29/1/2017 POVODOM USVAJANJA NACRTA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA KRIVIČNOG ZAKONIKA: BEZ JAČE ZAŠTITE ZA NOVINARE

Kategorija / Category: saopštenja

Za sajt

HRA i Sindikat medija obavještavaju da Ministarstvo pravde u Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika (KZ) nije uvrstilo ni jedan od nekoliko predloga za jaču krivičnopravnu zaštitu novinara i bolji okvir za istraživačko novinarstvo, koji su predložile naše dvije organizacije. Umjesto toga su predložene dopune koje mogu da ugroze slobodu izražavanja.

Šta nije prihvaćeno

Nisu usvojeni predlozi da se propišu nova krivična djela Napad na novinare u vršenju profesionalnih zadataka i Sprječavanje novinara u vršenju profesionalnih zadataka i dopune postojeća krivična djela Teško ubistvo i Teška tjelesna povreda. Usvajanjem predloga bi se iskazala društvena svijest o tome da su napadi na novinare posebno društveno opasna i neprihvatljiva pojava, i dodatno obezbijedili novinari u obavljanju posla od javnog interesa.

Nije usvojen ni predlog da se dekriminalizuju krivična djela Povreda ugleda Crne Gore, Povreda ugleda naroda, manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica i Povreda ugleda strane države ili međunarodne organizacije, što smo predložili kao logično upotpunjavanje odluke o dekriminalizaciji k.d. Uvreda i Kleveta, kao ni da se dekriminalizuje k.d. Iznošenje ličnih i porodičnih prilika, imajući u vidu da se radi o posebnom obliku uvrede, a ne djelu koje štiti samu privatnost.

Nije usvojen ni predlog da se novinarima olakša bavljenje istraživačkim novinarstvom tako što bi se oslobodili krivične odgovornosti u svakom slučaju kada bi spriječili ili otkrili krivično djelo preduzimanjem radnje izvršenja sljedećih krivičnih djela: Povreda tajnosti pisama i drugih pošiljki, Neovlašćeno prisluškivanje i snimanje, Neovlašćeno fotografisanje, Neovlašćeno objavljivanje i prikazivanje tuđeg spisa, portreta i snimka i  Neovlašćeno prikupljanje i korišćenje ličnih podataka. Naime, trenutno važeći uslov isključenja postojanja navedenih krivičnih djela ”otkrivanje krivičnog djela za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od 5 godina ili teža kazna” neopravdano je restriktivan i suprotan međunarodnim standardima, jer ne omogućava razotkrivanje npr. policijskog zlostavljanja i drugih zloupotreba službenih lica za koje su propisane niže kazne od kazne zatvora od najmanje 5 godina.

Šta se predlaže

S druge strane, advokati su u Nacrtu izmjena KZ-a prepoznati kao lica koja treba da dobiju veću zaštitu u okviru čl. 396a, pored sudija, tužilaca, notara i javnih izvršitelja, i to svakako podržavamo.

Međutim, u Nacrtu su predložene dopune krivičnog djela Ometanje pravde (čl. 396a), koje širokim formulacijama omogućavaju da se u praksi sloboda izražavanja ugrozi mimo evropskih standarda.

Prvo, predloženo je kažnjavanje i zatvorom do jedne godine za onoga ko „javno izloži poruzi sud ili državno tužilaštvo“.

Predloženu odredbu smatramo problematičnom iz dva razloga. Prvo, radnja „izlaganje poruzi“ nije definisana u KZ, niti je Ministarstvo pravde predložilo njenu definiciju, a prema praksi Evropskog suda za ljudska prava zakon mora biti precizno formulisan[1]. „Izlaganje poruzi“ bi se moglo tumačiti i tako da spriječi i argumentovanu kritiku u javnom interesu na račun suda ili tužilaštva s primjesama humora, što je suprotno evropskim standardima. Posebno zabrinjava propisana kazna zatvora za predloženo djelo, ako se ima u vidu da ni za dekriminalizovana djela Kleveta i Uvreda prije dekriminalizacije nije bila propisana zatvorska kazna, a da KZ već predviđa mogućnost da sud novčanu kaznu zamijeni zatvorom u slučaju da se novčana kazna ne plati.

Drugo, predloženo je da se takođe i zatvorom do jedne godine kazni „ko prije donošenja pravosnažne sudske odluke javnom izjavom o postupku koji je u toku prekrši pretpostavku nevinosti ili je javnu izjavu dao u namjeri da povrijedi nezavisnost suda ili da utiče na državnog tužioca u obavljanju njegove funkcije ili da na drugi način ozbiljno ometa vođenje krivičnog postupka”.

Od predloženog, smatramo da je jedino primjereno novčano kažnjavati za kršenje pretpostavke nevinosti.

Što se tiče davanja izjava ”u namjeri da se povrijedi nezavisnost suda” i ”utiče na državnog tužioca u obavljanju funkcije”, te široko postavljene zabrane mogu da dovedu do kažnjavanja za iznošenje argumentovanih kritika u javnom interesu, što je suprotno slobodi izražavanja.

Usvajanjem pomenute odredbe zavela bi se opšta zabrana komentarisanja istraga i sudskih postupaka koji su u toku. Uvođenje istog krivičnog djela u Srbiji je bilo naširoko kritikovano, nije dovelo ni do jednog slučaja krivičnog gonjenja, pa je dekriminalizovano.

HRA i Sindikat medija pozivaju Ministarstvo pravde da još jednom razmotri mogućnost da se izmjenama i dopunama KZ-a omogući jača krivičnopravna zaštita novinara, izvrši logično upotpunjavanje odluke o dekriminalizaciji klevete i uvrede i olakša bavljenje istraživačkim novinarstvom, kao i da se odustane od pomenutih izmjena i dopuna čija primjena može da ugrozi slobodu izražavanja.

[1] “(…) norma se ne može smatrati ‘zakonom’ osim ako nije formulisana sa dovoljnom preciznošću koja omogućava građaninu da upravlja svojim ponašanjem: on mora biti u stanju – ako treba i uz odgovarajući savjet – predvidjeti, do razumnog stepena u datim okolnostima, posljedice koje neka radnja može izazvati” Sunday Times (No.1) protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br. 6538/74, stav 49.