Akcija za ljudska prava (HRA) je ponovo apelovala na Skupštinu Crne Gore i Vladu Crne Gore da odustanu od usvajanja Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, jer je suprotan Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima u dijelu u kome konfiskaciju imovine u kontekstu krivičnog postupka smješta u građanski postupak.

To je za potrebe HRA zaključio i obrazložio dr Dragoljub Popović, advokat, nekadašnji sudija Evropskog suda za ljudska prava i profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu, čije smo mišljenje dostavili Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu Skupštine Crne Gore i Ministarstvu pravde u Vladi Crne Gore.

Advokat i doktor prava Popović smatra da je predlog u sadašnjem obliku u suprotnosti s Konvencijom i praksom Evropskog suda za ljudska prava i da sadrži rješenje kakvo se ne srijeće nigdje u uporednom pravu. “Umjesto da jasno izrazi supsidijarni karakter konfiskacije van krivičnog postupka Predlog taj vid konfiskacije uzima za pravilo”, zaključio je.

Preporučio je potpuno povlačenje Predloga iz zakonodavnog postupka ili da se svakako izostave odredbe koje se odnose na zasnivanje nadležnosti Zaštitnika imovinsko-pravnih odnosa za postupanje u materiji konfiskacije. Smatra da bi za borbu protiv kriminala bilo mnogo učinkovitije da se postojeći nadležni organi osnaže – a to su državno tužilaštvo i policija.

Akcija za ljudska prava je obrazloženo mišljenje dr Popovića objavila ovdje i dostavila ga radnoj grupi koju je nadležni skupštinski odbor okupio da ponovo sagleda Predlog zakona, prije nego što je ta grupa okončala svoj rad. Mišljenje smo pribavili zahvaljujući podršci Fondacije Sigrid Rausing radu Akcije za ljudska prava.

Očekujemo da Skupština i Vlada usvoje istu praksu, i da sva mišljenja domaćih i inostranih stručnjaka kojima raspolažu o ovom Predlogu zakona i drugim nacrtima i predlozima zakona odmah objave na svojim internet stranicama i tako učine dostupnim javnosti. Posebno jer su takva mišljenja data Crnoj Gori, gdje je nosilac suverenosti građanin (član 2 Ustava), pa izostaje bilo kakvo opravdanje da se znanje pribavljeno u korist građana njima i ne objavi.