1/7/2016 HRA ON THE PROPOSED AMENDMENTS TO THE MEDIA ACT IN THE ASSEMBLY OF MONTENEGRO

Human Rights Action (HRA) welcomes the decision of MPs Mr. Rifat Rastoder, Mr. Dritan Abazović and Mr. Zoran Miljanić to propose amendments to the Media Act to the Assembly of Montenegro. Those amendments, among else, contain HRA proposals for the harmonization of the Media Act with the practice of the European Court of Human Rights. Some of these proposals HRA published already in 2010. In July 2015 HRA submitted an improved edition of proposed amendments to the Government (ministries of justice and culture), MPs and the media. High-quality debate of these proposals in the Assembly and, hopefully, their adoption, could be of great importance for Montenegro’s progress in the implementation of European human rights standards on freedom of expression and the right to privacy.

The proposal includes provisions introducing standard of due professional care of journalists and prescribes the basis for exclusion of liability for damages, specifies protection of privacy in the media, a right of correction and reply, and prescribes the right of journalists and editors to ethical conduct and protection from imposing views by editors and media owners.

On November 2010 HRA presented the first proposed amendments to the Media Act as a contribution to the efforts that the standards of the European Court for Human Rights be incorporated into law and thus enhance the practice of their application in Montenegro. This proposal was innovated in 2015 by HRA working group composed of Ms. Azra Jašavić, then MP, Ms. Draginja Vuksanovic, MP, Mr. Dragoljub Duško Vuković, journalist and media analyst, Mr. Goran Đurović, Chairman of the Committee of RTCG Council for Petitions and Complaints of Listeners and Viewers and Chairman of the Board of the Coalition of NGOs – Cooperation towards the goal, Ms. Jadranka Vojvodić, Deputy Director of the Agency for Electronic Media and Ms. Tea Gorjanc-Prelević, HRA executive director.

The solutions included in the draft law, which is now in the Assembly, HRA presented at a public meeting in July 2015. The discussion was attended by the Minister of Justice Mr. Zoran Pažin and Minister of Culture Mr. Pavle Goranović, who received the proposal in advance.

>>>



1/7/2016 HRA POVODOM UPUĆIVANJA PREDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDIJIMA U SKUPŠTINU CRNE GORE

Akcija za ljudska prava (HRA) pozdravlja odluku poslanika Rifata Rastodera, Dritana Abazovića i Zorana Miljanića da upute Skupštini Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medijima koji, pored ostalih, sadrži i predloge HRA za usklađivanje Zakona o medijima sa praksom Evropskog suda za ljudska prava. Neke od tih predloga HRA je objavila još 2010. godine, a u cjelini prije godinu dana, u julu 2015. i dostavila ih i Vladi i poslanicima i medijima. Kvalitetna rasprava o ovim predlozima u Skupštini i, nadamo se, njihovo usvajanje, moglo bi biti od velikog značaja za napredak Crne Gore u primjeni evropskih standarda ljudskih prava na slobodu izražavanja i privatnost.

Predlog obuhvata odredbe za koje se zalaže HRA, a kojima se uvodi standard dužne profesionalne pažnje novinara i propisuje osnov za isključenje odgovornosti za štetu, precizira zaštita privatnosti u medijima, pravo na ispravku i odgovor, i propisuju prava novinara i urednika na etično postupanje i zaštitu od nametanja stavova urednika i osnivača.

HRA je u novembru 2010. godine predstavila prvi Predlog izmjena i dopuna Zakona o medijima kao doprinos zalaganju da se standardi iz prakse Evropskog suda za ljudska prava pretoče u zakonske odredbe i tako unaprijedi praksa njihove primjene u Crnoj Gori. Taj Predlog je 2015. inovirala i dopunila radna grupa HRA u sastavu: Azra Jasavić, tada poslanica, Draginja Vuksanović, poslanica, Dragoljub Duško Vuković, novinar i medijski analitičar, Goran Đurović, predsjednik Komisije Savjeta RTCG za razmatranje predstavki i prigovora slušalaca i gledalaca i predsjednik Upravnog odbora Koalicije NVO – Saradnjom do cilja, Jadranka Vojvodić, zamjenica direktora Agencije za elektronske medije i Tea Gorjanc-Prelević, izvršna direktorica HRA.

HRA je rješenja koja su uključena u Predlog zakona, koji se sada našao u Skupštini, predstavila na javnom skupu u julu 2015. godine. U raspravi su učestvovali i ministar pravde Zoran Pažin i ministar kulture Pavle Goranović, kojima su predlozi unaprijed dostavljeni. 

>>>



28/6/2016 MJESEC PONOSA LGBT OSOBA UPRAVNI SUD ODBACIO TUŽBU POVODOM ZABRANE OKUPLJANJA U NIKŠIĆU

Upravni sud Crne Gore, odbacio je tužbu koje su nevladine organizacije LGBT Forum Progres i Hiperion uz pravnu pomoć u vođenju postupka partnerske organizacije Akcija za ljudska prava (HRA) uložile na rješenje Ministarstva unutrašnjih poslova povodom zabrane Povorke Ponosa u Nikšiću.

LGBT Forum Progres, Hiperion i HRA izražavaju razočarenje donesenom odlukom Upravnog suda, imajući u vidu činjenično stanje izneseno u samoj tužbi koje jasno, po mišljenju organizatora, potvrđuje kršenje fundamentalnog prava na slobodu okupljanja što je potvrđeno da je suprotno Ustavu Crne Gore, međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima i Zakonu o javnim okupljanjima.

Ministarstvo unutrašnjih poslova je bilo dužno da omogući mirno održavanje protesta i tužiocima, kao i ostalim grupama koje se sa ciljevima njihovog protesta ne slažu, da su to pravila demokratskog društva, koja štite i međunarodni ugovori o ljudskim pravima, Ustav i zakoni Crne Gore. 

>>>



27/6/2016 CONSTITUTIONAL COURT TO SUSPEND RETALIATION AGAINST VANJA ĆALOVIĆ

HRA appealed today to the Constitutional Court to immediately suspend execution of the judgment pursuant to which Vanja Ćalović, an human rights activist fighting corruption, must “at her own expense publish the operative part of the judgment in all electronic and printed media in Montenegro and the Republic of Serbia because she had violated personality rights of a prosecutor (Vladimir Popović) … “, in relation to her public statements that Popović posted pornographic images online. HRA calls for suspension of the execution, as such verdict is clearly disproportionate to the possible damage and, as such, contrary to the Constitution of Montenegro and the European Convention on Human Rights.

The obligation to publish the ruling “in all the media in Montenegro and Serbia” is clearly disproportionate, since all these media had not even published Vanja Ćalović’s statement. Such verdict against Ćalović imposed disproportionate punishment which can result in confiscation of her entire property, which is an obvious retaliation.

According to figures presented by HRA to the Constitutional Court, there are at least 1,500 operative media in Montenegro and Serbia, of which maybe thirty had published Ćalović’s statement.

We noticed that, in this context, the Court did not bother to specify whether “all media” implies the media that existed at the time of the statement or those established in the meantime, until the adoption of the judgment, which makes this judgment all the more arbitrary.

Those media who had previously released the statement in question have a professional obligation to also publish information on the pronouncement of the judgement free of charge, in accordance with the Code of Journalists of Montenegro, i.e. the Code of Journalists of Serbia. However, all those media who had not (1470 of them) have no such obligation, and therefore Vanja Ćalović is forced to publish a paid advertisement in all of them.

Please note that the European Court of Human Rights considers that disproportionate damages in cases of defamation and violations of the right to privacy can violate the right to freedom of expression – even when the published material is untrue and damaging to one’s reputation. Not only that there must be a relationship of proportionality between the harm caused by defamatory statements and damages awarded, it is also necessary to take into account the impact of damages on the person who caused the harm (Tolstoy Miloslavsky v. the United Kingdom; Filipović v. Serbia; Koprivica v. Montenegro). The Committee of Ministers has also established these principles in its 2004 Declaration on Freedom of Political Debate in the Media. For more details see HRA Bulletin No. XIV: THE EUROPEAN COURT OF HUMAN RIGHTS AND DAMAGE AWARDS IN DEFAMATION AND PRIVACY CASES, available at: http://www.hraction.org/wp-content/uploads/Bulletin-XIV.pdf.

>>>



27/6/2016 USTAVNI SUD DA OBUSTAVI ODMAZDU PROTIV VANJE ĆALOVIĆ

HRA je danas apelovala na Ustavni sud da hitno obustavi izvršenje presude kojom je Vanja Ćalović, aktivistkinja za borbu protiv korupcije i ljudska prava, obavezana ”da o svom trošku objavi izreku presude u svim elektronskim i štampanim medijima u Crnoj Gori i Republici Srbiji zato što je povrijedila prava ličnosti tužioca (Vladimira Bebe Popovića)…”, a u vezi njene javne izjave da je Popović postavio na internet pornografske snimke. HRA apeluje da se obustavi izvršenje zato što je takva presuda očigledno nesrazmjerna eventualnoj šteti i kao takva suprotna Ustavu Crne Gore i Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima.

Obaveza objavljivanja izreke presude ”u svim medijima u Crnoj Gori i Srbiji” je očigledno nesrazmjerna jer svi ti mediji nisu ni prenijeli izjavu Vanje Ćalović. Takvim iskazom izreke presude Vanji Ćalović je nametnuta nesrazmjerna kazna koja za posljedicu može imati plijenidbu njene cjelokupne imovine, pa predstavlja očiglednu odmazdu.

Prema podacima koje je HRA predstavila Ustavnom sudu, u Crnoj Gori i Srbiji djeluje najmanje 1.500 medija, od kojih je izjavu Ćalović prenijelo možda njih trideset.

Primjećujemo, u ovom kontekstu, da se sud nije potrudio ni da precizira da li pod “svim medijima” misli na medije koji su postojali u vrijeme davanja izjave ili i one koji su nastali u međuvremenu, do donošenja presude, što ovu presudu dodatno čini proizvoljnom.

Oni mediji koji su prethodno objavili izjavu Vanje Ćalović imaju profesionalnu obavezu da i informaciju o izreci presude objave besplatno, u skladu sa Kodeksom novinara/novinarki Crne Gore, odnosno Kodeksa novinara Srbije. Međutim, svi oni koji je nisu prenijeli (njih 1470) nemaju takvu obavezu, pa je Vanja Ćalović primorana da u svima njima objavi plaćeni oglas.

Podsjećamo da Evropski sud za ljudska prava smatra da nesrazmjerne naknade štete u slučajevima klevete i kršenja prava na privatnost mogu prekršiti pravo na slobodu izražavanja – čak i kada je ono što je objavljeno neistinito i šteti ugledu. Ne samo da mora da postoji odnos srazmjernosti između štete pričinjene klevetničkim izjavama i njene naknade, već se mora uzeti u obzir i uticaj naknade štete na osobu koja je štetu pričinila (Tolstoy Miloslavsky protiv Ujedinjenog Kraljevstva; Filipović protiv Srbije; Koprivica protiv Crne Gore). Komitet ministara je utvrdio ove principe i u svojoj Deklaraciji o slobodi političke debate u medijima iz 2004. godine. Detaljnije u biltenu HRA br. XIV: EVROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA I NAKNADA ŠTETE U SLUČAJEVIMA KLEVETE I KRŠENJA PRAVA NA PRIVATNOST, koji je dostupan na: http://www.hraction.org/?page_id=753).

>>>



25/6/2016 ON THE OCCASION OF THE 26th OF JUNE – THE INTERNATIONAL DAY IN SUPPORT OF VICTIMS OF TORTURE

On the occasion of the International Day in Support of Victims of Torture, which the United Nations marks every year on 26 June, Human Rights Action (HRA) indicates that Montenegro has not shown willingness so far to consistently provide for punishment for torture and other examples of ill-treatment in accordance with international human rights treaties, its Constitution and laws.

The mass beating of prisoners in January 2015, as well as police brutality against citizens in the context of protests in October 2015 remains inadequately prosecuted and punished. Only one prison officer was punished by a minimum penalty for grievous bodily harm inflicted on the prisoner, while the trial of ten members of the prison police for torturing 11 prisoners was delayed twice. Responsibility of prison administration and competent authorities in the Ministry of Justice in this case has not been investigated.

The police still successfully hides its officers who were involved in several cases of abuse of citizens in the context of the protest, although cases were recorded and violation proven. Concerning is the lack of prosecution of the police superiors for obstructing justice. With the exception of the recently accused commander of the Special Anti-Terrorist Unit, it is not yet known whether they will prosecute the superior police officers who obstructed justice starting from the failure to receive citizen complaints, through concealment of those who were involved in all cases of abuse.

Montenegro is not ready to fully protect and compensate victims of torture. Although it has recently shown a willingness for mutual agreement and to effectively indemnify Milorad Martinović because of the apparent torture he suffered from the police, the state, for example, is still on trial with a number of prisoners of the camp Morinj for abuses that have occurred there 24 years ago. Although it passed a special law for the compensation of victims of violence, which we hope will soon enable the establishment of a compensation fund for crime victims, the Law on free legal aid still does not include victims of police torture, although the law on internal affairs provides police officers accused of torture with free legal aid.

>>>



25/6/2016 POVODOM 26. JUNA – MEĐUNARODNOG DANA PODRŠKE ŽRTVAMA MUČENJA

Povodom Međunarodnog dana podrške žrtvama mučenja, koji Ujedinjene nacije obilježavaju svake godine 26. juna, Akcija za ljudska prava (HRA) ukazuje da Crna Gora do sada nije pokazala spremnost da dosledno obezbijedi kažnjavanje mučenja i drugog zlostavljanja u skladu sa međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima, svojim Ustavom i zakonima.

Masovno prebijanje zatvorenika iz januara 2015. godine, kao i policijska brutalnost prema građanima u kontekstu protesta u oktobru 2015. godine ni do danas nisu adekvatno procesuirani i kažnjeni. Kažnjen je minimalnom kaznom samo jedan zatvorski službenik zbog teške tjelesne povrede nanijete zatvoreniku, dok se početak suđenja desetorici pripadnika zatvorske policije zbog mučenja 11 zatvorenika odlaže već dva puta. Odgovornost Uprave zatvora i nadležnih u Ministarstvu pravde u tom slučaju nije odgovarajuće istražena.

Policija još uvijek uspješno krije svoje službenike koji su učestvovali u više slučajeva zlostavljanja građana u kontekstu protesta, iako su slučajevi snimljeni i povrede dokazane. Zabrinjava i nedostatak procesuiranja nadležnih u policiji zbog ometanja pravde. S izuzetkom nedavno optuženog komandanta Specijalne antiterorističke jedinice, još uvijek nije poznato da li će odgovarati oni nadležni službenici policije koji su ometali pravdu počev od propusta da prime prijave građana, preko prikrivanja onih koji su učestvovali u svim slučajevima zlostavljanja.

Crna Gora nije spremna da dosledno obešteti i zaštiti žrtve mučenja. Iako je nedavno pokazala spremnost da sporazumno i efikasno obešteti Milorada Martinovića zbog očigledne policijske torture, država se, primjera radi, još uvijek sudi sa brojnim zarobljenicima logora Morinj zbog zlostavljanja koje se tamo desilo prije 24 godine. Iako je donijela i poseban zakon za obeštećenje žrtava nasilja, koji će nadamo se uskoro omogućiti i osnivanje Fonda za naknadu štete žrtvama krivičnih djela nasilja, Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći još uvijek ne obuhvata žrtve policijske torture, iako je zakonom o unutrašnjim poslovima policajcima optuženim za mučenje obezbijeđena besplatna pravna pomoć.

>>>



23/6/2016 ADVOKAT DALIBOR TOMOVIĆ KANDIDAT ZA ČLANA KOMISIJE ZA PRAĆENJE POSTUPANJA NADLEŽNIH ORGANA U ISTRAGAMA SLUČAJEVA PRIJETNJI I NASILJA NAD NOVINARIMA, UBISTVA NOVINARA I NAPADA NA IMOVINU I MEDIJE

Akcija za ljudska prava (HRA) + 10 nevladinih organizacija su na osnovu javnog poziva koje je Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo 8. juna 2016. godine, predložile advokata Dalibora Tomovića kao kandidata za člana Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistva novinara i napada na imovinu i medije.

Ministarstvo unutrašnjih poslova je objavilo listu kandidata nevladinih organizacija iz koje se vidi da je Dalibor Tomović jedini kandidat NVO za člana Komisije.



22/6/2016 APPEAL FOR IMPROVEMENT OF WORKING CONDITIONS OF PRISON EMPLOYEES

Human Rights Action (HRA) and Juventas today sent a letter to the Minister of Justice, Mr. Zoran Pažin regarding inadequate working conditions of employees in the Administration for Execution of Criminal Sanctions (AECS).

In a letter we appeal to the Ministry of Justice to take measures within its jurisdiction in order to support implementation of rights of employees in AECS who perform very responsible and stressful jobs, working under inappropriate conditions.

In a recently published report on the state of human rights of persons in custody and serving a prison sentence [1] HRA and Juventas advocated for increasing the number of employees in all positions in the service of treatment and security (with special emphasis on the positions of commander, in solo reconnaissance areas – watchtowers and the control rooms). In this regard, it is an encouraging announcement by the Director of AECS, Mr. Miljan Perović that the process of hiring new workers in the AECS is ongoing.

We recommended that each employee who works overtime must be paid in accordance with the regulations, to provide them with programs and training aimed at reducing the stress, especially for members of the security service. We have also emphasized the need to ensure all employees time for a break during the daily work, because at the moment there is an absurd situation in which employees who have accelerated the retirement process precisely because they perform stressful and responsible job, due to the insufficient number of employees, because they cannot use their right for a break during working hours for a period of half an hour. We recommended the investigation and eventual sanctions, of all forms of illegal influence on the employees in AECS that are organized in trade unions or otherwise, in accordance with the regulations,  and advocate for their rights.

>>>



22/6/2016 APEL ZA POBOLJŠANJE USLOVA U KOJIMA RADE ZAPOSLENI U ZAVODU ZA IZVRŠENJE KRIVIČNIH SANKCIJA

Akcija za ljudska prava (HRA) i Juventas su danas uputile pismo ministru pravde, gospodinu Zoranu Pažinu o neadekvatnim uslovima rada zaposlenih u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija.

U pismu apelujemo da Ministarstvo pravde preduzme mjere iz svoje nadležnosti kako bi doprinijeli da svi zaposleni u ZIKS-u koji obavljaju veoma odgovoran i stresan posao, rade u odgovarajućim uslovima i u skladu sa pravima koja imaju.

U nedavno objavljenom Izvještaju o poštovanju ljudskih prava osoba u pritvoru i na izdržavanju kazne zatvora[1] založili smo se za povećanje broja zaposlenih na svim pozicijama u službama tretmana i obezbjeđenja (sa posebnim naglaskom na pozicijama komandira, na samostalnim osmatračnim mjestima – karaulama, i u kontrolnim sobama). U tom smislu, ohrabrujuća je najava direktora ZIKS-a, g-dina Miljana Perovića, da je u toku proces prijema novih radnika u ZIKS.

Preporučili smo i da se zaposlenima svaki prekovremeni rad plaća u skladu sa propisima, da im se obezbijede programi i treninzi koji imaju za cilj smanjivanje stresa, posebno za pripadnike službe obezbjeđenja. Naglasili smo i potrebu da se svim zaposlenim obezbijedi vrijeme za odmor u toku dnevnog rada, jer trenutno vlada apsurdna situacija da zaposleni koji imaju beneficirani radni staž upravo zato što obavljaju stresan i odgovoran posao, usled nedovoljnog broja zaposlenih, ne mogu da koriste ni pravo na pauzu u toku radnog vremena u trajanju od pola sata. Preporučili smo i da se ispitaju i sankcionišu, ukoliko postoje, svi vidovi nezakonitih uticaja na zaposlene u ZIKS-u koji se sindikalno organizuju ili se na drugi način, u skladu sa propisima, zalažu za ostvarivanje svojih prava.

>>>



20/6/2016 NALAZI INSPEKCIJSKOG NADZORA U DOMOVIMA ZA SMJEŠTAJ ODRASLIH I STARIH LICA

Upravna inspekcija – Odsjek za inspekciju socijalne i dječje zaštite, inspektor Vlastimir Knežević efikasno  je obavio inspekcijski nadzor privatnih Domova za stare, postupajući po anonimnoj prijavi koja je dostavljena HRA.

Kako je ustanovljeno da još uvijek nije započelo licenciranje pružalaca usluga, odnosno da Zavod za socijalnu i dječju zaštitu ne obavlja poslove licenciranja stručnih radnika i izdaje licencu za rad, HRA se na sastanku sa ministrom rada i socijalnog staranja, g-dinom Borisom Marićem založila da Zavod za socijalnu i dječju zaštitu što prije započne sa izdavanjem licenci, posebno imajući u vidu da je Strategijom o socijalnoj i dječjoj zaštiti 2013-2017 bilo predviđeno da se sistem licenciranja uspostavi do kraja 2014. godine.

Detaljnije na: http://www.dan.co.me/?nivo=3&rubrika=Drustvo&clanak=551806&datum=2016-06-19&naslov=Ekspresno+kontrolisali+privatne+domove+za+stare.

Nalaz inspektora socijalne i dječje zaštite

Nalaz inspektora rada za oblast radnih odnosa i zapošljavanja

Nalaz sanitarnog i zdravstvenog inspektora



16/6/2016 LAWYER DALIBOR TOMOVIĆ CANDIDATE OF HRA + 10 NGOs FOR A MEMBER OF THE COMMISSION FOR MONITORING ACTIONS OF COMPETENT AUTHORITIES IN INVESTIGATIONS OF OLD & RECENT CASES OF THREATS AND VIOLENCE AND MURDERS OF JOURNALISTS

Human Rights Action (HRA) proposed lawyer Dalibor Tomović for a member of the Commission for Monitoring Actions of Competent Authorities in Investigations of Old and Recent Cases of Threats and Violence and Murders of Journalists following the public call announced by the Ministry of Interior Affairs on 8 June 2016. Mr. Tomović cooperated with HRA on several projects and provided support to other NGOs as well. He is a lawyer of journalist Tufik Softić who suffered two attempts on his life to date, and also of other victims of human rights violations.

In addition to HRA ten other NGOs supported Mr. Tomović as well:

  1. Association of Youth with Disabilities of Montenegro;
  2. Center for Civic Education;
  3. Center for Investigative Journalism;
  4. Centre for Research and Monitoring;
  5. Center for Women and Peace Education – ANIMA;
  6. Institute Alternativa;
  7. Juventas;
  8. Network for Affirmation of NGO Sector – MANS;
  9. Women’s Safe House;
  10. Women’s Rights Centre.

Since 2011 HRA intensively advocated against impunity for attacks on journalists as well as for punishment of all perpetrators of these attacks thanks to the support of the Open Society Foundations (OSF). HRA struggled to access information on investigations of the attacks, proposed measures to competent authorities that were partially adopted, prepared and published reports on the prosecution of attacks on journalists in Montenegro and summary of European standards in relation to positive obligations of the state in relation to attacks on journalists. HRA advocated for the establishment of a Commission for monitoring performance of authorities in investigations of attacks on journalists, than monitored work of that Commission, instigated it to start publishing reportsreported on its work and organised a debate following its two-year long mandate.



16/6/2016 ADVOKAT DALIBOR TOMOVIĆ KANDIDAT HRA + 10 NVO ZA ČLANA KOMISIJE ZA PRAĆENJE ISTRAGA NAPADA NA NOVINARE

Akcija za ljudska prava (HRA) je na osnovu javnog poziva koje je Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo 8. juna 2016. godine, predložila advokata Dalibora Tomovića kao kandidata za člana Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama starih i nedavnih slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima i ubistava novinara. Advokat Tomović je sarađivao u kontinuitetu sa HRA, ali i drugim nevladinim organizacijama. Tomović je pravni zastupnik novinara Tufika Softića, koji je preživio pokušaj ubistva i eksploziju ispred porodične kuće, kao i drugih žrtava kršenja ljudskih prava.

Podršku njegovoj kandidaturi dalo je još 10 nevladinih organizacija, koje su ga takođe predložile kao kandidata za člana Komisije iz NVO sektora:

  1. Centar za građansko obrazovanje (CGO);
  2. Centar za istraživačko novinarstvo (CIN);
  3. Centar za monitoring i istraživanje (CeMI);
  4. Centar za žensko i mirovno obrazovanje – ANIMA;
  5. Centar za ženska prava (CŽP);
  6. Institut alternativa (IA);
  7. Juventas;
  8. Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS);
  9. Sigurna ženska kuća (SŽK),
  10. Udruženje mladih sa hendikepom (UMHCG).

HRA se od 2011. godine intenzivno zalaže za rasvjetljavanje svih napada na novinare i kažnjavanje počinilaca tih napada kroz borbu za pristup informacijama o istragama napada, predloge da se nadležni obavežu da izrađuju i objavljuju izvještaje o procesuiranju napada, objavljivanje izvještaja o procesuiranju napada na novinare u CG, zalaganje za osnivanje komisije za analizu istraga, praćenje rada prethodne Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama napada na novinare, i konačno predlogom člana komisije koja bi trebalo da se bavi analizom dosadašnjih istraga.

HRA pregled realizovanih projekata i aktivnosti u prethodnoj godini u vezi sa zadatkom Komisije pogledajte ovdje.



14/6/2016 HRA AND JUVENTAS ON TERMINATION OF PRISON SENTENCE FOR A JUDGE ASSASSIN: ACT OF MERCY FOR A PERSON ON DEATHBED CAN NOT MEAN ENCOURAGEMENT FOR COMMITTING CRIMINAL OFFENSES

Following the Ombudsman’s recommendation to consider termination of prison sentence for B.Đ., who is in prison since 2005 for murdering a judge, because of his extremely poor health, the NGOs Association of Judges of Montenegro and Institute for the Rule of Law protested, arguing that the termination of prison sentence will “negatively impact  development of consciousness of citizens that dissatisfaction with court decisions and work of judges should not be expressed with threats or attacks on holders of judicial authority” (Association of Judges) and that it will “send a bad message to society and encourage dissatisfied parties to attack judges” (Institute).

The stated concerns of mentioned associations could be justified if it were not for a case of immovable and terminally ill prisoner. HRA and Juventas are convinced that no one in the lawful act of mercy for a person in condition in which B.Đ. finds himself cannot possibly find any encouragement to commit criminal offenses. On the contrary, the decision on termination of prison sentence in this case would mean that we have become a society which understands that the purpose of punishment cannot be achieved by insisting on terminally ill and immobile persons spending last days of life in prison that also does not have a prison hospital.

HRA and Juventas remind that the Ombudsman’s recommendation was to terminate the prison sentence for a B.Đ. in accordance with Article 36, para. 3 of the Law on Execution of Prison Sentences, Fines and Security Measures, according to which “prisoner who is over 50 years of age and suffering from an acute illness or his chronic illness worsened, which threatens to death, can approve termination of a prison sentence for an indefinite period, previously obtained findings and opinion of a competent medical council.” This proposal is fully compliant with the recommendations of international bodies for protection of human rights. (1)

>>>



14/6/2016 HRA I JUVENTAS O PREKIDU KAZNE ZA UBICU SUDIJE: AKT MILOSRĐA ZA OSOBU NA SAMRTI NE MOŽE ZNAČITI OHRABRENJE ZA VRŠENJE KRIVIČNIH DJELA

Povodom predloga Ombudsmana da se razmotri prekid kazne za B.Đ. koji se u zatvoru nalazi od 2005. godine zbog ubistva sudije, a zbog njegovog izuzetno lošeg zdravstvenog stanja, protestovali su NVO Udruženje sudija Crne Gore i NVO Institut za vladavinu prava (IVP), smatrajući da bi se prekidom kazne ”negativno uticalo na razvoj svijesti građana da se nezadovoljstvo sudskim odlukama i radom ne može iskazivati prijetnjama ili napadima na nosioce sudske vlasti” (Udruženje sudija), odnosno ”poslala loša poruka društvu i ohrabrili nezadovoljni da se obračunavaju sa sudijama” (IVP).

Bojazan pomenutih udruženja mogla bi biti opravdana da se ne radi o slučaju nepokretnog i neizlječivo oboljelog zatvorenika. Uvjereni smo da niko u eventualnom zakonitom činu milosrđa prema osobi u stanju u kome se nalazi B.Đ. ne može pronaći bilo kakvo ohrabrenje za vršenje krivičnih djela. Naprotiv, odluka o prekidu kazne u tom slučaju značila bi da smo postali društvo koje razumije da se svrha kažnjavanja ne postiže insistiranjem na tome da neizlečivo bolesni i nepokretni posljednje dane života moraju da provedu u zatvoru, koji uz to i nema zatvorsku bolnicu.

Podsjećamo javnost da je Ombudsman zatvoreniku B.Đ. predložio prekid kazne u skladu sa članom 36, st. 3 Zakona o izvršenju kazne zatvora, novčane kazne i mjera bezbjednosti, prema kojem se ”zatvoreniku koji ima preko 50 godina života i koji je obolio od teže akutne bolesti ili se njegova hronična bolest pogoršala, zbog čega prijeti smrtni ishod, može odobriti na neodređeni vremenski period prekid izvršenja kazne zatvora, uz prethodno pribavljen nalaz i mišljenje nadležnog ljekarskog konzilijuma”. Ovaj predlog je u potpunosti usklađen sa preporukama međunarodnih tijela za zaštitu ljudskih prava.[1]

>>>