IZVRŠNA DIREKTORICA HRA PODNIJELA ŽALBU OMBUDSMANU VIJESTI ZBOG KRŠENJA NOVINARSKE ETIKE U KOLUMNI RATKE JOVANOVIĆ-VUKOTIĆ POD NASLOVOM “NACIONALNA SRAMOTA, OSTROGA MI!”

POVODOM ODBIJANJA KABINETA PREMIJERA DA IZMIJENI ODREDBE TEMELJNOG UGOVORA
03/08/2022
TUŽBAMA PROTIV PRLJAVE KAMPANJE
05/08/2022

IZVRŠNA DIREKTORICA HRA PODNIJELA ŽALBU OMBUDSMANU VIJESTI ZBOG KRŠENJA NOVINARSKE ETIKE U KOLUMNI RATKE JOVANOVIĆ-VUKOTIĆ POD NASLOVOM “NACIONALNA SRAMOTA, OSTROGA MI!”

Foto: Shutterstock

Izvršna direktorica HRA Tea Gorjanc Prelević je danas podnijela žalbu Ombudsmanu Vijesti zbog kršenja novinarske etike u kolumni Ratke Jovanović-Vukotić pod naslovom “Nacionalna sramota, Ostroga mi!”. U nastavku izdvajamo dio žalbe:

“Prema tome, kako me je kolumnistkinja u svom tekstu maliciozno ocrnila bez činjenične osnove, uredništvo Vijesti nije trebalo da dozvoli da takvo postupanje, protivno novinarskoj etici, bude objavljeno u Vijestima.

Međutim, glavni urednik Vijesti je u svom autorskom tekstu objasnio zašto su Vijesti to omogućile, pri tom ne izražavajući bilo kakvo kajanje ili izvinjenje.

Gospodin Kosović je objasnio da je kolumna objavljena jer Vijesti „njeguju pluralizam najrazličitijih stavova“, koji služe za „otvaranje javne polemike“. Objasnio je da svoj posao glavnog urednika doživljava kao obavezu da, „prije svega“, brani „pravo autora koji imenom i ličnim integritetom stane iza svog stava i da obezbijedi prostor za iznošenje tog stava“.

Prema tome, glavni urednik Vijesti nije pokazao da je svjestan svoje obaveze da, prije prije svega, obezbijedi poštovanje Zakona o medijima i Kodeksa novinara/novinarki Crne Gore od strane medija koji uređuje i to u odnosu na cjelokupni sadržaj koji se objavljuje. Suština ove žalbe je i da naglasi ovu ključnu obavezu glavnog urednika svakog medija, pa i Vijesti. Kada glavni urednici ovu obavezu ne bi imali, mediji bi mnogo više bili podložni kršenju zakona i novinarske etike, a samim tim i odštetnim zahtjevima, žalbama samoregulatornim tijelima, i, sve u svemu, njihovo lice u javnosti bi se mnogo lakše kompromitovalo.

Ako su stvarno željeli da doprinesu „kulturi dijaloga“, kako u svom autorskom tekstu objašnjava glavni urednik, onda je trebalo sugerisati kolumnistkinji da, postupajući u skladu s novinarskom etikom, dakle, bez lažnih tvrdnji i zlonamjernosti, problematizuje moje napuštanje komisije i postavi legitimno pitanje da li je to bilo veća šteta nego korist po javni interes, da bi mi se dala prilika da moj stav o tome, u dijalogu, dodatno pojasnim, umjesto da budem prinuđena da podnosim 1 – zahtjev za objavljivanje odgovora i ispravke, 2 – žalbu na kršenje Kodeksa ili 3 – tužbu zbog kršenja Zakona o medijima.

Na kraju bih da naglasim da mi je ovakav postupak Vijesti, pored gubitka vremena, nanio i intenzivan stres. Iniciranje dijaloga o ispravnosti moje odluke da napustim tu komisiju, na elementarno profesionalan način, ne bi mi nanijelo nikakav stres, već bi, naprotiv, bilo ohrabrenje i meni i drugima da nastavimo javni rad i dodatno objasnimo zašto je potrebno suprotstaviti se kršenju ljudskih prava. Kršenje Kodeksa novinarske etike i Zakona o medijima, ili, udarci „ispod pojasa“, kod ljudi, prirodno, izazivaju sasvim suprotan efekat, koji vodi ka povlačenju iz javnog prostora i koji šteti opštem interesu razvoja demokratskog društva.”