na novom Etičkom kodeksu, s obzirom na to da je važeći iz 1999. godine i preuzet je iz zakonodavstva Srbije. “Istina je da se ne insistira mnogo na advokatskom ispitu (na kojem se polažu i etika i profesionalni standardi, prim. HRA) i svi ga polože, nije samo jedan – jer je ćutao”, rekao je Djurišić.
Može li veting ugroziti zatvaranje poglavlja 23?
Crna Gora ne smije da dozvoli da bilo ko, ko ima veze sa kriminalom, ostane u pravosudnom sistemu, poručila je predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić. Ipak, konstatovala je da bi veting mogao da uspori Crnu Goru na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.
„Ako je krajnji cilj da Crna Gora sa 2026. godinom završi i zatvori poglavlje 23, kako ćemo veting da otvorimo u 2025. godini? Na osnovu kog zakona? Sa otvorenim vetingom ne možemo da zatvorimo to poglavlje“, poručila je Pavličićeva.
Podsjetila je da se provjera stručnosti i integriteta pominje već pet godina, ali i da bismo prije toga morali usvojiti odluke o prevetingu, vetingu i lustraciji.
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković je konstatovao, sa druge strane, da već imamo proces vetinga u Crnoj Gori. Ukazuje na optužbe i procese koji se vode protiv nekadašnjih nosilaca sudskih i tužilačkih funkcija.
„Proces koji mi vodimo trenutno treba da bude ključni proces vetinga i da kroz neka zakonska rješenja stvorimo uslove da to bude kontinuirano“, poručio je on.
Ipak, da od 2023. godine nije mnogo urađeno po pitanju „čišćenja“ pravosuđa, konstatovala je izvršna direktorica HRA.
„Pitanje uvođenja vetinga je vrlo važno. Od Crne Gore se očekuje da procesuira ratne i druge zločine iz perioda prethodne vlasti, pa je neophodno da se tim predmetima bave samo one sudije koje su van svake sumnje“, rekla je Gorjanc-Prelević. Ona je podsjetila i da od izvještaja Ministarstva pravde iz 2023. godine, kada je predložen fazni veting, ništa nije urađeno da se on uvede, pa čak ni u odnosu na kandidate za sudijske i tužilačke funkcije, uprkos opštem konsenzusu da je potreban.
Materijalni status sudija i tužilaca ne smije da utiče na njihovu nezavisnost, fali kadra
Od 2020. godine sudstvo je napustilo 120 nosilaca sudijskih funkcija, što je skoro trećina ukupnog kadra, saopštila je čelnica Vrhovnog suda Valentina Pavličić i upitala da li imamo dovoljno stručnih ljudi koji bi popunili upražnjena mjesta.
Član Sudskog savjeta Miodrag Iličković konstatovao je da nemamo kvalitetan kadar, jer imamo loš obrazovni sistem. Ipak, i pored toga, popunjavaju se pozicije.
„Nedostaje nam ukupno 52 sudija na 1. jul. Sjevernoj regiji 17, južnoj 12, centralnoj regiji osam sudija… Od početka godine do 27. juna Savjet je izabrao 29 sudija“, saopštio je Iličković.
Ono što, pak, vidi kao problem jeste što je u posljednje tri godine 70 sudija otišlo sa funkcije, od čega mnogi na lični zahtjev.
„35 sudija na lični zahtjev, 32 redovno u penziju. Imamo pojavu da sudije godinu prije penzije traže da im prestane funkcija i primaju godinu-dvije dana platu. Sada se postavlja pitanje – ko je lud da radi posljednje dvije godine ako može da prima platu od kuće?!“, upitao je Iličković.
Da se sa kadrovskim problemima suočavaju i u Ministarstvu pravde, poručio je čelnik tog resora.
“Veliki broj izazova koje ima sudstvo ima i Ministarstvo. I mi teško nalazimo kadar”, priznao je ministar Božović.
I o zaradama, tj. o materijalnom statusu sudija i tužilaca, govoreno je kao o velikom izazovu za crnogorsko pravosuđe.
„Ne prihvatamo poniženje da jedan sudija osnovnog suda može da ima 50 eura iznad prosječne zarade u Crnoj Gori“, poručila je predsjednica Vrhovnog suda.
Milorad Marković je poručio da materijalni status ne treba da utiče na nezavisnost sudija i tužilaca, sa čime se saglasio i Miodrag Iličković.
„Ako je plata jedino mjerilo za nezavisnost onda smo mi u ozbiljnom problemu“, poručio je član Sudskog savjeta.
Problem koji je istaknut u izvještaju Specijalne izvjestiteljke UN odnosio se i na upitne prostorne kapacitete. To je konstatovao i ministar Božović.
“Ako želimo da budemo iskreni i odgovorni prema građanima, uslovi u kojima rade sudije i tužioci su neadekvatni. Bilo bi licemjerno reći drugačije. Taj problem je naslijeđen. Bio bih neiskren da kažem drugačije”, kazao je on.
Ipak, ministar je saopštio da bi nešto konkretnije uskoro moglo da se očekuje na tom polju. Nada se da će Specijalno državno tužilaštvo najzad u septembru biti preseljeno u staru zgradu Vlade u Podgorici, a govorio je i o izgradnji pravosudnog kvarta.
„U dnevnoj sam komunikaciji sa gradonačelnikom Podgorice i prije 15. jula izaći ćemo sa novim informacijama, jasnim lokacijama gdje će pravosudni kvart da bude izgrađen. Vjerujem da će tu informaciju usvojiti Vlada i da ćemo konačno imati jedno trajno rješenje, jer dosadašnja rješenja nisu realizovana“, kazao je ministar pravde.
Specijalna izvjestiteljka je pohvalila najavljen napredak u obezbjeđenju boljih uslova i naglasila potrebu za digitalizacijom rada sudova.
„U Brazilu se problem velikog broja zaostalih predmeta rješava uz pomoć alata vještačke inteligencije, koji klasifikuju jednostavnije, tipske predmete, ali to možete raditi samo ako imate sve digitalizovano.“
Pristup pravdi – pružanje besplatne pravne pomoći u Crnoj Gori
Tokom drugog panela u okviru konferencije Akcije za ljudska prava govoreno je o pružanju besplatne pravne pomoći (BPP). Ova pomoć je besplatna za korisnike koji ispunjavaju uslove, a država finansira advokate koji je pružaju.
Advokatska komora ne ažurira blagovremeno spisak advokata koji tu pomoć pružaju kako bi sistem bio učinkovitiji i efikasniji, konstatovala je Bojana Malović iz HRA. Ona je iznijela podatak da 60% advokata prihvata pozive sudova, dok 40% nije bilo dostupno ili je odbilo da je pruži.
„Zabrinjavajuća praksa da sudovi i dalje ne poštuju zakonsku obavezu da u slučajevima kada advokati ne postupaju adekvatno traže brisanje sa spiska pružalaca besplatne prave pomoći“, saopštila je ona.
Da razloga za brisanje sa spiska ima, objasnila je i novinarka Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Maja Boričić. Ona je razgovarala sa 13 osoba koje su koristite besplatnu pravnu pomoć i saznala da su od njih samo četiri bile zadovoljne advokatom koji ih je zastupao.
„Većina tvrdi da advokati odugovlače procese i da nisu senzibilisani i upućeni u slučajeve na kojima rade“, konstatovala je Boričićka.
Iskustvo Centra za ženska prava potvrđuje ono što su oštećene stranke saopštile u razgovoru sa Majom Boričić, kaže direktorica te NVO Maja Raičević.
„Kroz besplatnu pravnu pomoć se pokazuje manja proaktivnost i motivacija, nego kada nekoga advokati zastupaju privatno“, konstatovala je Raičevićeva.
Predsjednica Osnovnog suda u Podgorici Željka Jovović je istakla, pak, da stranke rijetko traže zamjenu advokata, a i da često subjektivno sagledavaju postupanje advokata, te da je najčešće u pitanju nezadovoljstvo, a ne objektivna kritika. Ipak, insistira na drastičnim mjerama prema onima koji ne rade svoj posao.
„Insistiram na brisanju advokata koji ne žele da daju besplatnu pravnu pomoć“, poručila je Jovovićeva.
Aleksandra Đurišića, potpredsjednika Advokatske komore, zabrinjavaju svjedočenja oštećenih klijenata/tkinja, te je saglasan da treba ažurirati spisak advokata koji pružaju besplatnu pravnu pomoć.
„Mi smo pravili spiskove advokata vjerujući u to da će se javljati oni koji su motivisani“, pojasnio je Đurišić.
Njegov kolega Veselin Radulović podsjeća da je suština besplatne pravne pomoći da oštećeni dobiju kvalitetnu pravnu zaštitu, „što mnogi često zaborave“.
Kako bi žrtve bile zadovoljne i dobile adekvatnu pravnu pomoć, izvjestiteljka UN predlaže uključivanje NVO sektora u sistem.
„Definitivno bih ponovila preporuku da žrtve prepoznaju NVO kao kvalitetne pružaoce usluga. To je dobra praksa u mnogim zemljama“, naglasila je Margaret Satertvejt.
Fotograf: Željko Bracanović