2. Da li je u redu da neke dnevne novine objavljuju fotografije žena u toplesu sa lascivnim komentarima, a nikad fotografije muškaraca? Mislite li da se ovakvim fotografijama doprinosi stvaranju slike žene kao seksualnog objekta?

5/11/2014 – Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava danas govori pred Podkomitetom za ljudska prava Evropskog parlamenta
05/11/2014
12/11/2014 Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava sjutra učestvuje u radu Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu
12/11/2014

2. Da li je u redu da neke dnevne novine objavljuju fotografije žena u toplesu sa lascivnim komentarima, a nikad fotografije muškaraca? Mislite li da se ovakvim fotografijama doprinosi stvaranju slike žene kao seksualnog objekta?

Objavljivanjem fotografija žena u toplesu i lascivnih komentara mediji, bez sumnje, doprinose stvaranju slike žene kao seksualnog objekta. Akcija za ljudska prava  se protivi širenju ovog, kao i drugih društvenih stereotipa. Nažalost, Kodeks novinara Crne Gore ne sankcioniše objavljivanje ovakvih fotografija, pa mediji time ne krše Kodeks, ali je očigledno da je to jedno od područja u kojima je potrebna dopuna Kodeksa, na što će HRA nastojati da ukaže.

Ipak, treba imati u vidu da Zakon o medijima sadrži odredbe koje se mogu primjeniti i na situaciju koju opisujete. Naime, sadržaji koji mogu ugroziti zdravstveni, moralni, intelektualni, emotivni i socijalni razvoj djeteta moraju biti unaprijed jasno i vidno označeni i distribuirani na način za koji je najmanje vjerovatno da će ga dijete koristiti. Ovu odredbu, kao i činjenicu da je Prikazivanje pornografskog materijala djeci krivično djelo (čl. 211 KZ), treba posebno imati u vidu prilikom objavljivanja pornografije na naslovnim stranama novina koje se nalaze u slobodnoj prodaji.
Takođe, objavljivanje fotografija u toplesu uz lascivne komentare bi se moglo smatrati stereotipima koji podstiču diskriminaciju (po osnovu pola), što je takođe zabranjeno  Zakonom o medijima.

Za kršenje navedene dvije odredbe propisana je kazna od 1 000 do 6 000 eura za pravno lice, odnosno od 100 do 600 eura za fizičko lice i odgovorno lice u mediju.

Takođe, i Zakon o rodnoj ravnopravnosti kaže: “Mediji promovišu rodnu ravnopravnost kroz programsku koncepciju”, iako nije predviđena sankcija za ponašanje suprotno zakonu. Kako se trenutno radi na izmjenama i dopunama Zakona o rodnoj ravnopravnosti predložićemo da se propiše kazna i za citiranu odredbu.

Dakle, imajući navedeno u vidu, mogli bismo konstatovati da je uz odgovarajuću dopunu      Kodeksa neophodno da  mediji na pimjerima pokažu jednakost polova, izbjegavaju sadržaje koji na bilo koji način doprinose održavanju stereotipa (u ovom slučaju stereotipne uloge žene kao seksualnog objekta)  i u tom smislu i precizirati zakonske odredbe čije bi se kršenje kažnjavalo.