Sudski savjet je u petak, 12. jula, izabrao 10 kandidata i kandidatkinja za sudije i sutkinje u Crnoj Gori protivno Zakonu o Sudskom savjetu i sudijama, Poslovniku Sudskog savjeta i Smjernicama o obavljanju intervjua koje je sam donio.

Savjet je intervjue svih izabranih kandidata i kandidatkinja ocijenio sa maksimalnih 20 bodova, odnosno sa 19.89 bodova, 19.67 bodova i 19 bodova (podaci “FOS media”), iako u tim razgovorima koje su članice i članovi Savjeta vodili sa kandidatima nije bilo utemeljenja za bodove koje su im na osnovu tih intervjua dodijelili. Oni su tako ocjene sa intervjua zapravo falsifikovali, jer s kandidatima nijesu razgovarali o onome o čemu su morali razgovarati da bi im u skladu sa zakonom mogli dati najviše ocjene za četiri kriterijuma koja se cijene na osnovu intervjua.

Kao što smo i upozorili Sudski savjet u pismu poslatom posle intervjua, kojima je prisustvovala predstavnica HRA, gotovo svi intervjuisani su morali dobiti 0 poena za ocjenu dva kriterijuma, “sposobnost rješavanja sukoba” i “razumijevanja uloge sudije u društvu”, zato što je Sudski savjet sa svega 4 kandidata o tome razgovarao. Isto po pravilu važi i za kriterijum “motivisanost za rad u sudu”, a najčešće i za “komunikativnost”. (Vidi tabelu koja to slikovito prikazuje).

Primjera radi, izabranoj kandidatkinji kojoj je dato čak 19.89 bodova na intervjuu, postavljeno je jedno jedino pitanje: “Dva su Vam prezimena, jeste li se ostvarili kao majka?” Ovo pitanje nije moglo dati materijal za ocjenu od 0 do 5 toga kako kandidatkinja “razumije ulogu sudije u društvu”, kao ni za ocjenu od 0 do 5 njenih “sposobnosti za rješavanje konflikata”, pa ni “motivisanosti za rad u sudu”, pa čak ni “komunikativnosti”, koja je propisana da se cijeni na osnovu “razloga koji su kandidata opredijelili da konkuriše za sudiju”, jer se sa kandidatkinjom o svemu tome nije razgovaralo. Njen intervju je ukupno trajao 3 minuta, sa sve navedenim pitanjem, odgovorom kandidatkinje i komentarima ispitivača na njen odgovor.

Isto tako izabrani kandidatkinja i kandidat, koji su dobili 19.89 od maksimalnih 20 bodova na intervjuu, pitani su samo po jedno pitanje: “Na kom referatu ste radili?” i “Koje poslove radite kao samostalni savjetnik?” Razgovori sa njima su takođe trajali veoma kratko, svega 2 i 3 minuta.

Akcija za ljudska prava je zatražila od predsjednika Sudskog savjeta, koji je nadležan da vodi intervjue, profesora dr Mladena Vukčevića, da objasni javnosti ovakvo stanje stvari, koje je na sjednici utvrdila naša predstavnica. Međutim, umjesto objašnjenja, naši nalazi su olako odbačeni kao “neutemeljeni” i “neobjektivni”.

Sudski savjet nije uvjerljivo osporio naše tvrdnje, tako što bi objavio snimak sjednice, ili njihov zapisnik o sadržajima intervjua i naveo koja smo to pitanja koja su oni možda postavili propustili da navedemo, niti je osporio naše nalaze o tome da su intervjui na konkursu trajali od 2 do 5 minuta. Zapravo, sama činjenica da je sjednica Sudskog savjeta na kojoj je Sudski savjet intervjuisao 43 osobe (svih 41 učesnika i učesnica konkursa za sudije osnovnih sudova, kao i dvoje učesnika konkursa za izbor sudije Višeg suda u Bijelom Polju) trajala od 8:20h do 13:58h, uz prekid od 45 minuta za odlučivanje o zahtjevu za izuzeće članova Savjeta i 30 minuta pauze, svjedoči da su intervjui morali trajati veoma kratko.

Prema tome, sa žaljenjem konstatujemo da je Sudski savjet odbio da preispita način intervjuisanja kandidata i preuzme odgovornost za svoje nezakonito postupanje, koje ne priliči tijelu koje njegov predsjednik slikovito naziva “sudskom vladom”.

Sudski savjet, koji bira ljude koji će dijeliti pravdu u Crnoj Gori u narednim decenijama mora da poštuje Ustav, zakone i sve propise koje je sam donio. Relativizujući odredbe Zakona o Sudskom savjetu i svog Poslovnika, Sudski savjet relativizuje vladavinu prava, postupajući nezakonito, nesavjesno i neprofesionalno, na štetu cjelokupne sudske vlasti i opšte javnosti.

Podsjećamo, ovo nije prvi put da je Savjet na osporeni način vodio intervjue. Dva puta smo prethodno pokušavali da skrenemo pažnju na to da takav pristup mora da se mijenja. Dva puta je već i u tužbama, koje su podnosili učesnici na konkursima, a koje još nisu imale svoj epilog, ukazano na nezakonito intervjuisanje kandidata od strane Sudskog savjeta.

S obzirom na to da su članovi i članice Sudskog savjeta odbili da učesnike/ce na poslednjem konkursu ponovo intervjuišu u skladu sa zakonom, daju ostavke ili ih ponude onima koji su ih izabrali, kao i s obzirom na to da su navode HRA osporili kao “neutemeljene”, “neobjektivne”, “maliciozne i nedostojne komentara”, preostaje jedino da se obratimo nadležnom državnom tužilaštvu Crne Gore da ispita odgovornost članica i članova Sudskog savjeta za zloupotrebu službenog položaja.

Ovo posebno imajući u vidu i objavljene nalaze dnevnog lista “Dan” o tome da su dvije izabrane kandidatkinje u vrijeme izbora bile u bliskim odnosima sa predsjednicom Vrhovnog suda i članicom Sudskog savjeta, koja se morala izuzeti od postupanja prilikom njihovog izbora. I drugi navodi o bliskim vezama između članova Savjeta i kandidata su zabrinjavajući. Sve te okolnosti dodatno bacaju sjenku na proces izbora i ukazuju na nesavjesno postupanje Sudskog savjeta.

Umjesto argumentovanog odgovora koji bi pokazao da je Sudski savjet spreman da, u interesu javnosti, preispita svoje postupanje, ovo tijelo je odlučilo da će se “polazeći od ovog i nekih ranijih iskustava u radu sa HRA, u narednom periodu odrediti u odnosu na konkretne oblike dalje saradnje”. Sa tim u vezi ističemo da sa Sudskim savjetom nikada nismo zaključili bilo kakav ugovor ili memorandum o saradnji i da takvu ideju odbacujemo i za ubuduće. Oduvijek smo se zalagali samo za to da načelo javnosti rada Sudskog savjeta ne ostane mrtvo slovo na papiru, i da javnost može da ostvaruje svoje pravo da prati rad tog tijela i stiče povjerenje u njegov rad. Nažalost, nismo se uvjerili da javnost ima razloga da stekne to povjerenje i zato apelujemo na sve nadležne da se sastav Sudskog savjeta pod hitno promijeni u interesu ostvarivanja pravde u Crnoj Gori u bližoj budućnosti.