4/4/2011 Stav Akcije za ljudska prava o predlogu Vlade Crne Gore o izuzeću novinara i urednika od odgovornosti za krivična djela klevete i uvrede putem medija

30/03/2011 Analiza primjene Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku
30/03/2011
13/04/2011 Zajednički stav u prilog dekriminalizaciji klevete i uvrede
13/04/2011

4/4/2011 Stav Akcije za ljudska prava o predlogu Vlade Crne Gore o izuzeću novinara i urednika od odgovornosti za krivična djela klevete i uvrede putem medija

Iako je Ministarstvo pravde, u skladu s izričitom formulacijom Akcionog plana praćenja sprovođenja preporuka iz mišljenja Evropske komisije, u radnoj verziji Nacrta zakona o izmjenama i dopunama KZ predložilo brisanje krivičnih djela Uvreda (čl. 195) i Kleveta (čl. 196), Vlada je usvojivši Predlog zakona odustala od potpune dekriminalizacije u korist svih, i predložila dekriminalizaciju samo u korist novinara i urednika za sadržaj objavljen u medijima.

Naime, u članove 195 i 196 KZ dodat je identičan stav koji glasi ”neće se kazniti novinar ili urednik za uvredu (klevetu) učinjenu putem medija”. Takođe, brisani su kvalifikovani oblici ovih krivičnih djela (stavovi broj 2), koji su predviđali strožije kazne u slučaju da se djela izvrše ”putem medija ili sličnih sredstava ili na javnom skupu”.

U suštini, krivična djela klevete i uvrede ostaju neizmijenjena, uključujući i kvalifikovani oblik klevete, koji predviđa kaznu od najmanje 8 hiljada eura ako je ”ono što se neistinito iznosi ili pronosi dovelo ili moglo dovesti do teških posljedica za oštećenog”, a koji je Akcija kritikovala kao posebno neusklađen s evropskim standardima u svom Predlogu refome odgovornosti za povredu časti i ugleda u Crnoj Gori.

Na ovaj način, Vlada je predložila neobično rješenje, nepoznato u uporednoj praksi, po kojem se jedan dio stanovništva (novinari) abolira od krivične odgovornosti za važeća krivična djela. Predloženo je uvođenje diskriminacije, kršenje Ustavnog principa jednakosti svih pred zakonom, što se može opravdati samo kada je takva mjera ”usmjerena na stvaranje uslova za ostvarivanje nacionalne, rodne i ukupne ravnopravnosti i zaštite lica koja su po bilo kom osnovu u nejednakom položaju”. U ovom slučaju, bez obzira na specifičan položaj medija, nije opravdano bilo kom novinaru omogućiti da krivično ne može da odgovara za nešto za što se istovremeno progone žrtve kršenja ljudskih prava, (npr. Ibrahim Čikić) ili aktivisti nevladinog sektora (Vanja Ćalović, Milorad Mitrović, Darko Saveljić, Dejan Milovac…) ili književnici (Andrej Nikolaidis), političari i svi drugi građani, koji takođe imaju pravo na slobodu izražavanja. Imajući u vidu da je i sam Evropski sud za ljudska prava, s čijom je praksom Evropska komisija preporučila usaglašavanje crnogorskog zakonodavstva, utvrdio da, npr. NVO aktivisti, moraju uživati isti nivo slobode izražavanja kao i novinari, jer po pravilu govore o pitanjima od javnog interesa, smatramo da je ponuđeno rješenje nepravedno, da nije u skladu ni sa Ustavom Crne Gore, ni sa međunarodnim standardima zabrane diskriminacije i slobode izražavanja.

O očiglednoj nepromišljenosti Predloga govori i to što novinari i urednici ostaju krivično odgovorni za klevetu i uvredu koje izvrše na javnom skupu, u knjizi, filmu ili bilo kom drugom obliku izražavanja, osim putem medija. Proizilazi da se, apsurdno, kažnjava svaka kleveta ili uvreda, osim one koja će doprijeti do najšire publike!

Nisu usvojeni ni drugi predlozi Akcije za ljudska prava u pogledu brisanja ili izmjena krivičnih djela iz Glave 17 KZ, a koja predviđaju posebne oblike uvrede. Tako je ostalo kažnjivo zatvorom do godinu dana izlagati poruzi Crnu Goru, njen grb ili himnu, iako po međunarodnim preporukama prvo treba ukloniti ovu vrstu krivičnih djela kojima se štiti ugled i čast predmeta i simbola. Krajnje apsurdno, ostalo je kažnjivo i do deset hiljada eura rugati se samo onim međunarodnim organizacijama čija je Crna Gora članica, dok se još uvijek možemo nekažnjeno rugati, na primjer, NATO-u, Svjetskoj trgovinskoj organizaciji ili Evropskoj uniji, dok nas ne prime u člasnstvo. Po istom principu, ostaje zabranjeno je rugati se samo onim državama s kojima Crna Gora ima diplomatske odnose.

Akcija za ljudska prava posebno izražava protest zbog neodržavanja javne rasprave o ovako bitnom pitanju za crnogorsko društvo i zakonodavstvo. Zakon o državnoj upravi (čl. 97) zahtijeva održavanje javne rasprave o nacrtu zakona uvijek kada se njime uređuju ”prava, obaveze i pravni interesi građana”, a ovo je već drugi put u posljednjih godinu dana da se Krivični zakonik mijenja bez javne rasprave. Drugo, praksa predlaganja ovako značajnih promjena zakona bez odgovarajućeg obrazloženja Vlade o razlozima koji su je opredjelili za određeno rješenje smatramo izrazom nepoštovanja prema svoj stručnoj domaćoj javnosti.

Podsjećamo da je Evropska komisija, u pratećem Analitičkom izvještaju uz mišljenje o zahtjevu Crne Gore za prijem u članstvo Evropske unije, naglasila da se Crna Gora ”ne pridržava dosljedno sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava”. Međutim, usklađivanje s ovom praksom u oblasti krivične odgovornosti Predlogom zakona o izmjenama i dopunama KZ nije obezbijeđeno. Evropska konvencija o ljudskim pravima i na njoj zasnovana praksa Evropskog suda za ljudska prava ne abolira novinare i urednike ni krivične ni građanske odgovornosti u svakom slučaju, kao što ne garantuje slobodu izražavanja samo njima. Do pravične i profesionalne upotrebe slobode izražavanja u korist javne debate nećemo stići ako se samo snizi iznos kazni i naknada štete, kao što se to zaključuje iz Vladinog Akcionog plana (a što ovim Predlogom zakona nije u potpunosti obezbijeđeno) već ako se obezbijedi primjena i svih drugih relevantnih standarda iz prakse Evropskog suda za ljudska prava, kao što su: ko je i pod kojim okolnostima dužan da trpi pojačan nivo kritike, kakvo je to postupanje s dužnom pažnjom koje može da opravda i objavljivanje netačne informacije, i drugo.

Akcija za ljudska prava je predala Vladi Crne Gore i svim političkim partijama cjelovit  predlog reforme u oblasti zaštite časti i ugleda još u novembru 2010. godine, u kome je, obrazloženo, predložena dekriminalizacija – brisanjem svih krivičnih djela Glave 17 KZ, ili, alternativno, značajne izmjene formulacija svih ovih krivičnih djela i značajno snižavanje svih predviđenih kazni. Ostajemo raspoloženi za svaku vrstu savjeta poslanicima prilikom razmatranja Predloga KZ i posebno, zalaganja za doslednu dekriminalizaciju u korist svih.

Predlog zakona o izmjenama i dopunama KZ

Kako je predloženo da glase krivična djela Uvreda i Kleveta