13/4/2017 MONTENEGRO WITHOUT REPORT ON TIME-BARRED CRIMINAL CASES

NGO Human Rights Action (HRA) and the Center for Research and Monitoring (CeMI) note that Annual report on the work of the Judicial Council and total balance in the judiciary, nor the report on the work of the Supreme State Prosecutor for 2016 do not include information on whether has, and if so, how many criminal cases in 2016 became time-barred. Annual report on the work of the Judicial Council contains only information that 2,286 fines became time-barred, which is also alarming information.

Monitoring and analyzing the occurrence of time-barred of criminal prosecution, as well as criminal sanctions, is very important for assessing the ability of the state to ensure the rule of law. Time-barred prosecution means that crime will never be punished and that the one who committed it will not bear the consequences. This phenomenon can point to the abuse of power or corruption among public prosecutors and judges, so it is extremely important to document and investigate each such case.

In the report “Human Rights in Montenegro” published in 2011, HRA warned that the Annual Court Performance Report does not specify in how many criminal cases became time-barred in 2010 (e.g. the media reported on two such cases). HRA appealed to keep records on this, to inform the public, to determine and publish the reasons for the occurrence of the time-bar in each case. This recommendation was repeated in October 2014 in a special report “Judicial Statistics in Montenegro” which we submitted to the Ministry of Justice and the Judicial Council:

Extremely negative phenomenon of time-barred criminal cases and execution of criminal sanctions in our legal system should be recorded, presented in the Annual Report and ensure that the causes of time-barred or responsibility for such an outcome, determine in each case. The Annual Report should definitely be amended by data on time-barred criminal cases and execution of criminal sanctions (as it does, for example, in Bosnia and Herzegovina) until this phenomenon is completely cut off.”

>>>



13/4/2017 CRNA GORA BEZ IZVJEŠTAJA O ZASTARJELIM KRIVIČNIM PREDMETIMA

NVO Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za istraživanje i monitoring (CeMI) primjećuju da ni Godišnji izvještaj o radu Sudskog savjeta i ukupnom stanju u sudstvu, ni Izvještaj o radu Vrhovnog državnog tužilaštva za 2016. godinu ne sadrže podatke o tome da li je, i ako jeste, koliko krivičnih predmeta zastarilo u 2016. godini. Godišnji izvještaj o radu Sudskog savjeta i sudstva sadrži samo informaciju o tome da je zastarjelo 2.286 prekršajnih kazni, što je takođe zabrinjavajući podatak.

Praćenje i analiziranje pojave zastarjelosti krivičnog gonjenja, kao i zastarjelosti izvršenja krivičnih sankcija je veoma važno za ocjenu sposobnosti države da obezbijedi vladavinu prava. Zastarjelost krivičnog gonjenja znači da zločin nikada neće biti kažnjen, odnosno da onaj ko ga je izvršio nikada za to neće snositi posljedice. Ova pojava može da ukaže i na zloupotrebu službenog položaja, odnosno korupciju među državnim tužiocima i sudijama, pa je izuzetno važno evidentirati i istražiti svaki takav slučaj.

HRA je još 2011. godine, u izvještaju “Ljudska prava u Crnoj Gori” upozorila da u izvještaju o radu sudova nije navedeno koliko je krivičnih predmeta zastarjelo 2010. godine, iako se te godine zahvaljujući medijima saznalo za najmanje dva takva slučaja. Apelovali smo da se o tome vodi evidencija, obavještava javnost, utvrđuju i objavljuju razlozi za nastupanje zastarjelosti u svakom pojedinačnom slučaju. Ovu preporuku smo ponovili u oktobru 2014. godine u posebnom izvještaju “Sudska statistika u Crnoj Gori”, koji smo tada dostavili Ministarstvu pravde, Vrhovnom sudu i Sudskom savjetu:

Izuzetno negativnu pojavu zastarijevanja krivičnih predmeta i zastarjevanja izvršenja krivičnih sankcija u našem pravnom sistemu treba evidentirati, prikazati u Godišnjem izvještaju i obezbijediti da se uzroci zastarjelosti, odnosno odgovornost za takav ishod, utvrde u svakom pojedinačnom slučaju. Godišnji izvještaj svakako treba dopuniti podacima o zastarjelosti krivičnih predmeta i zastarjelosti izvršenja krivičnih sankcija (kao što se to radi, na primjer, u Bosni i Hercegovini) sve dok se ova pojava potpuno ne iskorijeni.”

>>>



30/3/2017 MINISTER OF TRANSPORT AND MARITIME AFFAIRS TO EXAMINE WHISTLEBLOWER’S WARNINGS AND PROTECT HIM

Human Rights Action (HRA) today sent a letter to the Minister of Transport and Maritime Affairs Osman Nurković urging him to protect Mr. Milisav Dragojević against threats and attacks and provide immediate and impartial examination of his claims on breach of regulations that endangers the safety of the railway traffic.

In August 2016 the Anti-Corruption Agency provided whistleblower status to Mr Dragojević. Previously, against him the disciplinary proceeding was unfounded conducted, because he publicly alleged about the violation of the procedure for obtaining permission for operating trains and on Monday, 27 March 2017, the manager of the transportation operations of the Railway transport Ilija Lubarda threatened him.

9/8/2016 WHISTLEBLOWER STATUS AND DECISION OF THE ANTI-CORRUPTION AGENCY DIRECTOR

9/3/2015- „WHISTLE-BLOWER“ DRAGOJEVIĆ UNLAWFULLY PUNISHED BY THE RAILWAY TRANSPORT COMPANY OF MONTENEGRO

02/08/2013 Railway Transport of Montenegro, engineer Milisav Dragojević and HRA



30/3/2017 MINISTAR SAOBRAĆAJA I POMORSTVA DA ISPITA UPOZORENJA ZVIŽDAČA I DA GA ZAŠTITI

Akcija za ljudska prava (HRA) je danas uputila pismo ministru saobraćaja i pomorstva Osmanu Nurkoviću, apelujući na njega da zaštiti od prijetnji i napada zviždača Milisava Dragojevića, zaposlenog u Željezničkom prevozu, i obezbijedi hitno i nepristrasno ispitivanje njegovih tvrdnji o kršenju propisa koje ugrožava bezbjednost na željeznici.

Milisavu Dragojeviću je Agencija za sprječavanje korupcije u avgustu 2016. godine obezbijedila status zviždača, prethodno je protiv njega neosnovano vođen disciplinski postupak jer se usudio da javno upozori na kršenje procedure za sticanje dozvola za upravljanje vozovima, a u ponedjeljak mu je prijetio i rukovodilac Službe za saobraćajne poslove Željezničkog prevoza Ilija Lubarda.

9/8/2016 STATUS ZVIŽDAČA I ODLUKE DIREKTORA AGENCIJE ZA SPRJEČAVANJE KORUPCIJE

9/3/2015 – „ZVIŽDAČ“ DRAGOJEVIĆ NEZAKONITO KAŽNJEN: PONIŠTENA ODLUKA ŽELJEZNIČKOG PREVOZA

02/08/2013 Željeznica, inženjer Milisav Dragojević i HRA



20/3/2017 ODRŽAN SKUP ”MODELI DEINSTITUCIONALIZACIJE I ZAŠTITE MENTALNOG ZDRAVLJA U ZAJEDNICI”

20032017-4U organizaciji Akcije za ljudska prava i Centra za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA danas je u Podgorici održan skup na kome je predstavljen izvještaj ”Modeli deinstitucionalizacije i zaštite mentalnog zdravlja u zajednici” autorke Dragane Ćirić-Milovanović, čija je osnovna preporuka da se usvoji strategija i plan za deinstitucionalizaciju pacijenata iz Specijalne psihijatrijske bolnice u Kotoru (oko 140 njih) za čijim je bolničkim liječenjem odavno prestala potreba.

Na skupu su govorili Šućko Baković, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Alma Drešević generalna direktorka Direktorata za zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravlja, Goran Kuševija, direktor Direktorata za socijalno staranje i dječiju zaštitu Ministarstva rada i socijalnog staranja, Dragan Čabarkapa, direktor ZU Specijalne bolnice za psihijatriju “Dobrota” u Kotoru, Marko Đelović, koordinator Caritasa Barske nadbiskupije, Ervina Dabižinović, psihološkinja Centra za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA i Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica Akcije za ljudska prava. Skupu su prisustvovali ljekari psihijatri, predstavnici Centara za mentalno zdravlje, Centara za socijalni rad, opština, nevladinih organizacija.

– Power Point prezentacija Dragane Ćirić Milovanović, autorke izvještaja

– Izlaganje dr Marine Roganović, načelnice Odjeljenja za liječenje bolesti zavisnosti u ZU Specijalna bolnica za psihijatriju “Dobrota” u Kotoru

 



19/3/2017 NAJAVA: OKRUGLI STO „MODELI DEINSTITUCIONALIZACIJE I ZAŠTITE MENTALNOG ZDRAVLJA U ZAJEDNICI”

Sjutra, u ponedeljak, 20.3.2017, od 11h do 14:30h u hotelu Hilton u Podgorici, Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA organizuju okrugli sto pod nazivom „Modeli deinstitucionalizacije i zaštite mentalnog zdravlja u zajednici”, prema sledećoj agendi.

Skup je posvećen pronalaženju rješenja za deinstitucionalizaciju gotovo trećine pacijenata Specijalne bolnice za psihijatriju u Kotoru, koji tamo i dalje borave iako više ne postoji potreba za njihovim bolničkim liječenjem.

Osnov za diskusiju je izvještaj „Modeli deinstitucionalizacije i zaštite mentalnog zdravlja u zajednici”, koji će biti predstavljen na skupu, a koji je izradila Dragana Ćirić-Milovanović, psihološkinja i ekspertkinja u oblasti prava osoba sa mentalnim invaliditetom. Izvještaj sadrži prikaz različitih modela deinstitucionalizacije i primjera dobre prakse iz drugih zemalja, kao i listu preporuka prilagođenih stanju u Crnoj Gori. Izvještaj se temelji na činjenici da je Crna Gora ratifikacijom Konvencije za prava osoba sa invaliditetom i njenog Opcionog protokola 2009. godine preuzela obavezu da shodno odredbama člana 19 Konvencije sprovede proceduru deinstitucionalizacije i svim osobama sa invaliditetom omogući život u zajednici uz odgovarajuću podršku.

Skup se održava u okviru projekta „Van izolacije – ostvarivanje prava pacijenata sa mentalnim oboljenjima” koji sprovode Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA i Mental Disability Advocacy Center (MDAC) uz podršku Evropske unije.



18/3/2017 POVODOM PRIVOĐENJA UREDNIKA VIJESTI SAOPŠTENJE AKCIJE ZA LJUDSKA PRAVA I SINDIKATA MEDIJA

Poštovane koleginice i kolege,

Povodom incidenta u kojem je policija privela urednike Vijesti Slavka Radulovića i Mihaila Jovovića, Akcija za ljudska prava (HRA) i Sindikat medija Crne Gore (SMCG) daju sljedeće

SAOPŠTENJE ZA JAVNOST

Incident koji se desio juče pokazuje da u policiji postoji nedovoljno razumjevanje novinarskog posla i prava novinara da izvještavaju i fotografišu događaje na javnom mjestu.

Da je bilo više sluha da se u Krivični zakonik uvede krivično djelo Sprječavanje novinara u vršenju profesionalnih zadataka koje su predložili SMCG i HRA, svim policajcima bi moralo biti jasno da je ponašanje prema novinaru poput jučerašnjeg i zabranjeno i kažnjivo. Ovako, nažalost, ostaje atmosfera u kojoj poštovanje novinarske profesije zavisi od ličnih stavova policajaca, šefova u policiji ili ministara unutrašnjih poslova u pojedinačnim slučajevima.

Podsjećamo, HRA i SMCG su predložili da se, osim dopune dva postojeća krivična djela, u Krivični zakonik uvedu krivična djela Napad na novinara u vršenju profesionalnih zadataka kao i Sprječavanje novinara u vršenju profesionalnih zadataka koji bi glasio:

(1) Ko silom ili prijetnjom da će neposredno upotrijebiti silu spriječi novinara u vršenju profesionalnih zadataka ili u vezi sa vršenjem profesionalnih zadataka koje preduzima u okviru svojih ovlašćenja ili ga na isti način prinudi na vršenje profesionalnog zadatka, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do tri godine.

(2) Ako prilikom izvršenja djela iz stava 1 ovog člana učinilac uvrijedi ili zlostavlja novinara ili mu nanese laku tjelesnu povredu ili prijeti upotrebom oružja, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina.

(3) Ako je djelo iz stava 1 ovog člana izvršeno u grupi ili na organizovan način, ili ga učini službeno lice u vršenju službe, učinilac će se kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

(4) Za pokušaj djela iz st. 1, 2 i 3 ovog člana kazniće se.

Radna grupa za izradu Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika nedavno je odbila ove predloge uz obrazloženje da „postoje i druge profesije koje su u povećanom riziku od napada“, iako nisu naveli koje su to profesije.

Nacrt je uveo pojačanu zaštitu advokata u okviru zaštite koju već uživaju sudije i državni tužioci, što podržavamo. Ne vidimo koja je to druga profesija, osim novinarske, u Crnoj Gori izložena povećanom riziku od napada i sprečavanja obavljanja profesionalnih dužnosti. Svi relevantni domaći i međunarodni izvještaji o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori ističu kao problem napade na novinare i nekažnjivost tih napada.

Akcija za ljudska prava

Sindikat medija Crne Gore

 

 



18/03/2017 Transkript predavanja Antipsihijatrijski pokret i deinstitucionalizacija, Lepa Mlađenović (Kotor, novembar 2016)

18032017-homeUoči skupa koji HRA i Anima organizuju u ponedeljak u Podgorici na temu deinstitucionalizacije psihijatrijskih pacijenata u Crnoj Gori, objavljujemo transkript predavanja Antipsihijatrijski pokret i deinstitucionalizacija, koje je održala Lepa Mlađenović u Specijalnoj psihijatrijskoj bolnici u Kotoru u novembru 2016, u okviru projekta ”Van izolacije – ostvarivanje prava pacijenata s mentalnim oboljenjima”.

 

>>> Preuzmite transkript predavanja

 

 



15/3/2017 A GROWING TREND OF TOLERATING TORTURE: TRIAL AGAINST AECS OFFICERS FOR PRISONER ABUSE DELAYED FOR MORE THAN A YEAR

Human Rights Action (HRA) protests an enormous delay in administration of justice in the case of torture of prisoners at the Administration for Execution of Criminal Sanctions (AECS) in January 2015.

Following more than two years of torture of prisoners and more than a year of scheduling the start of the trial against prison guards, the proceedings did not actually start to date for as many as 13 of the 14 hearings (sessions during which the trial was supposed to take place) were postponed, while as regards the hearing scheduled for 7 February 2017 – we do not know whether it has been held or not. HRA suspects that the consequence of such long delay is a deliberate obstruction of trial.

As a reminder – after the incident that took place in AECS on 14 January 2015, in which nine inmates attacked prison guards and caused grievous bodily harm to some of them, the guards carried out systematic torture against at least 13 prisoners. The Ombudsman found that 13 prisoners had been ill-treated, three of them even tortured, and that one of them had been hit as many as 46 times with blunt force.

The indictment against 10 AECS security officers was raised in December 2015 and the trial was scheduled to begin on 22 February 2016, but was then postponed for the first time – for reasons unknown to us, and has been postponed ever since.

On the other hand, the first instance trial against inmates for assaulting the guards was completed in a little less than a year, and inmates were imposed a final sentence within one year and nine months.

The prisoners were also instantly accused, within only twenty days, as opposed to the guards, who were charged only more than ten months after the torture had taken place.

One of the conclusions of HRA report “Prosecution of torture and ill-treatment in Montenegro” published in 2013 is that investigations and trials for ill-treatment and torture in Montenegro – if conducted at all – last too long, and, as a consequence, prosecution often becomes time-barred, which had until then occurred in three such cases.

We also wish to recall that no person has been indicted for beating of 18 detainees in AECS on 1 September 2005, while only one person was under investigation for criminal offence Negligent performance of duty. For years the Supreme State Prosecutor’s Office kept rejecting HRA’s request to inform the public about measures taken to prosecute all responsible members of the special police unit and the Police Administration who had ordered and put into effect this action. There was no effective investigation on this occasion despite an explicit appeal of the EU to implement one.

>>>



15/3/2017 RAZVOJ SISTEMA TOLERANCIJE PREMA TORTURI: SUĐENJE SLUŽBENICIMA ZIKS-A ZBOG TORTURE NAD ZATVORENICIMA NE POČINJE VIŠE OD GODINU DANA

Akcija za ljudska prava (HRA) protestuje zbog velikog zaostatka u sprovođenju pravde u slučaju torture nad zatvorenicima Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS) iz januara 2015. godine.

Posle više od dvije godine od torture nad zatvorenicima, i posle više od godinu dana od zakazivanja početka suđenja zatvorskim stražarima, ono praktično nije ni počelo, jer je od 14 pretresa (termina u kojima je trebalo da se odvija suđenje) odloženo čak 13, dok jedan pretres, zakazan za 7. februar 2017, ne znamo da li je održan. Sumnjamo da je posljedica ovolikog zaostatka namjerna opstrukcija suđenja.

Podsjećamo, posle incidenta u ZIKS-u 14. januara 2015, u kome je devet zatvorenika napalo stražare i nekima od njih nanijelo i teške tjelesne povrede, stražari su sistematski sproveli torturu protiv najmanje 13 zatvorenika. Ombudsman je ustanovio da je 13 zatvorenika zlostavljano, da su trojica i mučeni i da je jedan od njih pretrpio čak 46 udaraca tupom silom.

Optužnica protiv 10 službenika obezbjeđenja ZIKS-a je podignuta u decembru 2015, a suđenje je trebalo da počne 22. februara 2016. godine, kada je iz nama nepoznatih razloga odloženo prvi put.

S druge strane, prvostepeno suđenje zatvorenicima zbog napada na stražare okončano je za nešto manje od godinu dana, a pravosnažno su osuđeni u roku od godinu i devet mjeseci.

Zatvorenici su i munjevito optuženi, u roku od svega dvadesetak dana, za razliku od stražara, koji su optuženi više od deset mjeseci posle torture nad zatvorenicima.

U izvještaju “Procesuiranje mučenja i zlostavljanja u Crnoj Gori” 2013. godine objavili smo zaključak da, kada se uopšte i vode, istrage i suđenja zbog zlostavljanja i mučenja u Crnoj Gori traju predugo, pa dolazi i do zastarjelosti krivičnog gonjenja, koje je do tada nastupilo u tri takva predmeta.

Podsjećamo i da zbog prebijanja 18 pritvorenika u ZIKS-u 1. septembra 2005. godine niko nije optužen, dok je protiv samo jednog lica vođena istraga za krivično djelo Nesavjestan rad u službi. Vrhovno državno tužilaštvo je godinama odbijalo da na zahtjev HRA obavijesti javnost o tome što je preduzeto da se procesuiraju svi odgovorni pripadnici specijalne jedinice policije, odnosno Uprave policije koji su tu akciju naredili i sproveli. Djelotvorna istraga je tada izostala i uprkos izričitom apelu EU da se ona sprovede.

>>>



10/3/2017 HRA U PISMU PREDSJEDNIKU USTAVNOG SUDA: ODLUČITE O PREDLOGU ZA PRIORITETNO ODLUČIVANJE O ”ZAKONU ZA MAJKE”, UNAPRIJEDITE TRANSPARENTNOST I AŽURNOST

HRA  je danas u pismu predsjedniku Ustavnog suda, dr Dragoljubu Draškoviću, apelovala da Ustavni sud hitno odluči o predlogu za prioritetno odlučivanje u predmetima povodom ustavnosti zakona o naknadama za majke, i da tu odluku objavi. Imajući u vidu veliko interesovanje javnosti za odlučivanje u ovim predmetima, apelovali smo i da se o njima raspravlja na javnoj sjednici, koja treba da bude blagovremeno najavljena.

Apel je motivisan izjavom predsjednika Ustavnog suda u emisiji RTCG autorke Duške Pejović, 8. marta 2017, da ovi predmeti  ”nemaju prioritet”, kao i da će Ustavni sud u predmetu povodom umanjenja naknada ”nastojati da ga riješi u što kraćem roku”, iako, koliko je javnosti poznato, Ustavni sud nije rješavao o predlogu da se ovi predmeti, odnosno, pogotovo drugi predmet, prioritetno uzme u rad.

HRA je u istom pismu ponovila predloge za povećanje transparentnosti rada i efikasnosti odlučivanja tog suda u razumnom roku, koji su upućeni i prethodnoj predsjednici Ustavnog suda Desanki Lopičić 2014. godine.

Tražili smo da se hitno objave odluke o ustavnim žalbama, jer su na internet stranici Ustavnog suda trenutno dostupne svega dvije, uprkos Poslovniku Ustavnog suda koji propisuje da se odluke i rješenja Ustavnog suda po pravilu objavljuju na internet stranici. Neophodno je obezbijediti i pretraživač odluka o ustavnim žalbama prema karakterističnim rječima i članu Ustava koji je prekršen.

HRA je tražila i da se obezbijedi da se o ustavnim žalbama odlučuje po redosledu prijema, a da se prioritetno uzimanje u rad predmeta u skladu sa Poslovnikom adekvatno obrazloži, imajući u vidu da se u radu Ustavnog suda nalaze ustavne žalbe podnijete 2017. godine, iako pouzdano znamo da nijesu riješene žalbe koje su podnijete i 2013. i 2014. godine i to u ime žrtava ratnih zločina. Svaku odluku povodom zahtjeva za prioritetnim odlučivanjem u predmetima bi trebalo da prati pisano obrazloženje.

U pismu smo tražili i da se sjednice suda otvore za javnost i blagovremeno objave datumi sjednica sa spiskom i kratkim opisom predmeta o kojima će se odlučivati kao i da se češće održavaju javne rasprave.

27/04/2014 Ustavni sud mora da uliva povjerenje građanima

24/02/2014 Apel Ustavnom sudu



7/3/2017 DRŽAVA DA VIŠE PODSTIČE POSREDOVANJE

Slika 1U Crnoj Gori su, u poslednjih devet godina, putem posredovanja riješeni sporovi vrijedni oko 55 miliona eura, a država bi u narednom periodu trebala da više promoviše taj pravni institut, saopšteno je na predstavljanju izvještaja Akcije za ljudska prava (HRA).

Danas smo, u saradnji sa Centrom za monitoring i istraživanje (CeMI), na okruglom stolu predstavili izvještaj „Kako unaprijediti posredovanje (medijaciju) u Crnoj Gori?“.

Izvršna direktorica HRA, Tea Gorjanc Prelević, kazala je da je posredovanje, u sporovima u kojima su stranke u Crnoj Gori pristale na taj pravni institut, uspješno okončano u 74 odsto slučajeva.

„Prošle i pretprošle godine, taj procenat je bio 82 i 84 odsto. U krivičnom postupku, procenat je još i veći i iznosio je 95 odsto uspješnosti. U poslednjih godina, koliko se posredovanje aktivno sprovodi u Crnoj Gori, na ovaj način su riješeni sporovi vrijednosti 55 miliona eura, dok je sasvim neprocijenjiva vrijednost očuvanih međuljudskih odnosa“, rekla je Gorjanc Prelević u PR Centru.

Prema njenim riječima, prednosti posredovanja su što je to brz, jeftin i neformalan način rješavanja sporova „u kome nema straha od poraza, a mana gotovo da nema“.

„Posredovanje u Crnoj Gori se, sa 560 postupaka godišnje, primjenjuje više nego u polovini država članica EU. Međutim, to nije ni blizu dovoljno. Najviše se primjenjuje u porodičnim sporovima i krivičnim postupcima prema maloljetnim licima“, navela je Gorjanc Prelević.

Ona je ocijenila da sudije treba postaći da upućuju redovnije stranke na sastanak sa posrednikom, u skladu sa njihovom dužnosti koja je propisana članom 27a Zakona o posredovanju.

„U 2015. godini, sudije su na posredovanje uputile 1,5 odsto parničnih predmeta. Taj procenat je morao da bude mnogo veći“, ukazala je Gorjanc Prelević.

Ona je istakla da džava treba mnogo više da promoviše posredovanje na razne načine, „ali prvenstveno na sopstvenom primjeru“.

„Prema procjeni Državne revizorske institucije, u periodu od 2012. do 2015. godine, iz budžeta Crne Gore je isplaćeno 33 miliona eura za troškove suđenja u sporovima u kojima je država izgubila. Da su ovi sporovi riješeni medijacijom, ovaj novac je mogao da bude mnogo korisnije upotrijebljen u javnom interesu“, rekla je Gorjanc Prelević.

Samo prošle godine, kako je navela, posredovanje nije pokušano ni u jednom slučaju u kome je država bila stranka.

„Zato predlažemo da se Vlada obaveže da prihvati posredovanje u svim sporovima u kome su državni organi strana u sporu i da tako odgovorno pokuša da uštedi novac iz budžeta“, poručila je Gorjanc Prelević.

Ona je ukazala da je propisana naknada za posrednike izuzetno niska i da ne stimuliše profesionalno bavljenje tom profesijom, te da to mora da se promijeni.

>>>



6/3/2017 NAJAVA: OKRUGLI STO “KAKO UNAPRIJEDITI POSREDOVANJE (MEDIJACIJU) U CRNOJ GORI?”

RukovanjeSjutra, u utorak, 7.3.2017, od 11h do 14:30h u PR Centru, Akcija za  ljudska prava (HRA) organizuje okrugli sto pod nazivom “Kako unaprijediti posredovanje (medijaciju) u Crnoj Gori?” prema agendi.

Osnov za diskusiju je HRA izvještaj “Posredovanje (medijacija) u Crnoj Gori”. Skup se održava u okviru projekta “Ka efikasnom pravosuđu – unaprjeđenje razvoja profesija u funkciji crnogorskog pravosuđa”, koji sprovode Akcija za ljudska prava i Centar za monitoring i istraživanje CeMI uz podršku Kraljevine Holandije.

U izvještaju se, kao jedan od zaključaka, navodi da se vansudsko rješavanje sporova posredovanjem (medijacijom) aktivno primjenjuje u Crnoj Gori od 2008. godine i da se od tada u prosjeku na godišnjem  nivou održavalo po 560 medijacija u građanskim stvarima, što je više nego u gotovo polovini država članica Evropske unije. Međutim, kako primjena medijacije ni na nivou EU nije zadovoljavajuća, Crna Gora treba da se ugleda na one evropske i druge države u kojima je razvijen ovaj brz, fleksibilan i ekonomičan način vansudskog rješavanja sporova. Zatim, procjenjuje se da je iz državnog budžeta Crne Gore u periodu od 2012-2015. godine isplaćeno oko 33 miliona eura za sudske troškove sporova koje je država izgubila. Da su ti sporovi bar djelimično riješeni posredovanjem, značajna sredstva su mogla biti korisnije upotrebljena u opštem interesu.



5/3/2017 DRAFT CRIMINAL CODE AS A MISSED OPPORTUNITY FOR REFORM

The last position of the working group of the Ministry of Justice for amending the Criminal Code (CC) did not clarify what will be the final wording of the announced restriction on commenting court proceedings and prosecutorial investigations prior to a final verdict, which particularly alarmed the public, since the proposal was contrary to international standard of freedom of expression.

It is however clear that the majority of other proposals for reform of the Criminal Code vis-à-vis promotion of freedom of expression, protection of life and prohibition of torture were not adopted. HRA believes Montenegro has no time to delay reforms and that a more serious professional approach to such important issues is needed. Unfortunately, at this moment the Ministry of Justice refuses to take notice of the recommendations of the Committee against Torture and other relevant international organizations, and respond to serious risks to society in the form of the wave of killings, impunity for police torture and attacks on journalists, etc.

1)    Numerous proposals of Human Rights Action were rejected, so the Criminal Code of Montenegro will apparently still encompass the following:

  • Criminal offense Disclosing information about private and family life (Art. 197) – which is anachronistic, as it represents a form of insult and defamation, and is contrary to international human rights standards. This offense allows that a person who publicly discloses harmful information from one’s private life is not held responsible for such action, if disclosed information is proven to be true;
  • Criminal offense Damaging the reputation of Montenegro (Art. 198) – providing for a prison sentence for “exposing to mockery” the state, coat of arms, flag and anthem, still exists despite the recommendations of international organizations for freedom of speech;
  • Criminal offense Damaging the reputation of a foreign state or an international organization (Art. 200) – which envisages a fine of up to € 10,000 for mocking a state that Montenegro has diplomatic relations with or international organization that Montenegro is a member of. This absurd offense means that the European Union and NATO can still be “exposed to mockery” with impunity, but not the OSCE, Council of Europe and the UN.

2)   It will still be possible to photograph and record without permission only those committing a criminal offense punishable by a jail sentence of five years or more. In other words, recording the commission of an offense punishable by a sentence of less than 5 years, e.g. police torture and other abuses by the officials punishable by a sentence milder than imprisonment of at least five years – will remain prohibited. Such protection of perpetrators of a large number of crimes is absurd as it prevents their identification, while punishing those who report them.

3)   The proposal to remove time-bar for prosecution and execution of punishment for torture, murder and aggravated murder was rejected. This implies that murderers and torturers after 10, 15 or 25 years on the run cannot be punished. Absurdly, at the same time time-bar does not apply to crimes such as tax evasion, unlawful economic, banking, stock exchange or insurance activities, violation of equality in the conduct of business activities, abuse of monopolistic position, unauthorized use of another’s company, etc., which means that the perpetrators of these crimes can be held accountable for them a lifetime.

4)   There will be no stricter punishment for ill-treatment, torture and extortion of confession, although this was strongly recommended – together with removing of time-bar for torture in Montenegro – by the Committee against Torture (CAT) and although the penalties imposed for these crimes in Montenegro are too mild, below minimum international standards.

5)   The proposal for enhanced protection of journalists by prescribing new criminal offenses Preventing journalists in the performance of professional duties and Attack on journalists in the performance of professional duties, or by amending criminal offense Aggravated murder and Grievous bodily harm – was rejected on the grounds that there are other professions too that are at increased risk of attack, although the reports of the European Union on Montenegro as well as all other relevant reports on the situation of human rights in the country emphasize exclusively the problem of impunity of attacks on journalists.

6)    Inmates will not be released from prison on parole if it is assessed that there are obstacles in terms of their safety – as a result, the purpose of deprivation of liberty also becomes compulsory protection of safety of prisoners, contrary to the Constitution and international standards, while introducing additional arbitrariness with regard to parole.

7/2/2017 ADDITIONAL COMMENTS ON THE CRIMINAL CODE AMENDMENTS BY HUMAN RIGHTS ACTION: STRICTER PUNISHMENT FOR TORTURE, MURDER AND TORTURE SHOULD NOT BE SUBJECT TO STATUTE OF LIMITATION

29/1/2017 ON THE DRAFT LAW ON AMENDMENTS TO THE CRIMINAL CODE: NO STRONGER PROTECTION FOR JOURNALISTS & FREE SPEECH REGARDING JUDICIARY AT RISK

22/8/2016 HRA CALLS FOR THE NECESSARY CHANGES TO MEDIA LEGISLATION WITH THE INVOLVEMENT OF THE COUNCIL OF EUROPE, EU AND OSCE

3/6/2016 A PANEL DISCUSSION: TOWARDS THE RULE OF LAW AND FREEDOM OF EXPRESSION: HOW TO ENSURE PUNISHING ATTACKS ON JOURNALISTS, HOW TO PREVENT SUCH ATTACKS AND PROVIDE A LEGAL FRAMEWORK FAVORABLE FOR INVESTIGATIVE JOURNALISM?



5/3/2017 NACRT KRIVIČNOG ZAKONIKA KAO PROPUŠTENA PRILIKA ZA REFORMU

Poslednji stav radne grupe Ministarstva pravde za izmjene i dopune Krivičnog zakonika (KZ) nije razjasnio kako će do kraja glasiti najavljeno ograničenje komentarisanja sudskih postupaka tužilačkih istraga prije njihove pravosnažnosti, koje je najviše uznemirilo javnost, jer je predlog bio suprotan međunarodnim standardima slobode izražavanja.

Jasno je da nije prihvaćena većina drugih predloga za reformu Krivičnog zakonika u cilju unapređenja slobode izražavanja, zaštite života i zabrane torture. Smatramo da Crna Gora nema vremena za odlaganje reformi i da je potreban mnogo ozbiljniji stručni pristup ovako značajnim pitanjima. Na žalost, Ministarstvo pravde za sad ignoriše preporuke Komiteta protiv mučenja i drugih relevantnih međunarodnih organizacija, kao i suočavanje s ozbiljnim opasnostima po društvo u vidu talasa ubistava, nekažnjivosti policijske torture, napada na novinare i sl.

1)          Odbijeni su i brojni predlozi Akcije za ljudska prava, pa će tako u Krivičnom zakoniku Crne Gore izgleda i dalje ostati:

  • krivično djelo Iznošenje ličnih i porodičnih prilika (čl. 197) – koje je anahrono, jer predstavlja oblik uvrede i klevete, i suprotno je međunarodnim standardima ljudskih prava. Ovo krivično djelo omogućava da ne odgovara lice koje u javnost iznese štetne podatke iz vašeg privatnog života, ako dokaže da su istiniti;
  • krivično djelo Povreda ugleda Crne Gore (čl. 198) – za koje se može otići i u zatvor za ”izlaganje poruzi” države, grba, zastave i himne, i dalje postoji uprkos preporukama svih međunarodnih organizacija za slobodu govora;
  • krivično djelo Povreda ugleda strane države ili međunarodne organizacije (čl. 200) –za koje možete biti kažnjeni i do 10.000 eura ako izložite poruzi državu s kojom Crna Gora ima diplomatske odnose ili međunarodnu organizaciju čija je Crna Gora članica. Ovo znači da se Evropska unija i NATO još uvijek mogu nekažnjeno ”izlagati poruzi“, ali ne i OEBS, Savjet Evrope i UN.

 2)            Bez dozvole će i dalje moći da se fotografiše i snima samo onaj ko vrši krivično djelo za koje je zaprijećena kazna od 5 godina ili veća. Drugim rječima, ostaće zabranjeno snimati vršenje krivičnih djela za koje je kazna ispod 5 godina, kao npr. policijsko zlostavljanje i druge zloupotrebe i od strane službenih lica, za koje su propisane niže kazne od kazne zatvora od najmanje 5 godina. Ovakva zaštita izvršilaca velikog broja krivičnih djela je apsurdna jer sprečava njihovo otkrivanje i dokazivanje, a kažnjava one koji ih prijavljuju.

 3)        Odbijen je predlog da ne zastarjeva krivično gonjenje i izvršavanje kazne zbog mučenja, ubistva i teškog ubistva. Znači da se ubice i mučitelji posle 10, 15 ili 25 godina skrivanja ili bjekstva nikada više ne mogu kazniti. Apsurdno, u Crnoj Gori istovremeno ne zastarjevaju krivična djela kao što su utaja poreza i doprinosa, nedozvoljeno bavljenje privrednom, bankarskom, berzanskom i djelatnošću osiguranja, povreda ravnopravnosti u vršenju privredne djelatnosti, zloupotreba monopolističkog položaja, neovlašćena upotreba tuđe firme i sl, što znači da izvršioci tih krivičnih djela za njih mogu doživotno da odgovaraju.

 4)        Neće biti povećane kazne za zlostavljanje, mučenje i iznuđivanje iskaza, iako je to, kao i nezastarijevanje mučenja Crnoj Gori izričito preporučio Komitet protiv mučenja i iako se kazne za ta krivična djela u Crnoj Gori u kontinuitetu izriču prenisko, ispod minimalnih međunarodnih standarda.

 5)        Odbijen je predlog za pojačanu zaštitu novinara propisivanjem novih krivičnih djela Sprječavanje novinara u vršenju profesionalnih zadataka i Napad na novinara u vršenju profesionalnih zadataka, odnosno dopunu krivičnih djela Teško ubistvo i Teška tjelesna povreda, s obrazloženjem da postoje i druge profesije koje su u povećanom riziku od napada, iako je u izvještajima i Evropske unije o Crnoj Gori i svim drugim relevantnim izvještajima o stanju ljudskih prava u državi naglašen isključivo problem nekažnjivosti napada na novinare.

6)        Zatvorenici se neće otpuštati iz zatvora na uslovni otpust ako se procijeni da postoje smetnje u pogledu njihove bezbjednosti – tako svrha lišavanja slobode postaje i prinudna zaštita bezbjednosti zatvorenika, suprotno Ustavu i međunarodnim standardima, i uvodi se dodatna proizvoljnost kod instituta uslovnog otpusta.

7/2/2017 DODATNI KOMENTARI NA NACRT IZMJENA KRIVIČNOG ZAKONIKA AKCIJE ZA LJUDSKA PRAVA: TORTURA DA SE KAŽNJAVA STROŽIJE, UBISTVO I TORTURA DA NE ZASTARIJEVAJU

29/1/2017 POVODOM USVAJANJA NACRTA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA KRIVIČNOG ZAKONIKA: BEZ JAČE ZAŠTITE ZA NOVINARE

22/8/2016 HRA POZIVA NA NEOPHODNE PROMJENE MEDIJSKOG ZAKONODAVSTVA UZ UKLJUČIVANJE SAVJETA EVROPE, EU I OEBS-A

3/6/2016 ODRŽANA RASPRAVA “KA VLADAVINI PRAVA I SLOBODI IZRAŽAVANJA: KAKO OBEZBIJEDITI KAŽNJIVOST NAPADA NA NOVINARE, KAKO SPRIJEČITI TAKVE NAPADE I OBEZBIJEDITI PRAVNI OKVIR POVOLJAN ZA ISTRAŽIVAČKO NOVINARSTVO”