15/6/2017 NAJAVA: PREDSTAVLJANJE IZVJEŠTAJA “ODUZIMANJE POSLOVNE SPOSOBNOSTI U CRNOJ GORI”

O lišavanju poslovne sposobnosti u Crnoj Gori razgovaramo sjutra od 11-13:30h u EU Info Centru prema sledećoj agendi.

Predstavljamo izvještaj Kosane Beker o (ne)usklađenosti propisa i sudske prakse u CG sa međunarodnim standardima ljudskih prava u ovoj oblasti.

Na skupu će govoriti:

  • Šućko Baković, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore;
  • Nj.E. Aivo Orav, ambasador, šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori;
  • Ibrahim Smailović, sudija Osnovnog suda u Podgorici;
  • Goran Kuševija, direktor Direktorata za socijalno staranje i dječiju zaštitu Ministarstva rada i socijalnog staranja; i
  • Tea Gorjanc-Prelević, izvršna direktorica HRA.

Skup se održava u okviru projekta „Van izolacije – ostvarivanje prava pacijenata sa mentalnim oboljenjima” koji sprovode Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA i Mental Disability Advocacy Center (MDAC) uz podršku Evropske unije i Opštine Kotor.



13/6/2017 PROTEST ZBOG NEOPRAVDANO SKRAĆENE JAVNE RASPRAVE O NACRTU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ I DJEČJOJ ZAŠTITI

Protestno pismo povodom skraćivanja javne rasprave o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti koje je Akcija za ljudska prava (HRA) zajedno sa još 30 nevladinih organizacija danas uputila predsjedniku Vlade gospodinu Dušku Markoviću je dostupno ovdje.



12/6/2017 MEDIJSKA REGULATORNA I SAMOREGULATORNA TIJELA SPREMNA NA SARADNJU U CILJU UJEDNAČAVANJA KRITERIJUMA

Na sastanku predstavnika medijskih regulatornih i samoregulatornih tijela zaključeno je da postoji spremnost svih za učešće na zajedničkim sastancima o ujednačavanju prakse primjene profesionalnih standarda u novinarstvu.

Sastanak je organizovala Akcija za ljudska prava uz podršku Australijske ambasade u EU Info Centru u Podgorici.

Na sastanku se raspravljalo o nacrtu izvještaja ”Monitoring samoregulatorne i regulatorne prakse u medijima u Crnoj Gori 2015-2016”, u kome je analiziran rad Agencije za elektronske medije, Komisije Savjeta RTCG za predstavke i prigovore slušalaca i gledalaca, Medijskog savjeta za samoregulaciju (MSS) i ombudsmana dnevnih listova Dan i Vijesti i nedjeljnika Monitor, uz prisustvo predstavnika svih tih tijela.

Posebno se raspravljalo o različitim odlukama Komisije Savjeta RTCG, MSS-a i Agencije za elektronske medije o odgovornosti voditelja, tj. medija u slučaju emisija koje se emituju uživo, pa je preporučeno da se u ovoj oblasti standardi preciziraju kako bi novinarima bilo jasnije kako da se ponašaju.

Konstatovano je da je Agencija za elektronske medije jedina koja može izreći sankcije u slučaju kršenja profesionalnih standarda u medijima, i kritikovana je njena praksa da TV Pink uporno izriče upozorenja za kršenja iste vrste standarda umjesto da pribjegne ozbiljnijoj mjeri zabrane emitovanja do 30 dana. Predloženo je da svi mediji dosledno objavljuju sve odluke samoregulatora.

Zaključeno je i da sva tijela treba sadržajno da obrazlažu odluke i čine ih dostupnim na svojim internet stranicama, zajedno sa uputstvima građanima o tome kako da im se obraćaju.



8/6/2017 PANEL DISCUSSION “ADVOCACY IN MONTENEGRO IN THE CONTEXT OF THE REFORM OF THE JUDICIARY” HELD

Slika 1Research on the results of the use of the system of disciplinary responsibility of lawyers showed that in recent years has been the dominant principle of non-confrontation colleagues, whether in relation to court presidents to the lawyers, either within the Bar Association.

“It jeopardized the principle of the establishment of professional responsibility and public trust in the work of the Bar Association and lawyers” said executive director of Human Rights Action (HRA) Tea Gorjanc Prelević at panel discussion on “Advocacy in Montenegro in the context of the reform of the judiciary.”

She pointed out that more than two thirds of Montenegrin citizens don’t know who to complain in case of conscienceless work of  lawyers, why the Bar Association of Montenegro should on its website publish instructions for submission of applications.

Gorjanc Prelević, said that the organization, in cooperation with CeMI conducted research that involved 1,016 citizens of which was found to be 157 of them used the services of a lawyer.

“Of the 157 humans, 56.4% were completely or mostly satisfied with quality of legal services, 20 percent were not satisfied or mostly not satisfied, while 16.5% and is not satisfied” said Gorjanc Prelević in PR center.

“What is most disturbing in the study is that, even 69% of respondents, more than two-thirds of the total number of citizens who were questioned, said they did not know who to complain in case of negligent work of  lawyers. We think that the Bar Association should do more to on your web page publish guidance to citizens how to write a report, what to name it, and in which period shall not stand“ said Gorjanc Prelević.

>>>



8/6/2017 ODRŽANA PANEL DISKUSIJA “ADVOKATURA U CRNOJ GORI U KONTEKSTU REFORME PRAVOSUĐA”

Slika 1Istraživanje o rezultatima primjene sistema disciplinske odgovornosti advokata pokazalo je da je poslednjih godina bio dominantan princip nezamjeranja kolegama, bilo u odnosu predsjednika sudova prema advokatima, bilo unutar Advokatske komore.

„To je ugrozilo princip uspostavljanja profesionalne odgovornosti kao i povjerenje javnosti u rad Advokatske komore i advokata“, istakla je izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević na panel diskusiji “Advokatura u kontekstu reforme pravosuđa u Crnoj Gori”.

Ona je naglasila i da više od dvije trećine crnogorskih građana ne zna kome može da se žali u slučaju nesavjesnog rada advokata, zbog čega bi Advokatska komora Crne Gore trebalo da na svojoj internet stranici objavi uputstvo za dostavljanje prijava.

Gorjanc Prelević, kazala je da je ta organizacija u saradnji sa CeMI-jem sprovela istraživanje u kojem je učestvovalo 1016 građana od kojih je utvrđeno da je njih 157 koristilo usluge advokata.

„Od 157 ljudi, 56,4% je bila potpuno ili uglavnom zadovoljno kvalitetom pružene advokatske usluge, 20 odsto nije bilo zadovoljno ili uglavnom nije bilo zadovoljno, a 16,5% i jeste i nije bilo zadovoljno“, navela je Gorjanc Prelević u PR Centru.

„Ono što je najviše zabrinjavajuće u istraživanju je da je, čak 69% ispitanika, više od dvije trećine ukupnog broja građana koji su ispitani, reklo da nije znalo kome mogu da se žale u slučaju nesavjesnog rada advokata. Mislimo da Advokatska komora treba da uradi više, da na svojoj veb stranici objavi uputstvo građanima kako da napišu prijavu, šta da navedu u njoj, i u kom roku moraju da je podnesu“, istakla je Gorjanc Prelević.

Kako je navela, u periodu od 2014, 2015. i 2016. godine je bilo slučajeva da je sud u 18 slučajeva razriješio branioce po službenoj dužnosti zbog nesavjesnog obavljanja dužnosti.

„U Advokatskoj komori su nam kazali da nisu obaviješteni o ni jednom takvom slučaju. S druge strane, Zakonik o krivičnom postupku obavezuje predsjednika suda da o svakom razriješenju obavijesti Advokatsku komoru. U Strategiji reforme pravosuđa, koja je usvojena na početku 2014. godine, stoji da u nijednom slučaju do tog datuma Advokatska komora nije utvrdila odgovornost nijednog advokata“, kazala je Gorjanc Prelević.

Ona je rekla da su disciplinski organi Advokatske komore u poslednjih pet godina riješili ukupno 214 prijava.

„Od tih 214 prijava, Disciplinski sud je utvrdio odgovornost u samo četiri slučaja, što je manje od 2%. Veliki broj prijava, 63,5% je odbačeno zbog zastarjelosti. Ovakva statistika nam ukazuje da građani i klijenti nisu bili obaviješteni o roku u kome mogu podnijeti prijavu, kao i da je rok od šest mjeseci za podnošenje prijave suviše kratak“, istakla je Gorjanc Prelević.

>>>



7/6/2017 NAJAVA: PANEL DISKUSIJA “ADVOKATURA U CRNOJ GORI U KONTEKSTU REFORME PRAVOSUĐA”

Slika za sajt advokatiNVO Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) sjutra, u četvrtak 8. juna sa početkom u 12 sati, organizuju panel diskusiju Advokatura u Crnoj Gori u kontekstu reforme pravosuđa, u prostorijama PR Centra. Skup se održava u okviru projekta „Ka efikasnom pravosuđu – unaprjeđenje razvoja profesija u funkciji crnogorskog pravosuđa“, koji HRA i CeMI sprovode uz podršku Kraljevine Holandije.

Na prvom panelu “Sistem odgovornosti advokata i potreba za izmjenom Advokatske tarife“, govoriće:

  • Zdravko BEGOVIĆ, predsjednik Advokatske komore Crne Gore;
  • Sava POPOVIĆ, disciplinski tužilac Advokatske komore;
  • Tea GORJANC-PRELEVIĆ, izvršna direktorica NVO Akcija za ljudska prava, autorka izvještaja ”Advokatura u kontekstu reforme pravosuđa – Jačanje sistema odgovornosti i izmjena advokatske tarife”;
  • Predstavnik/ca Ministarstva pravde (tbc).

Kao osnov za prvu panel diskusiju poslužiće sledeća tri izvještaj “Advokatura u kontekstu reforme pravosuđa u Crnoj Gori”.

Na drugom panelu „Odbrana po službenoj dužnosti“,  govoriće:

  • Zdravko BEGOVIĆ, predsjednik Advokatske komore Crne Gore;
  • Ljiljana KLIKOVAC, rukovoditeljka Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici; 
  • Zlatko VUJOVIĆ, predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje CeMI, autor izvještaja „Odbrana po službenoj dužnosti – domino efekat zaobilaženja zakonske procedure.

Osnov za raspravu je izvještaj ”Odbrana po službenoj dužnosti – domino efekat zaobilaženja zakonske procedure”.

Skup će se odvijati prema sljedećoj agendi.



6/6/2017 CALL FOR EXTENSION OF PUBLIC DEBATE ON THE DRAFT LAW ON AMENDMENTS TO THE LAW ON SOCIAL AND CHILD PROTECTION

NGO Human Rights Action today appealed to the Minister of Labor and Social Welfare, Kemal Purišić, to extend the duration of the public debate on the Draft Law on Amendments to the Law on Social and Child Protection in accordance with the Government’s Regulation on the procedure and manner of conducting public debate in preparing laws[1] and provide sufficient time for the public to substantially contribute to the debate on this very important law for safeguarding human rights in Montenegro.

The public debate on the draft law was launched on Friday, June 2, and was planned to last five days, until Wednesday, June 7, although this deadline, according to the Regulation, could not be less than 20 days.

The Ministry explained the short public debate with the need to “in due time enforce the decision of the Constitutional Court” on the right of beneficiaries based on the birth of three children.

However, this explanation is unacceptable and the deadline should be extended for the following reasons:

  1. The anticipated deadline for the execution of the decision of the Constitutional Court is August 12 this year, i.e. three months from the date of publishing the decision in the Official Gazette, and so this deadline cannot justify shortening the deadline for public debate.In explanation of the decision of the Constitutional Court says: “The Constitutional Court ruled that the execution of this decision includes the regulation of the legal situation resulting from the termination of the unconstitutional provisions of the Law, so that the Government within three months from the publication of this decision in the “Official Gazette of Montenegro”, submitted a draft law to the Parliament of Montenegro by which will the legal status of the beneficiary of the right to compensation based on the birth of three or more children, which was recognized on the basis of unconstitutional provisions of the Law, to harmonize with the legal positions of the Constitutional Court expressed in this decision.” The decision was published in the Official Gazette of Montenegro no. 31/2017 on 12 May 2017.

  2. The fact that the judge of the Constitutional Court, Miodrag Iličković, who participated in the decision of the Constitutional Court whose execution is rushed with the urgent amendment to the Law, contested the legality of that decision requires serious and impartial investigation of action of all relevant in this case before the haste execution of the decision.

  3. Although the urgent amendments to the law have been justified with the need to implement the decisions of the Constitutional Court, the Ministry has not limited itself to the rights of particular beneficiaries, but dealt with the substantive amendments of other rights arising from the law as well, such as social air regarding personal disability, family allowances, etc., without proper explanation.The Ministry proposed changes without previous analysis. In particular, it is not known whether and if so, in which way the effects of the introduced social welfare information system i.e. Social card were analysed. We recall that the social card was introduced in order to prevent the abuse of rights from social and child protection and enable that budget allocations reach those who really needed them. According to our information from the field, the actual situation still does not correspond to the situation “in papers” in terms of assets available to beneficiaries, while abuse continues to occur in practice. We believe that the amendments should align with these findings, particularly bearing in mind that those concern large number of beneficiaries.

  4. Although the short time frame does not allow us to thoroughly analyse proposed amendments, we note that also on this occasion the Ministry bypassed recommendations of the UN Committee on Economic, Social and Cultural Rights addressed to Montenegro in December 2014, from which particularly we point out the recommendation to increase amounts of social benefitsto ensure an adequate standard of living for individuals and families, especially for the unemployed, the elderly and persons with disabilities.

  5. HRA notes that it is not provided neither implementation of the recommendation of the same UN Committee to adequately care persons that in the absence of appropriate accommodation still reside in a psychiatric hospital at Dobrota(although their medical condition allows them to leave the hospital – so-called. Social patients). We emphasize that it is unacceptable and contrary to international human rights standards the transfer of persons from one institution to another, which is planned within the proposed establishment of social and health institutions. We recall that institutional care, primarily, characterized segregation, exclusion from the community, lack of privacy and personal autonomy, loss of control over their lives, and that such approach of solving the problem is quite opposite to the standards of the Convention on the Rights of Persons with Disabilities, which also protects the rights of people with mental disabilities.

[1] The Regulation was published in the “Official Gazette of Montenegro”, no. 12/2012 from 24 February 2012, Article 7, paragraphs 1 and 4: “The process of consultation with interested public starts prior by notice on the ministry’s website and e-government portal … The deadline for submission of initiatives, proposals, suggestions and comments in written and electronic form, cannot be less than 20 days from publication of the call referred to in paragraph1 of this Article.”



6/6/2017 APEL DA SE PRODUŽI JAVNA RASPRAVA O NACRTU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ I DJEČJOJ ZAŠTITI

NVO Akcija za ljudska prava je danas apelovala na ministra rada i socijalnog staranja, Kemala Purišića, da produži trajanje javne rasprave o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti u skladu s Uredbom o postupku i načinu sprovođenja javne rasprave u pripremi zakona[1], da bi javnost dobila dovoljno vremena da se suštinski uključi i doprinese kvalitetu izmjena ovog veoma važnog zakona za ostvarivanje ljudskih prava u Crnoj Gori.

Podsjećamo, javna rasprava o Nacrtu je pokrenuta u petak, 2. juna, a planirano je da traje samo pet dana, do srijede, 7. juna, iako ovaj rok, prema navedenoj Uredbi, nije mogao biti kraći od 20 dana.

Ministarstvo je javnu raspravu po „skraćenom postupku“ obrazložilo potrebom da se „u predviđenom roku izvrši Odluka Ustavnog suda“ koja se odnosi na pravo korisnica naknada po osnovu rođenja troje i više djece.

Međutim, ovo obrazloženje je neprihvatljivo i rok se mora produžiti i iz sledećih razloga:

  1. Predviđeni rok za izvršenje odluke Ustavnog suda je 12. avgust ove godine, tj. tri mjeseca od dana kada je odluka objavljena u Službenom listu, tako da taj rok ne može da opravda skraćivanje roka za javnu raspravu. U obrazloženju odluke Ustavnog suda piše: „Ustavni sud je odredio da izvršenje ove odluke obuhvata i regulisanje pravne situacije nastale nakon prestanka važenja neustavnih odredaba Zakona, na način da Vlada u roku od tri mjeseca od dana objavljivanja ove odluke u ’’Službenom listu Crne Gore’’, Skupštini Crne Gore podnese predlog zakona kojim će se pravni status korisnica prava na naknadu po osnovu rođenja troje ili više djece, koje im je priznato na osnovu neustavnih odredaba Zakona, uskladiti sa pravnim stavovima Ustavnog suda izraženim u ovoj odluci“. Odluka je objavljena u Službenom listu Crne Gore br. 31/2017 dana 12.5.2017. godine.

  1. Činjenica da je sudija Ustavnog suda, Miodrag Iličković, koji je učestvovao u donošenju odluke Ustavnog suda čije se izvršenje požuruje hitnom izmjenom zakona, osporio zakonitost te odluke, zahtijeva ozbiljnu i nepristrasnu istragu postupanja svih nadležnih u tom slučaju prije brzopletog pristupanja izvršavanju te odluke.

  1. Iako se hitna izmjena zakona pravda potrebom izvršavanja odluke Ustavnog suda, Ministarstvo nije predložilo samo uređivanje prava korisnica naknada, već i suštinske izmjene i dopune i drugih prava koja proističu iz Zakona, kao što su lična invalidnina, pravo na materijalno obezbjeđenje porodice itd, bez odgovarajućeg obrazloženja. Predložene su izmjene bez prethodno objavljene analize. Konkretno, nije poznato da su i ako jesu, kako, sagledani efekti uvedenog informacionog sistema socijalnog staranja tj. socijalnog kartona. Podsjećamo da je socijalni karton uveden kako bi se, u suštini, spriječile zloupotrebe prava iz socijalne i dječje zaštite i omogućilo da budžetska izdvajanja po ovom osnovu dospiju do onih kojima su stvarno neophodna. Prema našim informacijama sa terena, stvarno stanje i dalje ne odgovara stanju „u papirima“ u pogledu imovine sa kojom raspolažu korisnici prava, pa se zloupotrebe i dalje dešavaju u praksi. Smatramo da je izmjene i dopune Zakona trebalo uskladiti i sa ovim nalazima, posebno imajući u vidu da se tiču velikog broja korisnika.

>>>



29/5/2017 ISTRAŽIVANJE “KA EFIKASNOSTI PRAVOSUĐA – UNAPRIJEĐENJE RAZVOJA PROFESIJA U VEZI CRNOGORSKOG PRAVOSUĐA”

Slika za sajt

Povjerenje u pravosudni sistem Crne Gore ima oko 45 odsto građana, što je za osam odsto niže u odnosu na prošlu godinu, a većina ih smatra da sudski postupci traju nepotrebno dugo, pokazalo je istraživanje Akcije za ljudska prava (HRA) i Centra za monitoring i istraživanje (CeMI).

Istraživanje o  efikasnosti rada pravosudnog sistema Crne Gore i njegovih organa sprovedeno je u februaru ove godine, na uzorku od 1.016 građana, a realizovano je u okviru projekta “Ka efikasnosti pravosuđa – unaprijeđenje razvoja profesija u vezi crnogorskog pravosuđa”, koji HRA i CeMI sprovode uz podršku Ambasade Kraljevine Holandije.

Preuzmite rezultate istraživanja – Microsoft Power Point, PDF format.



26/5/2017 NERASVIJETLJENO UBISTVO DUŠKA JOVANOVIĆA: 13 GODINA BEZ ODGOVORA

dusko jovanovic godisnjica protestna setnjaNVO Akcija za ljudska prava (HRA) sa žaljenjem konstatuje da i trinaestu godišnjicu ubistva glavnog i odgovornog urednika Dana, Duška Jovanovića, dočekujemo bez odgovora na pitanje ko je sve učestvovao u izvršenju ubistva, ko ga je naručio i ko je odgovoran za to što su državni organi zakazali u istrazi ubistva i, vjerovatno, i njegovom sprječavanju. Podsjećamo, samo je Damir Mandić okrivljen i pravosnažno osuđen kao saizvršilac i to posle maratonskog jedanaestogodišnjeg procesa u kome je suđenje tri puta ponavljano.

Uprkos nedovoljnim rezultatima istrage i primjedbama na propuste, vođenje istrage nikada nije temeljno preispitano. Nije uvjerljivo ispitano ni da li je država učinila sve što je bilo razumno da zaštiti Jovanovića, imajući u vidu prijetnje koje je dobijao i koje je prijavio.

Navedene zaključke, utemeljene u izvještaju Nerasvijetljeno ubistvo direktora i glavnog urednika dnevnog lista Dan Duška Jovanovića – pitanja bez odgovora HRA je objavila prije godinu dana i dostavila Ministarstvu unutrašnjih poslova, Upravi policije i Vrhovnom državnom tužilaštvu. Osnovna preporuka je bila da se angažuje strani stručnjak za krivične istrage atentata koji bi nepristrasno sagledao što je sve preduzeto u istrazi ubistva Duška Jovanovića i dao preporuke za njeno dalje vođenje.

Do danas, nijesmo dobili bilo kakav odgovor ni povodom navedene preporuke, ni na 12 konkretnih pitanja proisteklih iz izvještaja, uključujući, da li je adekvatno istraženo ko je sve prijetio Jovanoviću, šta je urađeno da bi se on zaštitio, da li je Služba državne bezbjednosti, na čijem čelu se nalazio današnji premijer Duško Marković, vodila Jovanovićev dosije, da li ga je pratila, itd.

Apelujemo da nadležni državni organi angažuju stranog eksperta u cilju objektivnog sagledavanja toka i rezultata dosadašnje istrage. Takva analiza bi doprinijela i radu Komisije za praćenje istraga napada na novinare i bila u opštem interesu sprovođenja pravde i obezbijeđenja slobode izražavanja i vladavine prava u Crnoj Gori.

27/5/2016 12 GODINA OD NERASVIJETLJENOG UBISTVA DUŠKA JOVANOVIĆA, DIREKTORA I GLAVNOG UREDNIKA LISTA ”DAN”

26/5/2015 – SAOPŠTENJE POVODOM JEDANAEST GODINA OD UBISTVA DUŠKA JOVANOVIĆA

27/05/2011 Saopštenje povodom sedam godina od ubistva Duška Jovanovića

Saopštenje povodom četvorogodišnjice ubistva Duška Jovanovića



25/5/2017 COMMEMORATION OF 25 YEARS OF DEPORTATION OF REFUGEES FROM MONTENEGRO

150517-01 “Unfortunately not one of NGOs’ initiatives has been accepted to date and this quarter of a century of deportation we again mark without punishment, a Day of Remembrance, a monument and without police apology for illegal deportation of refugees,” said Gorjanc Prelević.

The 25th anniversary of the deportation of Bosnian refugees from Montenegro, most of which were later murdered, was marked by remembering the victims and laying flowers in front of the main entrance to the Security Center Herceg Novi in the presence of the victims’ families.

Tea Gorjanc Prelević, HRA executive director, said that NGOs which for years point to the war crime from 1992 were doing what was the duty of the state and highlighted that this war crime still remains unpunished. Gorjanc Prelević claims that acquittal of the accused participants in the deportation, based on the fact that Montenegro was not officially participating in the war in Bosnia and Herzegovina, has no connection with international humanitarian law and justice. “I think that this verdict is, actually, a measure of a long journey that still lies ahead of Montenegro before realising of the rule of law. And this belongs to very specific objectives that Montenegrin citizens must expect from their state, as does the EU. The Special Prosecutor’s Office has a duty to fight against impunity of this crime especially since their colleagues assisted in its execution in 1992”, HRA executive director concluded.

Gorjanc Prelević reminded that in May 1992 the Montenegrin police illegally detained at least 66 civilians who fled to Montenegro from the war-torn Bosnia and Herzegovina, and handed them over as hostages to the Bosnian Serbs Army as hostages for the exchange of prisoners of war. “On 25 May 1992, one group of illegally detained refugees was transported by bus from the assembly center at the police station in Herceg-Novi to the KPD Foča, which already had all the characteristics of a concentration camp for non-Serb population, as determined in the judgment of the Hague tribunal against the warden of Foča prison, Milorad Krnojelac. Only a few of them survived torture to which they had been there exposed. Two days later, on 27 May 1992, another group of arrested refugees was transported by bus from Herceg-Novi to an unknown location to eastern Bosnia “where they were supposed to become a part of the group of Muslims for exchange for imprisoned Serbian Territorial Defense fighters. Most of them were immediately killed, others were killed in the camps, and  only 12 survived torture and were exchanged in the end. The exact place where some of the victims deported from Herceg Novi on 27 May 1992 were killed remains unknown”, said Gorjanc Prelević.

>>>



25/5/2017 NVO obilježile 25 godina ratnog zločina deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica

150517-01Memorijalnim skupom ispred CB Herceg-Novi obilježili smo 25 godina od ratnog zločina deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica: bez kazne, bez spomenika, bez dana sjećanja i izvinjenja policije za nezakonito hapšenje civila i izručenje u svojstvu talaca vojsci Bosanskih Srba. Od najmanje 66, a prema nekim procjenama i preko 80 izručenih civila, preživjelo je samo 12. Crna Gora je ipak i ove godine pokazala da ima ljudi koji ne dopuštaju da se žrtve ovog zločina zaborave, od nadležnih vlasti zahtijevaju ostvarivanje pravde i dostojne memorijale za žrtve da bi se sprečavali novi zločini. Skup su organizovale NVO Akcija za ljudska prava, Centar za građansko obrazovanje – CGO i Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, podržao Savjet za gradjansku kontrolu rada policije, a učestvovali su i predstavnici NVO Bona Fidae, Adamas, Alternativa, broj 19, od političkih stranaka Liberalna partija, URA, Socijaldemokrate, Demokrate i Bošnjačka stranka. Skupu su prisustvovale i predstavnice porodica žrtava.

Na skupu je pročitan i iskaz Sadika Demirovića, preživjele žrtve deportacije civila 25.5.1992. iz Herceg-Novog u logor u Foči.
Pročitajte detaljnije u tekstu “Vijesti”.

>>>



24/5/2017 NAJAVA MEMORIJALNOG SKUPA POVODOM 25 GODINA OD ZLOČINA DEPORTACIJE IZBJEGLICA

PlakatNVO Akcija za ljudska prava, Centar za građansko obrazovanje i Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA organizuju memorijalno okupljanje radi obilježavanja 25 godina od deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore 1992. godine sjutra, u četvrtak, 25. maja 2017. godine, u podne, na prostoru ispred glavnog ulaza u Centar bezbjednosti Herceg-Novi. Skup podržava Savjet za građansku kontrolu rada policije.

Pozivamo sve da zajedno odamo poštu žrtvama zločina deportacije izbjeglica okupljanjem i polaganjem cvijeća na mjestu s kojega su iz Crne Gore odvedeni u smrt, da skrenemo pažnju javnosti da je ovaj ratni zločin do danas ostao nekažnjen i upozorimo da se takav zločin prema civilima više nikada ne ponovi.

Crnogorska policija je u maju 1992. nezakonito uhapsila najmanje 66 osoba, civila, starosti od 18 do 66 godina, koji su u Crnu Goru izbjegli od rata u Bosni i Hercegovini, i predala ih vojsci bosanskih Srba da im posluže za razmjenu ratnih zarobljenika. Dana 25. maja 1992. godine, jedna grupa uhapšenih izbjeglica je autobusom iz sabirnog centra u stanici policije u Herceg-Novom upućena u KPD Foča koji je već tada imao sva obilježja koncentracionog logora za nesrpsko stanovništvo, kako je utvrđeno i u presudi Haškog tribunala protiv upavnika tog logora, Milorada Krnojelca. Samo nekolicina ih je preživjelo mučenja kojima su tamo bili izloženi. Dva dana kasnije, 27. maja 1992. godine, druga grupa uhapšenih izbjeglica je iz Herceg-Novog sprovedena autobusom na teritoriju Republike Srpske ”gdje je trebalo da uđu u sastav grupe Muslimana za razmjenu za zarobljene srpske teritorijalce.“[1] Svi su oni ubijeni na teritoriji BiH, pri čemu još uvijek nisu pronađena sva njihova tijela, niti se zna tačno mjesto njihovog stradanja.

Nevladine organizacije (HRA, CGO i ANIMA) i član Savjeta za građansku kontrolu rada policije, Aleksandar Saša Zeković su prije šest godina uputili tri inicijative:

  • predsjedniku Skupštine Crne Gore Ranku Krivokapiću i svim šefovima poslaničkih klubova da se proglasi Dan sjećanja na žrtve zločina deportacije izbjeglica 1992. godine;
  • predsjedniku Vlade Crne Gore Igoru Lukšiću, ministru unutrašnjih poslova Ivanu Brajoviću i ministru kultur Branislavu Mićunoviću, kao i tadašnjem predsjedniku Skupštine Opštine Herceg-Novi, Dejanu Mandiću – da se podigne spomen obilježje žrtvama deportacije izbjeglica 1992. godine ispred objekta Uprave policije u Herceg Novom, podržavajući tako i želju porodica stradalih žrtava deportacije;
  • povodom dvadesetogodišnjice od zločina, 2011. godine je predloženo i da crnogorska policija simbolično uputi izvinjenje zbog nezakonitog postupanja prilikom hapšenja i izručivanja izbjeglica njima neprijateljskoj vojsci u Srpsku Republiku BiH.

Nijedna od ovih inicijativa do danas nije prihvaćena.

Bivši predsjednik Skupštine Opštine Herceg-Novi, Dejan Mandić, je izjavio da Herceg-Novi nije spreman da podrži inicijativu za podizanje spomen obilježja, kao i da se u vezi s tim nije obraćao višim instancama, konkretno Ministarstvu kulture. Pretprošle godine je inicijativa iznijeta na glasanje, ali nije dobila potrebnu većinu jer je većina odbornika Skupštine opštine bila uzdržana (DPS, Izbor, Novska lista) ili odsutna (SNP, Klub Demokrata). Ipak, ostaje zabilježeno da su odbornici Dragan Šimrak i Milica Berberović (SDP) i Jovana Šijaković (Izbor) glasali za ovu inicijativu.

Na sjutrašnji skup su pozvane i sve političke partije koje su učestvovale na izborima u Herceg-Novom i Bošnjačka stranka.

Pozivamo građanke i građane da nam se pridruže i medije da isprate događaj.

Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica Akcije za ljudska prava

Daliborka Uljarević, izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO)

Ljupka Kovačević, koordinatorka ANIME – Centra za žensko i mirovno obrazovanje

[1] Pismo ministra policije Nikole Pejakovića Danijeli Stupar od 18. avgusta 1992. godine, br. 905/3, dokument dostupan: http://www.prelevic.com/Documents/Pismo-D.-Stupar-Titoric.jpg.



18/5/2017 GRAĐANI NEDOVOLJNO INFORMISANI O NAČINU NA KOJI MOGU PODNOSITI PRITUŽBE NA RAD NOTARA

519cb84dfa56f4e64bd73c0393e49890_XLGrađani moraju biti bolje informisani o načinu na koji mogu podnositi pritužbe na rad notara, i o tome kako se po njima postupa, saopšteno je na okruglom stolu „Notarijat u Crnoj Gori“, koji je organizovala Akcija za ljudska prava (HRA). Okrugli sto, u okviru projekta „Ka efikasnom pravosuđu – unaprjeđenje razvoja profesija u funkciji crnogorskog pravosuđa“, organizovan je u partnerstvu sa Centrom za monitoring i istraživanje (CeMI), a finansijski je podržan od Kraljevine Holandije.

Advokatica i autorka izvještaja „Notarijat u Crnoj Gori“, Gorjana Leković, ocijenila je da Zakon o notarima definiše samo pritužbu stranke u slučaju da notar odbije sačinjavanje pravnog posla, u kom slučaju stranka podnosi pritužbu Notarskoj komori.

„Ostale pritužbe na rad notara, Zakon ne tretira niti predviđa ko je nadležan za postupanje po njima“, pojasnila je Leković u PR Centru.

Ona je navela da notari, kao jedan od najvećih problema u radu, ističu to što još nije završeno njihovo umrežavanje sa Upravom za nekretnine.

„To bi im olakšalo posao, povećalo pravnu sigurnost i onemogućilo višestruke prodaje, koje se i dalje javljaju u praksi“, pojasnila je Leković.

Prema njenim riječima, polemiše se o nelojalnoj konkurenciji među notarima i sprezi notara sa bankama i većim investitorima u oblasti izgradnje stambenih i poslovno stambenih objekata.

„U nedostatku adekvatnih materijalnih dokaza, notari za sada samo nezvanično potvrđuju da taj problem postoji u praksi“, rekla je Leković.

Ona je istakla da su, od početka njihovog rada, protiv notara pokrenuta samo četiri disciplinska postupka, od kojih je, kako je objasnila, samo u jednom slučaju, pravosnažno utvrđena povreda notarske dužnosti.

„Ova brojka se čini neadekvatnom, ali se ovakvo stanje pravda time što je prethodno zakonsko rješenje predviđalo kratke rokove za pokretanje i vođenje disciplinskih postupaka“, pojasnila je Leković.

Imajući u vidu da notarske kancelarije zapošljavaju od tri do pet notara, kako je kazala, Notarijat u Crnoj Gori podstiče zapošljavanje u privatnom sektoru i doprinosi državnom budžetu.

Izvršna direktorica HRA, Tea Gorjanc Prelević, saopštila je da je 63% ispitanika bilo potpuno zadovoljno kvalitetom usluge koju im je pružio notar.

„23% ispitanika je uglavnom bilo zadovoljno, dok ih je 14% imalo ili neodređene stavove ili su bili nezadovoljni pruženom uslugom“, kazala je Gorjanc Prelević.

Kada je riječ o visini notarske tarife, kako je navela, 45% ispitanih misli da je optimalna, 39% da je veća od optimalne, a 4% ispitanih smatra da je cijena notarske usluge niža od optimalne.

„Visok procenat građana –oko 91%, ne zna kome se i kako podnosi pritužba na rad notara, pa bi na širenju tog obavještenja trebalo mnogo više uraditi“, istakla je Gorjanc Prelević.

Prema njenim riječima, preuzimajući dio sudske nadležnosti, u oblasti vođenja ostavinskih postupaka, notari su znatno rasteretili rad sudova.

>>>



17/5/2017 NAJAVA: OKRUGLI STO “NOTARIJAT U CRNOJ GORI”

Za sakt 17 5 2017

U četvrtak, 18.5.2017, od 14h do 16:30h u PR Centru, Akcija za  ljudska prava (HRA) i Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) organizuju okrugli sto pod nazivom “Notarijat u Crnoj Gori”.

Osnov za diskusiju je HRA izvještaj “Notarijat u Crnoj Gori”, autorke advokatice Gorjane Leković. Skup se održava u okviru projekta “Ka efikasnom pravosuđu – unaprjeđenje razvoja profesija u funkciji crnogorskog pravosuđa”, koji HRA i CeMI sprovode uz podršku Kraljevine Holandije.

Na otvaranju skupa će govoriti načelnik Direkcije za nadzor u Ministarstvu pravde, gospodin Branko Cimbaljević, predsjednik Notarske komore Crne Gore, gospodin Branislav Vukićević i izvršna direktorica HRA, gospođa Tea Gorjanc Prelević. Pored navedenih, u drugom dijelu skupa, komentare na izvještaj daće pravosudna inspektorica, gospođa Anka Vučinić, i član Upravnog odbora Notarske komore Crne Gore, gospodin Igor Stijović.

Notari vrše javnu službu i veoma su važni za pravnu sigurnost, posebno u oblasti prometa nepokretnosti. Važni su i za sprječavanje sudskih sporova. Od prošle godine raspravljaju zaostavštinu – odlučuju u ostavinskom postupku – i tako su znatno rasteretili rad sudova. Razgovaraćemo o tome, kao i o sledećim pitanjima: treba li širiti njihovu nadležnost i u kom pravcu? Treba li ih prepoznati kao javne funkcionere? Treba li propisati nespojivost notarske profesije sa političkim angažmanom? Ima li nelojalne konkurencije među notarima i kako je suzbiti? Da li je notarska tarifa previsoka? Kako da u svakoj opštini bude bar po jedan notar? Da li kontrola rada notara zadovoljava? Znaju li građani kome da se žale na rad notara? Da li je notarima lako da prepoznaju zelenaški ugovor? Šta još treba učiniti da bi se eliminisale prevare u vidu višestruke prodaje nepokretnosti?

Skup će se odvijati prema sljedećoj agendi.