Akcija za ljudska prava (HRA) je danas dostavila pismo predsjedniku i članovima Tužilačkog savjeta u kome je apelovala da svakako sačekaju sa opštim izborom državnih tužilaca dok Ustavni sud ne odluči da li je takav izbor u skladu sa Ustavom, ali i dok se ne preciziraju kriterijumi za izbor. HRA upozorava da zbog postojećeg nedostatka parametara za ocjenu propisanih kriterijuma za izbor državnih tužilaca nije obezbijeđeno da se isti kriterijum primjenjuje na isti način na svakog kandidata, pa tako nije obezbijeđena objektivnost.
Iako je neophodno što prije preispitati kvalitet rada svih državnih tužilaca, jer postoje slučajevi i od velikog društvenog značaja u kojima je očigledno neopravdano došlo do zastarijevanja krivičnog gonjenja, očigledno lošeg vođenja istrage bez rezultata, ili do neuspjeha optužnica, neophodno je prije toga obezbijediti jednaku primjenu kriterijuma u svakom slučaju, a to postojeći propisi ne obezbjeđuju.
Zbog toga prije opšteg izbora treba propisati parametre za bodovanje kriterijuma – najbolje tako što će se sačekati usvajanje novog Zakona o državnom tužilaštvu i podzakonskih akata na osnovu tog zakona, ili tako što će sam Tužilački savjet svojim Poslovnikom u međuvremenu propisati parametre za ocjenu kriterijuma propisanih važećim zakonom.
Kao ilustraciju navodimo neke kriterijume propisane važećim zakonom, koji se ne mogu objektivno primjeniti na isti način prema svima bez parametara koji preciziraju njihovu primjenu:
– u Crnoj Gori se dostojnost kandidata za izbor na mjesto državnog tužioca boduje od 0 do 20 bodova, pri čemu je nejasno na osnovu kojih podataka će neko dobiti npr. 4, a neko drugi npr. 16 bodova; za “ugled i neporočno ponašanje” se dobija od 0 do 10 bodova, pri čemu je nejasno šta se smatra ”poročnim ponašanjem” i kako se to boduje, a pitanje je i kako Tužilački savjet dolazi do takvih informacija o kandidatu na osnovu kojih bi donio ovakvu ocjenu;
– tužioci i zamjenici državnih tužilaca se ocjenjuju na osnovu rezultata rada u poslednje tri godine, koji se boduju od 0 do 40 bodova, ali nije propisano koji broj potvrđenih optužnica i usvojenih pravnih ljekova zaslužuje koji broj bodova, odnosno kako će se cijeniti činjenica da je propustom u radu tužioca došlo do zastarijevanja krivičnog gonjenja u jednom ili više slučajeva.
U pismu Tužilačkom savjetu, HRA je istakla i kritiku transparentnosti njegovog odlučivanja – tokom proteklih 5 godina Tužilački savjet izabrao 106 tužilaca, a da je samo za njih 5 dao donekle obrazložene odluke – tako što je naveo koliko je koji kandidat dobio poena. Čak 101 odluka ne sadrži nikakvo obrazloženje, osim pukog citiranja zakonskih normi. I novi saziv Tužilačkog savjeta je nastavio sa lošom praksom – u prvoj polovini 2014. izabrao je 12 rukovodilaca državnih tužilaštava na osnovu gotovo identičnih odluka o izboru, u kojima su samo citirane zakonske norme – nijedna odluka o izboru ne sadrži podatke o prijavljenim kandidatima niti o izabranom kandidatu, na osnovu kojih bi javnost mogla da zaključi zašto je izabran baš taj rukovodilac, odnosno zašto mu je data prednost u odnosu na drugog kandidata.
Transparentnost rada Tužilačkog savjeta je poslovično loša, pa tako ni sinoćna sjednica ovog tijela nije bila najavljena, niti je do sada objavljeno zvanično saopštenje sa te sjednice.
