UREDNICA AKCIJE ZA LJUDSKA PRAVA I PREDSJEDNICA VRHOVNOG SUDA SLAŽU SE SA EKSPERTIMA EK DA TREBA MIJENJATI PROPISE U KORIST NEZAVISNOSTI PRAVOSUĐA

Podgorica – Crnogorska vlast ima godinu da ispuni zadatak i kroz mijenjanje zakona neutrališe evidentan politički uticaj na rad pravosuđa.
Ta dugogodišnja praksa miješanja politike u pravosuđe, rezultat je važećih propisa po kojima čelne ljude u pravosuđu postavljaju političari, odnosno poslanici, čime određuju i put kojim ide crnogorsko pravosuđe. Takav način izbora je jedna od ključnih primjedbi Evropske komisije u Mišljenju o napretku Crne Gore, čije se mijenjanje traži. EK je upozorila da je pravosuđu potrebna reforma i da bi sudije i tužioci morali da se biraju po zasluzi a ne politici.
Predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica kaže za “Vijesti” da za sudsku vlast do dobijanja statusa kandidata ostaje 12 strateških ciljeva, gdje neke od njih može ličnim zalaganjem ostvariti, dok ostvarenje ostalih zavisi od izvršne i zakonodavne vlasti.

“Posebno ukazujem da se zbog ustavnog i zakonskog određenja izbora, nadležnosti i sastava Sudskog savjeta i izbora predsjednika Vrnovnog suda obezvređuje izuzetan učinak crnogorskih sudova. Zato treba što prije pristupiti adekvatnim izmjenama, da bi se u cjelosti sagledala pouzdanost, efikasnost, efektivnost, samostalnost i nezavisnost crnogorskog sudstva.
Najbitnije je da smo spremni da prihvatimo izazove koji se nameću kroz reforme i da se prema njima pozitivno odredimo i zadovoljimo kriterijume koji će nam omogućiti da otvorimo poglavlje 23 u želji da ga prvog otvorimo i prvog zatvorimo”, smatra Medenica.

Urednica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc -Prelević kaže za “Vijesti” da je depolitizacija pravosuđa bio zahtjev i SE i Venecijanske komisije prilikom donošenja Ustava 2007. i da je Akcija, u junu 2007, objavila Predlog reforme izbora sudija u Crnoj Gori, a u decembru 2008. i Analizu reforme izbora sudija sa 106 detaljnih preporuka.
“Da ih je Vlada tada ozbiljno shvatila, moguće da ih Evropska komisija sada ne bi ponovo na to upozorila. Zaštita ljudskih prava je beznadežna bez tužilaca i sudija koji imaju integritet i znanje da procesuiraju i presude i protiv najvećih političkih moćnika, a da, na primjer, policajcima i zatvorskim stražarima ne gledaju kroz prste u slučajevima zlostavljanja građana”, kaže Prelević.

Ona i Medenica se slažu da je neophodno mijenjati pojedina zakonska i ustavna rješenja koja se odnose na pravosudnu oblast.
Medenica je podsjetila da je Ustavom Crne Gore utvrđen način izbora predsjednika Vrhovnog suda, sastav Sudskog savjeta i njegova nadležnost. Prije nego što je Crnoj Gori i uručeno mišljenje EK, kaže Medenica, Sudski savjet je, preko svoje normativne komisije, pristupio pisanju inicijative za izmjenu Ustava upravo zbog načina izbora predsjednika Vrhovnog suda, sastava Sudskog savjeta i broja članova, kao izmjenama Zakona o Sudskom savjetu, o sudovima i Poslovnika Sudskog savjeta. Ona podsjeća da je na danima sudstva najavila inicijativu koja će biti proslijeđena Ministarstvu pravde kada je usvoji Sudski savjet.

“Sudska vlast i Sudski savjet ne mogu učestvovati u kreiranju Ustava, predlagati zakone, a ni bitno uticati na formiranje tih predloga, ali ono što može je da inicira određene promjene uz obrazloženi predlog opravdanosti te inicijative. Ono što je bitno jeste da Sudski savjet treba da ima neparan broj članova, po inicijativi jedanaest, od čega mora biti sedam sudija, i obavezno predstavnici osnovnih sudova”, smatra Medenica.

Činjenica je, smatra Gorjanc-Prelević, da Crna Gora nije Engleska koja ima vjekovnu tradiciju nezavisnog i uvaženog sudstva.
“Naše sudstvo i tužilaštvo vuku korijene iz jednopartijskog sistema, u kome je vladajuća komunistička partija odlučivala ko će i kako, u \’osjetljivim\’ slučajevima, dijeliti pravdu. Od kada je uveden višepartijski sistem, opet je vladajuća većina prostom većinom birala sudije, bez razrađenih kriterijuma, tako da je kriterijum \’podobnosti\’ faktički opstao. Zbog toga je Evropa, oličena u VK, toliko insistirala na diskontinuitetu sa izborom sudija i tužilaca u Skupštini, od strane vladajuće koalicije”, kaže Prelević.

Diroktorica Akcije kaže da bi predsjednika Vrhovnog suda trebalo da biraju sudije, ili na njihov predlog – Skupština kvalifikovanom većinom.
“Neprimjereno je da ga predlaže i bira, odnosno razrješava vladajuća koalicija, kao što je to sada slučaj, čime je predsjednik Vrhovnog suda a priori doveden u položaj partijskog poslušnika, što je neprihvatljivo za predstavnika treće, nezavisne, vlasti u državi”, upozorila je Prelević.

Ona smatra da Sudski savjet treba rekonstruisati, tako da bude stručno tijelo, nezavisno od politike. Odnosno da ministar pravde ne treba da bude član Savjeta, a da bi dva pravnika koja bira predsjednik države trebalo bar da predlažu udruženja građana i pravni fakulteti. Postupak izbora sudija, članova Savjeta, treba propisati transparentnije i predvidjeti da se bar jedan član Savjeta bira među sudijama osnovnih sudova, privrednog suda i Upravnog suda, koji, kako kaže Gorjanc-Prelević, inače čine više od 2/3 ukupnog broja sudija.

“Slično je i sa Tužilačkim savjetom, čiji se članovi prostom većinom biraju u Skupštini, kao i sami tužioci, uključujući vrhovnog državnog tužioca. Treba biti pošten, pa uvidjeti da je korjenitim i uverljivim reformama potrebno raskrstiti sa praksom da sudstvo, a posebno tužilaštvo, jednim okom gleda u izvršnu vlast kada odlučuje koga da procesuira, a koga ne. To je bilo sasvim uobičajeno u sistemu iz koga potičemo i, u najboljem slučaju sada još postoji, ako ništa drugo, ono bar uslovni refleks za to, koji se manifestuje u nedovoljno odlučnim akcijama suzbijanja organizovanog kriminala, korupcije i nekažnjavanja kršenja ljudskih prava za koje su odgovorni državni službenici ili agenti”, navodi ona.
“Vijesti” nijesu uspjele da o ključnim primjedbama u oblasti pravosuđa dobiju komentar od vrhovnog državnog tužioca Ranke Čarapić koja je je najavila da će se o njima naknadno odrediti.

Po kojim aršinima biraju sudije i tužioce to samo oni znaju

Urednica Akcije kaže da je izbor sudija a posebno tužilaca netransparentan i da je to bila jedna od glavnih ocjena u Analizi izbora sudija 2007-2008. koju je uradila ta NVO.
“Propisani su kriterijumi za izbor, ali ne i parametri za njihovu ocjenu, tako da se ne zna kako sudije dobijaju ocjene od 1do 5 prilikom izbora i napredovanja. Isti je nedostatak propisa o izboru tužilaca.Predlagali smo i da se rad sudija redovno ocjenjuje, tako da svako može da zna da je li osnovano da napreduje ili ne. Takođe, uslovi za disciplinsku odgovornost i, posebno, razrješenje, moraju biti mnogo detaljnije propisani, kako bi se spriječilo da se to od slučaja do slučaja različito tumači, što ostavlja prostor za sumnju da je dovoljno biti u dobrom odnosu s onim koji odlučuje, pa zaobići odgovornost”, smatra Prelević.

Niko se nije žalio da je odbijen zbog politike

Medenica je saopštila da će narednog ponedjeljka članovi Sudskog savjeta razgovarati sa predsjednicima svih sudova, na kojem će se raspravljati o Mišljenju EK, sa osvrtom na Analitički izvještaj i poglavlja, Političke kriterijume i Sposobnost preuzimanja obaveza iz članstva u EU. Poziv da prisustvuje sastanku, najavila je ona, biće uručen i predstavniku EK u Crnoj Gori Leopoldu Maureru.
Predsjednica Vrhovnog suda kaže da je bitno ukazati da je Sudski savjet u aktuelnom sastavu “u svom punom kapacitetu odgovorio na sve zahtjeve sudske vlasti u proteklom periodu” i “da se kroz njegovo djelovanje ne može prepoznati politički uticaj, što ne znači da nijesmo procijenili da njegov sastav treba da bude i drugačiji”. Ona dodaje da nijedan od kandidata nije uložio prigovor na neizbor zbog političke nepodobnosti.
“Da bi se ispratila postavljena dinamika u ostvarivanju kvalitetnih promjena, sudovi i sudije moraju kontinuiranim zalaganjem i aktivnostima biti aktivni inicijatori kvalitetnih refora u sudskoj vlasti, što su bili i biće. Sve sugestije kroz mišljenja Evropske komisije i Analitički izvještaj za sudsku vlast nijesu problematične, ali ne zavise od njenog djelovanja da li će se u ostavljenom vremenu sugestije kroz izmjene Ustava i zakona prihvatiti”, smatra Medenica.
Ona je ocijenila da je za sudsku vlast bitno da je dosadašnji sistem pokazao “izuzetan učinak crnogorskih sudova”, koji su završili ogroman zaostatak predmeta, čak 76 odsto na kraju 2009. za predmete iz 2008. i ranijih godina, odnosno sve predmete po žalbama i vanrednim pravnim ljekovima iz 2009. zaključno sa 30. aprilom.