Parlament Crne Gore će u toku naredne nedjelje raspravljati u odborima o Predlogu zakona o Ustavnom sudu. HRA je u petak, 16. januara, svim poslanicima i poslanicama dostavila 13 predloga amandmana na Predlog zakona. Skrećemo pažnju javnosti na sljedeće amandmane koji su suštinski neophodni da bi Ustavni sud konačno postao djelotvorniji, efikasniji i transparentniji:
• protivimo se predlogu Vlade da se skrati rok za podnošenje ustavne žalbe sa 60 na 30 dana, kao i da se iz zakona potpuno izbaci rok za odlučivanje Ustavnog suda, koji je bio propisan na 18 mjeseci. Ovi predlozi ne doprinose djelotvornoj zaštiti prava građana, već podilaze neažurnosti Ustavnog suda koja je do sada bila skandalozna. Podsjećamo da je Ustavnom sudu bilo potrebno čak pet godina da odluči o neustavnoj odredbi Zakonika o krivičnom postupku, a o nekim ustavnim žalbama i tri godine. Prema našem iskustvu, mnogi građani su izgubili priliku da zaštite svoja osnovna prava, samo zato što su zakasnili da u roku od dva mjeseca (koji se sad skraćuje na pola) podnesu ustavnu žalbu;
• predložili smo veće nadležnosti Ustavnog suda u odnosu na uklanjanje posljedica kršenja prava pojedinačnim aktom, radnjom ili propuštanjem u vidu odlučivanja o pravičnom zadovoljenju (naknadi štete), povraćajem u pređašnje stanje i sl, kao što ih imaju i drugi ustavni sudovi u regionu;
• smatramo da nije pravedno, ni u skladu s ustavnim načelom jednakosti pred zakonom, predloženo rješenje da samo ona osoba koja inicira ispitivanje ustavnosti i zakonitosti zakona ili propisa posle ima pravo da traži izmjenu pojedinačnog akta (npr. rješenja, presude), koji je donijet na osnovu tog propisa koji se ispostavi kao neustavan ili nezakonit, već da to pravo treba da imaju svi građani oštećeni neustavnim zakonom ili drugim propisom, kako je riješeno i u drugim zemljama u regionu;
• predložili smo da se pojača obaveza saradnje sa Ustavnim sudom davanjem ovlašćenja sudu da naloži oduzimanje dokumentacije u slučaju kada se izbjegava obaveza da mu se ona preda, i propisivanjem prekršaja za propuštanje saradnje sa sudom;
• javnost rasprave treba propisati kao pravilo, a ne kao izuzetak, kako je predloženo, da bi se unapredila transparentnost rada Ustavnog suda;
• u odnosu na postupak izbora sudija Ustavnog suda, nije dobro rješenje da nadležni skupštinski odbor Skupštini predlaže samo onoliko kandidata koje onda Skupština može samo da izabere ili ne, i da odbor to čini prostom većinom glasova, jer se tako obesmišljava ustavno rješenje da Skupština bira kandidate 2/3 odnosno 3/5 većinom glasova svih poslanika. Postupak izbora sudija nije dovoljno preciziran, i šteta je što nije usvojen detaljno razrađen predlog profesorke Jasne Omejec, predsjednice Ustavnog suda Republike Hrvatske, koju je ministarstvo pravde angažovalo kao eksperta na izradi nacrta zakona.
Imajući u vidu da je zaštita ljudskih prava pred Ustavnim sudom posljednji krug zaštite ljudskih prava unutar države, Akcija za ljudska prava od 2008. godine redovno pokušava da u javnim raspravama podstakne nadležne da se ustavna žalba propiše kao djelotvoran pravni lijek za sve vidove kršenja ljudskih prava i da se pojača nadležnost Ustavnog suda u odnosu na saniranje posljedica kršenja ljudskih prava. Naš najvažniji predlog od prije 6 godina da ustavna žalba može da se izjavi ne samo protiv pojedinačnog akta, već i protiv pojedinačne radnje ili propuštanja radnje ili donošenja akta, čime se takođe krše ljudska prava našao je mjesto u Predlogu zakona i pozdravljamo takav napredak. Tokom posljednje javne rasprave o nacrtu zakona o Ustavnom sudu, usvojena su potpuno tri naša predloga, a djelimično pet. Svi predlozi HRA dostupni su ovdje.
