6/6/2017 APEL DA SE PRODUŽI JAVNA RASPRAVA O NACRTU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ I DJEČJOJ ZAŠTITI

Kategorija / Category: saopštenja

NVO Akcija za ljudska prava je danas apelovala na ministra rada i socijalnog staranja, Kemala Purišića, da produži trajanje javne rasprave o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti u skladu s Uredbom o postupku i načinu sprovođenja javne rasprave u pripremi zakona[1], da bi javnost dobila dovoljno vremena da se suštinski uključi i doprinese kvalitetu izmjena ovog veoma važnog zakona za ostvarivanje ljudskih prava u Crnoj Gori.

Podsjećamo, javna rasprava o Nacrtu je pokrenuta u petak, 2. juna, a planirano je da traje samo pet dana, do srijede, 7. juna, iako ovaj rok, prema navedenoj Uredbi, nije mogao biti kraći od 20 dana.

Ministarstvo je javnu raspravu po „skraćenom postupku“ obrazložilo potrebom da se „u predviđenom roku izvrši Odluka Ustavnog suda“ koja se odnosi na pravo korisnica naknada po osnovu rođenja troje i više djece.

Međutim, ovo obrazloženje je neprihvatljivo i rok se mora produžiti i iz sledećih razloga:

  1. Predviđeni rok za izvršenje odluke Ustavnog suda je 12. avgust ove godine, tj. tri mjeseca od dana kada je odluka objavljena u Službenom listu, tako da taj rok ne može da opravda skraćivanje roka za javnu raspravu. U obrazloženju odluke Ustavnog suda piše: „Ustavni sud je odredio da izvršenje ove odluke obuhvata i regulisanje pravne situacije nastale nakon prestanka važenja neustavnih odredaba Zakona, na način da Vlada u roku od tri mjeseca od dana objavljivanja ove odluke u ’’Službenom listu Crne Gore’’, Skupštini Crne Gore podnese predlog zakona kojim će se pravni status korisnica prava na naknadu po osnovu rođenja troje ili više djece, koje im je priznato na osnovu neustavnih odredaba Zakona, uskladiti sa pravnim stavovima Ustavnog suda izraženim u ovoj odluci“. Odluka je objavljena u Službenom listu Crne Gore br. 31/2017 dana 12.5.2017. godine.

  1. Činjenica da je sudija Ustavnog suda, Miodrag Iličković, koji je učestvovao u donošenju odluke Ustavnog suda čije se izvršenje požuruje hitnom izmjenom zakona, osporio zakonitost te odluke, zahtijeva ozbiljnu i nepristrasnu istragu postupanja svih nadležnih u tom slučaju prije brzopletog pristupanja izvršavanju te odluke.

  1. Iako se hitna izmjena zakona pravda potrebom izvršavanja odluke Ustavnog suda, Ministarstvo nije predložilo samo uređivanje prava korisnica naknada, već i suštinske izmjene i dopune i drugih prava koja proističu iz Zakona, kao što su lična invalidnina, pravo na materijalno obezbjeđenje porodice itd, bez odgovarajućeg obrazloženja. Predložene su izmjene bez prethodno objavljene analize. Konkretno, nije poznato da su i ako jesu, kako, sagledani efekti uvedenog informacionog sistema socijalnog staranja tj. socijalnog kartona. Podsjećamo da je socijalni karton uveden kako bi se, u suštini, spriječile zloupotrebe prava iz socijalne i dječje zaštite i omogućilo da budžetska izdvajanja po ovom osnovu dospiju do onih kojima su stvarno neophodna. Prema našim informacijama sa terena, stvarno stanje i dalje ne odgovara stanju „u papirima“ u pogledu imovine sa kojom raspolažu korisnici prava, pa se zloupotrebe i dalje dešavaju u praksi. Smatramo da je izmjene i dopune Zakona trebalo uskladiti i sa ovim nalazima, posebno imajući u vidu da se tiču velikog broja korisnika.

  1. Iako nam kratak vremenski rok ne dozvoljava da detaljno analiziramo predložene izmjene i dopune, uočavamo da je i ovom prilikom Ministarstvo zaobišlo preporuke koje UN Komitet za ekonomska, socijalna i kulturna prava uputio Crnoj Gori još u decembru 2014, od kojih posebno izdvajamo preporuku da se povećaju iznosi socijalnih davanja kako bi se obezbijedio odgovarajući životni standard osobama i porodicama, posebno za nezaposlene, starije i osobe sa invaliditetom.

  1. Uočavamo da nije obezbijeđeno ni sprovođenje preporuke istog UN Komiteta da se adekvatno zbrinu lica koja u nedostatku odgovarajućeg smještaja i dalje borave u psihijatrijskoj bolnici u Dobroti (iako im njihovo zdravstveno stanje dozvoljava da napuste bolnicu – tzv. socijalni pacijenti). Naglašavamo da je nedopustivo i protivno međunarodnim standardima ljudskih prava prosto prebacivanje osoba iz jedne ustanove u drugu, što je planirano kroz predloženo osnivanje socijalno-zdravstvenih ustanova. Podsjećamo da institucionalno zbrinjavanje, prije svega, karakteriše segregacija, izopštenost iz zajednice, manjak privatnosti i lične autonomije, gubitak kontrole nad sopstvenim životom, i da je takav pristup rješavanju problema suprotan standardima Konvencije za prava osoba sa invaliditetom, koja štiti i prava osoba sa mentalnim invaliditetom.

[1] Uredba objavljena u “Sl. liist CG”, br. 12/2012 od 24.2.2012. godine, član 7, stavovi 1 i 4: “Postupak konsultovanja zainteresovane javnosti počinje objavljivanjem javnog poziva na internet stranici ministarstva i portalu e-uprave… Rok za dostavljanje inicijativa, predloga, sugestija i komentara u pisanom i elektronskom obliku, ne može biti kraći od 20 dana od dana objavljivanja javnog poziva iz stava 1 ovog člana.”