27/7/2018 SLUČAJ PUSSY RIOT: RUSIJA PREKRŠILA ČETIRI ČLANA KONVENCIJE

18/7/2018 EVROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA: ISTRAGA UBISTVA ANE POLITKOVSKAJE NIJE BILA DJELOTVORNA
18/07/2018
11/9/2018 Inicijativa za podizanje spomen-obilježja žrtvama Deportacije izbjeglica 1992. godine u Herceg-Novom
11/09/2018

27/7/2018 SLUČAJ PUSSY RIOT: RUSIJA PREKRŠILA ČETIRI ČLANA KONVENCIJE

Izvor: Natalia Kolesnikova / AFP - Getty Images

Rusija je prekršila četiri člana Evropske konvencije o ljudskim pravima u odnosu prema članicama pank grupe Pussy Riot, zaključio je Evropski sud za ljudska prava u slučaju Mariya Alekhina i drugi protiv Rusije (Mariya Alekhina and Others v. Russia, app. no. 38004/12). Utvrđeno je kršenje slobode izražavanja (čl. 10), prava na slobodu i bezbjednost (čl. 5 st. 3), prava na pravično suđenje (čl. 6 st. 1 i 3 (c)) i zabrane mučenja (čl.3 EKLJP). Povod je bio krivični postupak vođen protiv tri članice ove grupe zbog ”huliganstva motivisanog vjerskom mržnjom” koje su one navodno izvršile protestujući u hramu Hrista Spasitelja u Moskvi 2012. godine. Dvije su osuđene na kazne zatvora od dvije godine, dok je treća kažnjena uslovno. One su tokom spornog performansa ušle u crkvu sa muzičkim instrumentima i na kratko izvele pjesmu „Pank molitva – Djevice Marija, odvedi Putina“, kritikujući podršku koju je patrijarh Ruske pravoslavne crkve Kiril dao tadašnjem kandidatu za predsjednika države Vladimiru Putinu. Obezbjeđenje je ubrzo uspjelo da ih istjera napolje, pa je performans trajao samo nešto više od jednog minuta. Snimak nastupa je objavljen na blogu Pussy Riot i na YouTube-u: https://www.youtube.com/watch?v=lPDkJbTQRCY.

Evropski sud za ljudska prava je utvrdio da su podnositeljke predstavke trpjele nečovječno i ponižavajuće postupanje jer su svakodnevno prevožene u sudnicu i iz sudnice u izuzetno skučenom, pregrađenom, kombiju, kao i zbog toga što su tokom suđenja držane u staklenoj kabini, okružene naoružanim policajcima i stražarskim psom, naočigled nacionalne i međunarodne javnosti, iako nisu predstavljale rizik po bezbjednost koji bi mogao da opravda takav tretman.

Pravo na slobodu i bezbjednost im je prekršeno jer su domaći sudovi dali nedovoljne, stereotipne razloge za njihovo zadržavanje u pritvoru preko pet mjeseci, oslanjajući se pretežno na visinu zaprijećene kazne za djelo za koje su bile optužene.

Pravo na pravično suđenje im je prekršeno jer su tokom suđenja bile onemogućene da slobodno i u privatnosti komuniciraju sa svojim advokatima, od kojih su bile razdvojene staklenom kabinom i obezbjeđenjem. Konačno, na dva načina im je prekršena i sloboda izražavanja, prvo, zatvorskim kaznama, koje su ocijenjene kao pretjerana sankcija u odnosu na njihovo ponašanje, i, drugo, sudskom zabranom pristupa video snimcima njihovih nastupa na internetu, koji su proglašeni ”ekstremističkim”, i kao takvi zabranjeni bez posebnog obrazloženja.

U ovom slučaju je Evropski sud posebno istakao da sloboda izražavanja štiti i umjetnički nastup – performans. Naglasio je da prihvata da ”reakcija na kršenje pravila ponašanja na mjestu održavanja vjerske službe može biti opravdana”, ali da je zatvorska kazna za tako nešto prestroga i neopravdana. ”Podnositeljke predstavke su nosile odjeću svijetlih boja, mahale rukama i skakale, koristeći jake izraze, ali sudovi nisu analizirali ni tekst njihove pjesme ni kontekst njihovog performansa”. Istaknuto je da sudovi nisu ispitivali da li bi ponašanje podnositeljki predstavke moglo biti tumačeno kao poziv na nasilje ili kao opravdanje nasilja, mržnje ili netrpeljivosti, a što bi jedino moglo da opravda ograničavanje prava na slobodu izražavanja krivičnom sankcijom. Nastup podnositeljki predstavki nije prekinuo vjersku službu, nije prouzrokovao povrede bilo kome unutar katedrale niti je oštetio crkvenu imovinu, pa je zaključeno da su osuđujuće presude i zatvorske kazne bile pretjerane u odnosu na njihovo ponašanje i da su predstavljale nedozvoljen uticaj na ostvarivanje slobode izražavanja.

Na ime naknade nematerijalne štete prvoj i drugoj podnositeljki predstavke je dosuđeno po 16.000,00 €, a trećoj, koja je bila uslovno kažnjena, 5.000,00 €, dok im je na ime troškova postupka dosuđeno 11.760,00 €.

Presuda je dostupna na linku: http://hudoc.echr.coe.int/eng?i=001-184666 i postaće pravosnažna u roku od tri mjeseca ako ne bude upućena u nadležnost Velikog vijeća.

Postupak u ovom slučaju pred Evropskim sudom za ljudska prava je započet u decembru 2013. godine. U januaru 2014. godine Akcija za ljudska prava (HRA) je objavila opis predstavke u odnosu na kršenje slobode izražavanja u svom Biltenu br. XXVIII. Zajedno sa Centrom za ženska prava, HRA je 27. novembra 2015. godine u Podgorici organizovala tribinu „Pussy Riot – globalni simbol pobune“ u kojoj je učestvovala Maša Aljokina, osnivačica Pussy Riot, prva podnositeljka predstavke. Tom prilikom je prikazan i film „Pussy Riot: A Punk Prayer“, Majka Lernera i Maxima Pozdorovkina. Detaljnije: https://www.hraction.org/2015/11/30/30112015-30112015-odrzana-tribina-pussy-riot-globalni-simbol-pobune/.

Ovaj slučaj je važan jer podsjeća da se aktivisti za ljudska prava, kada performansom pokušavaju da privuku pažnju na teme od opšteg interesa, ne mogu posmatrati kao huligani koji ometaju javni red i mir. Evropski sud za ljudska prava je kritikovao ruske sudove jer nisu uzeli u obzir ”ni tekst njihove pjesme, ni kontekst njihovog performansa”. U ovom slučaju su vrlo važne i jednoglasne osude neopravdanog pritvora i nepravednog tretmana prilikom suđenja kome su aktivistkinje bile izložene, koji ne priliči demokratskoj državi. Odluke o kršenju zabrane torture i povrede slobode izražavanja donijete su većinom glasova od 6:1.

NVO Akcija za ljudska prava u saradnji sa NVO Adamas, koja okuplja studentkinje i studente Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, prati donošenje presuda Evropskog suda za ljudska prava. Radi se o volonterskom projektu ovih nevladinih organizacija.