Podržavamo odluku premijera Zdravka Krivokapića da podnese predlog Skupštini Crne Gore za razrješenje ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava, Vladimira Leposavića, zbog toga što je, pored ostalog, izjavio da će prihvatiti da je u Srebrenici izvršen genocid tek “onda kada to bude nedvosmisleno utvrđeno”.

Dovodeći zvanično u pitanje odluke dva međunarodna suda, Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju (Haškog tribunala) i Međunarodnog suda pravde, kojima je utvrđeno da je u Srebrenici izvršen genocid, ministar Leposavić je doveo u pitanje i međunarodni pravni poredak i obaveze Crne Gore prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom, i zato je opravdano da ode sa javne funkcije.

Ministar je svojom izjavom nanio i dodatnu bol ljudima koji osjećaju nenadoknadiv gubitak svojih najbližih, koji su žrtve genocida u Srebrenici. Žao nam je zbog toga i iskreno saosjećamo sa njima.

Imajući u vidu broj sudskih predmeta i osuđujućih presuda kojima je utvrđeno da se u Srebrenici radilo o genocidu, izjavu ministra Leposavića smatramo posebno neprimjerenom, a njega nedostojnim funkcije na koju je izabran. Međunarodna suđenja pružaju vrlo važan doprinos u borbi protiv negiranja genocida i revizionizma i na Balkanu, posebno u slučaju Srebrenice. Pravila dokazivanja, kao i zahtjev da se presude temelje na provjerenim činjenicama van razumne sumnje, daju ovim presudama nesporni legitimitet, posebno u odnosu na propagandne stavove usmjerene na negiranje zločina.

Osam suđenja pred Haškim tribunalom zbog zločina u Srebrenici, u kojima je do sada pravosnažno utvrđena odgovornost šest osoba za genocid (Radislav Krstić, Drago Nikolić, Vujadin Popović, Ljubiša Beara, Zdravko Tolimir, Radovan Karadžić, Ratko Mladić – nepravosnažno), a devet za druge ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, uključivala su i svjedočenja ljudi koji su preživjeli masovna pogubljenja, kao i onih koji su u tim pogubljenjima učestvovali. Na tim suđenjima je saslušano oko hiljadu i po svjedoka i razmotreno oko 28.000 dokaznih predmeta. U dvostepenim suđenjima je učestvovalo 46 sudija iz 34 zemlje svijeta. U donošenju presude Međunarodnog suda pravde učestvovalo je 15 sudija iz različitih zemalja.

Glasanje o uskraćivanju povjerenja ministru Leposaviću biće glasanje za poštovanje međunarodnog pravnog poretka, za opredjeljenje Crne Gore za članstvo u Evropskoj Uniji i za pomirenje u regionu. Vjerujemo da većinska Crna Gora može da se ujedini oko ovih ciljeva. Svjesni smo da će uvijek biti i onih koje nijedan dokaz ni presuda neće ubijediti da promijene mišljenje i koji će relativizovati ili osporavati i ovaj i druge zločine.

Samo dosljedno utvrđivanje individualne odgovornosti i poštovanje činjenica o ratnim zločinima, uz saosjećanje s patnjama žrtava, može i mora dovesti do ostvarivanja pravde i trajnog mira na Balkanu.

Pregled presuda o zločinu u Srebrenici možete pogledati ovdje.

ADAMAS, Anđela Gogić, predsjednica

Akcija za ljudska prava (Human Rights Action – HRA), Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica

ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje, Ervina Dabižinović, koordinatorka

Centar za ženska prava, Maja Raičević, izvšrna direktorica

Evropska asocijacija za pravo i finansije (European Association for Law and Finance – EALF), Katarina Bošković, predsjednica

Komitet mladih pravnika Crne Gore, Maja Živković, predsjednica

Politikon mreža, Jovana Marović, izvršna direktorica