Danas se obilježava Svjetski dan socijalne pravde, koji je Generalna skupština Ujedinjenih Nacija (UN) ustanovila 2007. godine da bi ujedinila napore država u suzbijanju siromaštva, postizanju pune zaposlenosti i stvaranju svijeta u kome bi svi imali jednake šanse. Ovogodišnji moto usmjeren je ka uklanjanju barijera u dostizanju socijalne pravde, prije svega u oblasti nejednakosti i siromaštva među zemljama, pogođenim ekonomskim i socijalnim krizama, dodatno opterećeni posljedicama pandemije COVID-19, prirodnim katastrofama, geopolitičkim tenzijama i oružanim sukobima.
Prihvatanjem Agende za održivi razvoj do 2030. godine, Crna Gora se obavezala da, između ostalog, unaprijedi stanje ljudskih prava, stimuliše zapošljivost i ojača socijalnu inkluziju, u cilju smanjenja nejednakosti i dodatne ranjivosti najugroženijih kategorija stanovništva. Nažalost, do danas ovi ciljevi nisu ispunjeni.
Svjetski dan socijalne pravde dočekan je i ove godine bez preciznih podataka o broju siromašnih i onih koji ne mogu da zadovolje ni osnovne egzistencijalne potrebe, kao i bez podataka o broju beskućnika ili osoba koje nemaju adekvatno stanovanje ni pristup osnovnoj infrastrukturi i servisima kao što su voda, grijanje, sanitarije i struja, kao i bez broja onih koji žive u prenatrpanim i strukturno nebezbjednim stanovima. Država do danas nije usvojila ni Strategiju za borbu protiv siromaštva, niti je njeno sačinjavanje planirano, sudeći prema Srednjoročnom programu rada Vlade 2022-2024.
Ekonomske i socijalne nejednakosti u državi su sve izraženije. Uvećanje socijalnih davanja od februara 2023. nije ni približno dovoljno, jer je materijalno obezbjeđenje četvoročlane porodice (MOP) još uvijek skoro šest puta manje (136,52€) od cijene minimalne potrošačke korpe u Crnoj Gori (800,02€, decembar 2022, MONSTAT). Ovakva socijalna pomoć ne obezbjeđuje preživljavanje već podstiče razvoj sive ekonomije i ekonomsko izrabljivanje najsiromašnijih.
Upozoravamo da je Crnoj Gori još 2014. godine Komitet UN za ekonomska, socijalna i kulturna prava preporučio da poveća iznose socijalnih davanja i tako obezbijedi odgovarajući životni standard socijalno ugroženim osobama i porodicama, posebno nezaposlenima, starijima i osobama s invaliditetom, kao i da uspostavi sistem za prikupljanje statističkih podataka o sprovođenju ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava, a da te preporuke do danas nijesu primjenjene. Državna delegacija će ove godine tom Komitetu morati da objasni zašto država preporuke za suzbijanje siromaštva nije bila u stanju da primjeni već osam godina.
Komitet je dao zaključak i preporuke ocenjujući stanje iz 2013. godine za vrijeme vlade premijera Mila Đukanovića (2012 – 2016, ministri rada i socijalnog staranja Predrag Bošković, Zorica Kovačević i Boris Marić). Od tada do danas, smijenile su se vlade premijera Duška Markovića (2016 – 2020, ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić), Zdravka Krivokapića (2020 – 2022, ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić) i Dritana Abazovića (2022 – x, ministar rada i socijalnog staranja Admir Adrović).
