2/5/2016 POVODOM SVJETSKOG DANA SLOBODE MEDIJA 2016. GODINE

Kategorija / Category: HomePage, saopštenja, Saopštenja - Sloboda izražavanja

Crna Gora ne obezbijeđuje dovoljne uslove za razvoj slobodnog, kritičkog novinarstva. S jedne strane nema napretka u rasvjetljavanju i kažnjavanju najtežih slučajeva nasilja prema kritičkim novinarima, a sa druge praksa sudova u građanskim postupcima protiv medija za zaštitu časti i ugleda i dalje nije usklađena sa praksom Evropskog suda za ljudska prava o slobodi izražavanja. Nepovoljnom ambijentu nedostatka vladavine prava doprinose i loše ekonomske prilike za opstanak medija i razvoj istraživačkog novinarstva na malom tržištu Crne Gore.

Podsjećamo da ni protekle godine nije došlo do napretka u otkrivanju nalogodavaca i izvršilaca ubistva glavnog urednika dnevnog lista Dan, Duška Jovanovića, dok je jedini okrivljeni saizvršilac ponovo pravosnažno osuđen za učešće u tom ubistvu; da je u međuvremenu bez rezultata obustavljena istraga pokušaja ubistva novinara Tufika Softića iz 2007. godine, dok u istrazi okolnosti postavljanja eksplozivne naprave pred njegovom kućom 2013. nije bilo napretka; nije bilo nikakvih novih obavještenja ni o istragama napada na pisca Jevrema Brkovića i ubistvu njegovog pratioca Srđana Vojičića, na novinara Mladena Stojovića, ni o paljenju automobila dnevnog lista Vijesti, dok su okrivljeni za ”bombaški napad” na Vijesti u međuvremenu oslobođeni optužbe. (Detaljnije informacije o procesuiranju svih prijavljenih napada na novinare i prijetnji novinarima biće objavljene u posebnom izvještaju Akcije za ljudska prava). Podsjećamo da je, prema evropskim standardima utvrđenim u praksi Evropskog suda za ljudska prava, brz odgovor vlasti u istragama bitan za povjerenje javnosti u sposobnost vlasti da održi vladavinu prava, kao i za sprječavanje utiska o bilo kakvom dosluhu vlasti sa izvršiocima napada ili o tome da se tolerišu teška krivična djela.

Na kraju 2015. godine istekao je mandat Komisiji za praćenje postupanja nadležnih državnih organa u istragama napada na novinare, formiranoj 6. februara 2014, bez značajnijih rezultata.

Vlada ni protekle godine nije podržala predlog Akcije za ljudska prava i Sindikata medija Crne Gore da se propišu nova krivična djela za pojačanu zaštitu novinara i pripadnika/ca drugih profesija koji su izloženi posebnom riziku od napada prilikom obavljanja posla od javnog interesa, poput državnih službenika/ca kojima je takva zaštita već obezbijeđena.

Pravosnažna praksa sudova u parničnim postupcima važnim za tumačenje slobode izražavanja medija u odnosu na zaštitu časti i ugleda još uvijek nije u skladu sa stavovima Evropskog suda za ljudska prava. Pravosnažno su osuđeni nedjeljnik Monitor i dnevnici Dan i Vijesti u postupku po tužbi sestre premijera Crne Gore, koja je po profesiji advokatica, i zbog toga što su objavljivali njenu fotografiju kao ilustraciju tekstova o tužbama Komisije za hartije od vrijednosti SAD, koja je utvrdila da je advokatica sestra najvišeg državnog zvaničnika Crne Gore uključena u korupcionaške ugovore u postupku privatizacije crnogorskog Telekoma. Iako dokazi na kojima je američka Komisija za hartije od vrijednosti zasnovala svoje tvrdnje nisu bili dovoljni crnogorskom državnom tužilaštvu da u tom slučaju pokrene postupak, crnogorski viši sudovi i Vrhovni sud nisu uzeli u obzir stavove Evropskog suda za ljudska prava da novinar nema obavezu da proverava zvanični izvještaj državnog organa, kao što je Komisija za hartije od vrijednosti, i da nije dužan da se uzdrži od pisanja o nečemu što nije u stanju potpuno da dokaže.

Da bi se obezbijedila primjena standarda iz prakse Evropskog suda za ljudska prava, Akcija za ljudska prava smatra da treba dopuniti Zakon o medijima i obezbijediti da se prilikom ocjenjivanja rada sudija uzima u obzir i ocjena njihovog postupanja iz presuda Evropskog suda za ljudska prava.

Iako je u decembru 2015. Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu Skupštine Crne Gore odlučio da o potrebi za izmenama i dopunama Zakona o medijima održi raspravu, ona do danas nije zakazana.