NVO Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za istraživanje i monitoring (CeMI) primjećuju da ni Godišnji izvještaj o radu Sudskog savjeta i ukupnom stanju u sudstvu, ni Izvještaj o radu Vrhovnog državnog tužilaštva za 2016. godinu ne sadrže podatke o tome da li je, i ako jeste, koliko krivičnih predmeta zastarilo u 2016. godini. Godišnji izvještaj o radu Sudskog savjeta i sudstva sadrži samo informaciju o tome da je zastarjelo 2.286 prekršajnih kazni, što je takođe zabrinjavajući podatak.
Praćenje i analiziranje pojave zastarjelosti krivičnog gonjenja, kao i zastarjelosti izvršenja krivičnih sankcija je veoma važno za ocjenu sposobnosti države da obezbijedi vladavinu prava. Zastarjelost krivičnog gonjenja znači da zločin nikada neće biti kažnjen, odnosno da onaj ko ga je izvršio nikada za to neće snositi posljedice. Ova pojava može da ukaže i na zloupotrebu službenog položaja, odnosno korupciju među državnim tužiocima i sudijama, pa je izuzetno važno evidentirati i istražiti svaki takav slučaj.
HRA je još 2011. godine, u izvještaju “Ljudska prava u Crnoj Gori” upozorila da u izvještaju o radu sudova nije navedeno koliko je krivičnih predmeta zastarjelo 2010. godine, iako se te godine zahvaljujući medijima saznalo za najmanje dva takva slučaja. Apelovali smo da se o tome vodi evidencija, obavještava javnost, utvrđuju i objavljuju razlozi za nastupanje zastarjelosti u svakom pojedinačnom slučaju. Ovu preporuku smo ponovili u oktobru 2014. godine u posebnom izvještaju “Sudska statistika u Crnoj Gori”, koji smo tada dostavili Ministarstvu pravde, Vrhovnom sudu i Sudskom savjetu:
”Izuzetno negativnu pojavu zastarijevanja krivičnih predmeta i zastarjevanja izvršenja krivičnih sankcija u našem pravnom sistemu treba evidentirati, prikazati u Godišnjem izvještaju i obezbijediti da se uzroci zastarjelosti, odnosno odgovornost za takav ishod, utvrde u svakom pojedinačnom slučaju. Godišnji izvještaj svakako treba dopuniti podacima o zastarjelosti krivičnih predmeta i zastarjelosti izvršenja krivičnih sankcija (kao što se to radi, na primjer, u Bosni i Hercegovini) sve dok se ova pojava potpuno ne iskorijeni.”
HRA i CeMI se zalažu da se evidentira svaki slučaj zastarjelosti predmeta u crnogorskim sudovima i državnim tužilaštvima, i da se povodom svakog takvog slučaja oformi komisija sa zadatkom da ispita da li je do takve posljedice došlo zbog propusta u radu državnih tužilaca ili sudija. Na ovaj način bi se svaki slučaj zastarjevanja krivičnog gonjenja, koji može da ukaže na ozbiljnu korupciju, ozbiljno i tretirao, a odgovorni za propuste snosili adekvatne posljedice, koje mogu biti i krivična odgovornost i razrješenje.
Podsjećamo da je u Crnoj Gori nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja u važnim i javnosti dobro poznatim slučajevima kršenja ljudskih prava kao što su: masovno prebijanje pritvorenika u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS) 2005. godine, od strane pripadnika specijalne jedinice policije; prijetnje smrću istraživaču kršenja ljudskih prava Aleksandru Saši Zekoviću, za što je bio javno osumnjičen pripadnik policije; nestanak dvoje djece iz Javne ustanove ”Komanski most” za djecu i odrasle s intelektualnim invaliditetom i zlostavljanje korisnika te ustanove koje je tamo utvrdio Evropski komitet za sprječavanje mučenja (CPT) 2008. godine, kao i u jednom dijelu i slučaj mučenja Aleksandra Pejanovića.
Za sve ove slučajeve su odgovorni državni službenici, koji ne samo što za to nisu snosili posljedice, već su nastavili rad u državnim organima i napredovali u karijerama.
Koristimo priliku da ponovimo apel da se Krivičnim zakonikom propiše da ubistvo, teško ubistvo, mučenje i druga djela s obilježjima torture ne zastarijevaju, u skladu s izričitom preporukom Komiteta protiv mučenja. Podsjećamo da u Crnoj Gori ne zastarjevaju ratni zločini, ali ni mnoga djela s obilježjem korupcije, kao i da je nedavno radna grupa Ministarstva pravde prihvatila predlog da ne zastarijeva ni plagijat, krivično djelo koje će tek biti uvedeno u KZ.
* * *
HRA i CeMI su od 2014. godine sprovodili projekat ”Monitoring reforme pravosuđa u Crnoj Gori”, uz podršku Evropske unije i Kraljevine Holandije. Na kraju ovog projekta, 24. aprila će biti održana Druga nacionalna konferencija o reformi pravosuđa na kojoj će biti predstavljen izvještaj ovih nevladinih organizacija o dosadašnjim dostignućima reforme.
