I Crna Gora obilježava osamsto godina od donošenja Velike povelje sloboda (Magna Carta Libertatum), kojom je ustanovljen princip da svaka vlast mora biti vezana zakonom i čijim donošenjem je započeo istorijski put stvaranja pravne države. Ovaj jubilej Crna Gora dočekuje sa Ustavnim sudom, koji radi punom parom iako je njegov izbor osporen kao neustavan još prije 18 mjeseci.
Od decembra 2013, kada je izabran trenutni sastav sudija, do danas, Ustavni sud je donio preko 850 odluka koje ostaju u sijenci sumnje osporenog legitimiteta sudija koji su ove odluke donijeli.
Podsjećamo da je Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Šućko Baković, 15. novembra 2013. podnio Predlog za ocjenu ustavnosti Ustavnog zakona za sprovođenje Amandmana na Ustav Crne Gore i Zakona o Ustavnom sudu tvrdeći da su sudijama iz tadašnjeg sastava protivustavno prekinuti mandati tako što je mimo uslova propisanih Ustavom razlog za prestanak njihove funkcije propisan aktom niže pravne snage, tj. zakonom. (Istu inicijativu za ocjenu ustavnosti su podnijeli i advokati Orle Marković i Predrag Mugoša).
Dodatno, Venecijanska komisija je u mišljenju o usvojenim amandmanima na Ustav Crne Gore izrazila žaljenje što crnogorske vlasti nijesu dopustile da sudije Ustavnog suda ostanu na svojim funkcijama do kraja mandata.
Akcija za ljudska prava je početkom 2014. godine apelovala na predsjednicu suda, gospođu Desanku Lopičič, da Ustavni sud prvo odluči o sopstvenom legitimitetu, tj. o ustavnosti izbora svojih članova prije donošenja bilo koje druge odluke. Ovaj apel smo, bezuspješno, ponovili i u aprilu ove godine.
Žalimo što je jučerašnja svječanost obilježavanja 800 godina Magna Carte Libertatum ostala bez mogućnosti za diskusiju u kojoj smo željeli da govorimo o problemu ustavnosti – legitimnosti izbora sudija Ustavnog suda, i upitamo gospođu Lopičić da objasni što je sudije Ustavnog suda moglo opredjeliti da zapostave odlučivanje o ustavnosti sopstvenog izbora prije nego počnu da odlučuju o ustavnosti i zakonitosti bilo čega drugog?
