HAPPY HOLIDAYS AND NEW YEAR !

Ecard2017-eng



20/3/2017 ODRŽAN SKUP ”MODELI DEINSTITUCIONALIZACIJE I ZAŠTITE MENTALNOG ZDRAVLJA U ZAJEDNICI”

20032017-4U organizaciji Akcije za ljudska prava i Centra za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA danas je u Podgorici održan skup na kome je predstavljen izvještaj ”Modeli deinstitucionalizacije i zaštite mentalnog zdravlja u zajednici” autorke Dragane Ćirić-Milovanović, čija je osnovna preporuka da se usvoji strategija i plan za deinstitucionalizaciju pacijenata iz Specijalne psihijatrijske bolnice u Kotoru (oko 140 njih) za čijim je bolničkim liječenjem odavno prestala potreba.

Na skupu su govorili Šućko Baković, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Alma Drešević generalna direktorka Direktorata za zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravlja, Goran Kuševija, direktor Direktorata za socijalno staranje i dječiju zaštitu Ministarstva rada i socijalnog staranja, Dragan Čabarkapa, direktor ZU Specijalne bolnice za psihijatriju “Dobrota” u Kotoru, Marko Đelović, koordinator Caritasa Barske nadbiskupije, Ervina Dabižinović, psihološkinja Centra za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA i Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica Akcije za ljudska prava. Skupu su prisustvovali ljekari psihijatri, predstavnici Centara za mentalno zdravlje, Centara za socijalni rad, opština, nevladinih organizacija.

– Power Point prezentacija Dragane Ćirić Milovanović, autorke izvještaja

– Izlaganje dr Marine Roganović, načelnice Odjeljenja za liječenje bolesti zavisnosti u ZU Specijalna bolnica za psihijatriju “Dobrota” u Kotoru

 



19/3/2017 NAJAVA: OKRUGLI STO „MODELI DEINSTITUCIONALIZACIJE I ZAŠTITE MENTALNOG ZDRAVLJA U ZAJEDNICI”

Sjutra, u ponedeljak, 20.3.2017, od 11h do 14:30h u hotelu Hilton u Podgorici, Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA organizuju okrugli sto pod nazivom „Modeli deinstitucionalizacije i zaštite mentalnog zdravlja u zajednici”, prema sledećoj agendi.

Skup je posvećen pronalaženju rješenja za deinstitucionalizaciju gotovo trećine pacijenata Specijalne bolnice za psihijatriju u Kotoru, koji tamo i dalje borave iako više ne postoji potreba za njihovim bolničkim liječenjem.

Osnov za diskusiju je izvještaj „Modeli deinstitucionalizacije i zaštite mentalnog zdravlja u zajednici”, koji će biti predstavljen na skupu, a koji je izradila Dragana Ćirić-Milovanović, psihološkinja i ekspertkinja u oblasti prava osoba sa mentalnim invaliditetom. Izvještaj sadrži prikaz različitih modela deinstitucionalizacije i primjera dobre prakse iz drugih zemalja, kao i listu preporuka prilagođenih stanju u Crnoj Gori. Izvještaj se temelji na činjenici da je Crna Gora ratifikacijom Konvencije za prava osoba sa invaliditetom i njenog Opcionog protokola 2009. godine preuzela obavezu da shodno odredbama člana 19 Konvencije sprovede proceduru deinstitucionalizacije i svim osobama sa invaliditetom omogući život u zajednici uz odgovarajuću podršku.

Skup se održava u okviru projekta „Van izolacije – ostvarivanje prava pacijenata sa mentalnim oboljenjima” koji sprovode Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA i Mental Disability Advocacy Center (MDAC) uz podršku Evropske unije.



18/3/2017 POVODOM PRIVOĐENJA UREDNIKA VIJESTI SAOPŠTENJE AKCIJE ZA LJUDSKA PRAVA I SINDIKATA MEDIJA

Poštovane koleginice i kolege,

Povodom incidenta u kojem je policija privela urednike Vijesti Slavka Radulovića i Mihaila Jovovića, Akcija za ljudska prava (HRA) i Sindikat medija Crne Gore (SMCG) daju sljedeće

SAOPŠTENJE ZA JAVNOST

Incident koji se desio juče pokazuje da u policiji postoji nedovoljno razumjevanje novinarskog posla i prava novinara da izvještavaju i fotografišu događaje na javnom mjestu.

Da je bilo više sluha da se u Krivični zakonik uvede krivično djelo Sprječavanje novinara u vršenju profesionalnih zadataka koje su predložili SMCG i HRA, svim policajcima bi moralo biti jasno da je ponašanje prema novinaru poput jučerašnjeg i zabranjeno i kažnjivo. Ovako, nažalost, ostaje atmosfera u kojoj poštovanje novinarske profesije zavisi od ličnih stavova policajaca, šefova u policiji ili ministara unutrašnjih poslova u pojedinačnim slučajevima.

Podsjećamo, HRA i SMCG su predložili da se, osim dopune dva postojeća krivična djela, u Krivični zakonik uvedu krivična djela Napad na novinara u vršenju profesionalnih zadataka kao i Sprječavanje novinara u vršenju profesionalnih zadataka koji bi glasio:

(1) Ko silom ili prijetnjom da će neposredno upotrijebiti silu spriječi novinara u vršenju profesionalnih zadataka ili u vezi sa vršenjem profesionalnih zadataka koje preduzima u okviru svojih ovlašćenja ili ga na isti način prinudi na vršenje profesionalnog zadatka, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do tri godine.

(2) Ako prilikom izvršenja djela iz stava 1 ovog člana učinilac uvrijedi ili zlostavlja novinara ili mu nanese laku tjelesnu povredu ili prijeti upotrebom oružja, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina.

(3) Ako je djelo iz stava 1 ovog člana izvršeno u grupi ili na organizovan način, ili ga učini službeno lice u vršenju službe, učinilac će se kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

(4) Za pokušaj djela iz st. 1, 2 i 3 ovog člana kazniće se.

Radna grupa za izradu Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika nedavno je odbila ove predloge uz obrazloženje da „postoje i druge profesije koje su u povećanom riziku od napada“, iako nisu naveli koje su to profesije.

Nacrt je uveo pojačanu zaštitu advokata u okviru zaštite koju već uživaju sudije i državni tužioci, što podržavamo. Ne vidimo koja je to druga profesija, osim novinarske, u Crnoj Gori izložena povećanom riziku od napada i sprečavanja obavljanja profesionalnih dužnosti. Svi relevantni domaći i međunarodni izvještaji o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori ističu kao problem napade na novinare i nekažnjivost tih napada.

Akcija za ljudska prava

Sindikat medija Crne Gore

 

 



18/03/2017 Transkript predavanja Antipsihijatrijski pokret i deinstitucionalizacija, Lepa Mlađenović (Kotor, novembar 2016)

18032017-homeUoči skupa koji HRA i Anima organizuju u ponedeljak u Podgorici na temu deinstitucionalizacije psihijatrijskih pacijenata u Crnoj Gori, objavljujemo transkript predavanja Antipsihijatrijski pokret i deinstitucionalizacija, koje je održala Lepa Mlađenović u Specijalnoj psihijatrijskoj bolnici u Kotoru u novembru 2016, u okviru projekta ”Van izolacije – ostvarivanje prava pacijenata s mentalnim oboljenjima”.

 

>>> Preuzmite transkript predavanja

 

 



15/3/2017 A GROWING TREND OF TOLERATING TORTURE: TRIAL AGAINST AECS OFFICERS FOR PRISONER ABUSE DELAYED FOR MORE THAN A YEAR

Human Rights Action (HRA) protests an enormous delay in administration of justice in the case of torture of prisoners at the Administration for Execution of Criminal Sanctions (AECS) in January 2015.

Following more than two years of torture of prisoners and more than a year of scheduling the start of the trial against prison guards, the proceedings did not actually start to date for as many as 13 of the 14 hearings (sessions during which the trial was supposed to take place) were postponed, while as regards the hearing scheduled for 7 February 2017 – we do not know whether it has been held or not. HRA suspects that the consequence of such long delay is a deliberate obstruction of trial.

As a reminder – after the incident that took place in AECS on 14 January 2015, in which nine inmates attacked prison guards and caused grievous bodily harm to some of them, the guards carried out systematic torture against at least 13 prisoners. The Ombudsman found that 13 prisoners had been ill-treated, three of them even tortured, and that one of them had been hit as many as 46 times with blunt force.

The indictment against 10 AECS security officers was raised in December 2015 and the trial was scheduled to begin on 22 February 2016, but was then postponed for the first time – for reasons unknown to us, and has been postponed ever since.

On the other hand, the first instance trial against inmates for assaulting the guards was completed in a little less than a year, and inmates were imposed a final sentence within one year and nine months.

The prisoners were also instantly accused, within only twenty days, as opposed to the guards, who were charged only more than ten months after the torture had taken place.

One of the conclusions of HRA report “Prosecution of torture and ill-treatment in Montenegro” published in 2013 is that investigations and trials for ill-treatment and torture in Montenegro – if conducted at all – last too long, and, as a consequence, prosecution often becomes time-barred, which had until then occurred in three such cases.

We also wish to recall that no person has been indicted for beating of 18 detainees in AECS on 1 September 2005, while only one person was under investigation for criminal offence Negligent performance of duty. For years the Supreme State Prosecutor’s Office kept rejecting HRA’s request to inform the public about measures taken to prosecute all responsible members of the special police unit and the Police Administration who had ordered and put into effect this action. There was no effective investigation on this occasion despite an explicit appeal of the EU to implement one.

>>>



15/3/2017 RAZVOJ SISTEMA TOLERANCIJE PREMA TORTURI: SUĐENJE SLUŽBENICIMA ZIKS-A ZBOG TORTURE NAD ZATVORENICIMA NE POČINJE VIŠE OD GODINU DANA

Akcija za ljudska prava (HRA) protestuje zbog velikog zaostatka u sprovođenju pravde u slučaju torture nad zatvorenicima Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS) iz januara 2015. godine.

Posle više od dvije godine od torture nad zatvorenicima, i posle više od godinu dana od zakazivanja početka suđenja zatvorskim stražarima, ono praktično nije ni počelo, jer je od 14 pretresa (termina u kojima je trebalo da se odvija suđenje) odloženo čak 13, dok jedan pretres, zakazan za 7. februar 2017, ne znamo da li je održan. Sumnjamo da je posljedica ovolikog zaostatka namjerna opstrukcija suđenja.

Podsjećamo, posle incidenta u ZIKS-u 14. januara 2015, u kome je devet zatvorenika napalo stražare i nekima od njih nanijelo i teške tjelesne povrede, stražari su sistematski sproveli torturu protiv najmanje 13 zatvorenika. Ombudsman je ustanovio da je 13 zatvorenika zlostavljano, da su trojica i mučeni i da je jedan od njih pretrpio čak 46 udaraca tupom silom.

Optužnica protiv 10 službenika obezbjeđenja ZIKS-a je podignuta u decembru 2015, a suđenje je trebalo da počne 22. februara 2016. godine, kada je iz nama nepoznatih razloga odloženo prvi put.

S druge strane, prvostepeno suđenje zatvorenicima zbog napada na stražare okončano je za nešto manje od godinu dana, a pravosnažno su osuđeni u roku od godinu i devet mjeseci.

Zatvorenici su i munjevito optuženi, u roku od svega dvadesetak dana, za razliku od stražara, koji su optuženi više od deset mjeseci posle torture nad zatvorenicima.

U izvještaju “Procesuiranje mučenja i zlostavljanja u Crnoj Gori” 2013. godine objavili smo zaključak da, kada se uopšte i vode, istrage i suđenja zbog zlostavljanja i mučenja u Crnoj Gori traju predugo, pa dolazi i do zastarjelosti krivičnog gonjenja, koje je do tada nastupilo u tri takva predmeta.

Podsjećamo i da zbog prebijanja 18 pritvorenika u ZIKS-u 1. septembra 2005. godine niko nije optužen, dok je protiv samo jednog lica vođena istraga za krivično djelo Nesavjestan rad u službi. Vrhovno državno tužilaštvo je godinama odbijalo da na zahtjev HRA obavijesti javnost o tome što je preduzeto da se procesuiraju svi odgovorni pripadnici specijalne jedinice policije, odnosno Uprave policije koji su tu akciju naredili i sproveli. Djelotvorna istraga je tada izostala i uprkos izričitom apelu EU da se ona sprovede.

>>>



10/3/2017 HRA U PISMU PREDSJEDNIKU USTAVNOG SUDA: ODLUČITE O PREDLOGU ZA PRIORITETNO ODLUČIVANJE O ”ZAKONU ZA MAJKE”, UNAPRIJEDITE TRANSPARENTNOST I AŽURNOST

HRA  je danas u pismu predsjedniku Ustavnog suda, dr Dragoljubu Draškoviću, apelovala da Ustavni sud hitno odluči o predlogu za prioritetno odlučivanje u predmetima povodom ustavnosti zakona o naknadama za majke, i da tu odluku objavi. Imajući u vidu veliko interesovanje javnosti za odlučivanje u ovim predmetima, apelovali smo i da se o njima raspravlja na javnoj sjednici, koja treba da bude blagovremeno najavljena.

Apel je motivisan izjavom predsjednika Ustavnog suda u emisiji RTCG autorke Duške Pejović, 8. marta 2017, da ovi predmeti  ”nemaju prioritet”, kao i da će Ustavni sud u predmetu povodom umanjenja naknada ”nastojati da ga riješi u što kraćem roku”, iako, koliko je javnosti poznato, Ustavni sud nije rješavao o predlogu da se ovi predmeti, odnosno, pogotovo drugi predmet, prioritetno uzme u rad.

HRA je u istom pismu ponovila predloge za povećanje transparentnosti rada i efikasnosti odlučivanja tog suda u razumnom roku, koji su upućeni i prethodnoj predsjednici Ustavnog suda Desanki Lopičić 2014. godine.

Tražili smo da se hitno objave odluke o ustavnim žalbama, jer su na internet stranici Ustavnog suda trenutno dostupne svega dvije, uprkos Poslovniku Ustavnog suda koji propisuje da se odluke i rješenja Ustavnog suda po pravilu objavljuju na internet stranici. Neophodno je obezbijediti i pretraživač odluka o ustavnim žalbama prema karakterističnim rječima i članu Ustava koji je prekršen.

HRA je tražila i da se obezbijedi da se o ustavnim žalbama odlučuje po redosledu prijema, a da se prioritetno uzimanje u rad predmeta u skladu sa Poslovnikom adekvatno obrazloži, imajući u vidu da se u radu Ustavnog suda nalaze ustavne žalbe podnijete 2017. godine, iako pouzdano znamo da nijesu riješene žalbe koje su podnijete i 2013. i 2014. godine i to u ime žrtava ratnih zločina. Svaku odluku povodom zahtjeva za prioritetnim odlučivanjem u predmetima bi trebalo da prati pisano obrazloženje.

U pismu smo tražili i da se sjednice suda otvore za javnost i blagovremeno objave datumi sjednica sa spiskom i kratkim opisom predmeta o kojima će se odlučivati kao i da se češće održavaju javne rasprave.

27/04/2014 Ustavni sud mora da uliva povjerenje građanima

24/02/2014 Apel Ustavnom sudu



7/3/2017 DRŽAVA DA VIŠE PODSTIČE POSREDOVANJE

Slika 1U Crnoj Gori su, u poslednjih devet godina, putem posredovanja riješeni sporovi vrijedni oko 55 miliona eura, a država bi u narednom periodu trebala da više promoviše taj pravni institut, saopšteno je na predstavljanju izvještaja Akcije za ljudska prava (HRA).

Danas smo, u saradnji sa Centrom za monitoring i istraživanje (CeMI), na okruglom stolu predstavili izvještaj „Kako unaprijediti posredovanje (medijaciju) u Crnoj Gori?“.

Izvršna direktorica HRA, Tea Gorjanc Prelević, kazala je da je posredovanje, u sporovima u kojima su stranke u Crnoj Gori pristale na taj pravni institut, uspješno okončano u 74 odsto slučajeva.

„Prošle i pretprošle godine, taj procenat je bio 82 i 84 odsto. U krivičnom postupku, procenat je još i veći i iznosio je 95 odsto uspješnosti. U poslednjih godina, koliko se posredovanje aktivno sprovodi u Crnoj Gori, na ovaj način su riješeni sporovi vrijednosti 55 miliona eura, dok je sasvim neprocijenjiva vrijednost očuvanih međuljudskih odnosa“, rekla je Gorjanc Prelević u PR Centru.

Prema njenim riječima, prednosti posredovanja su što je to brz, jeftin i neformalan način rješavanja sporova „u kome nema straha od poraza, a mana gotovo da nema“.

„Posredovanje u Crnoj Gori se, sa 560 postupaka godišnje, primjenjuje više nego u polovini država članica EU. Međutim, to nije ni blizu dovoljno. Najviše se primjenjuje u porodičnim sporovima i krivičnim postupcima prema maloljetnim licima“, navela je Gorjanc Prelević.

Ona je ocijenila da sudije treba postaći da upućuju redovnije stranke na sastanak sa posrednikom, u skladu sa njihovom dužnosti koja je propisana članom 27a Zakona o posredovanju.

„U 2015. godini, sudije su na posredovanje uputile 1,5 odsto parničnih predmeta. Taj procenat je morao da bude mnogo veći“, ukazala je Gorjanc Prelević.

Ona je istakla da džava treba mnogo više da promoviše posredovanje na razne načine, „ali prvenstveno na sopstvenom primjeru“.

„Prema procjeni Državne revizorske institucije, u periodu od 2012. do 2015. godine, iz budžeta Crne Gore je isplaćeno 33 miliona eura za troškove suđenja u sporovima u kojima je država izgubila. Da su ovi sporovi riješeni medijacijom, ovaj novac je mogao da bude mnogo korisnije upotrijebljen u javnom interesu“, rekla je Gorjanc Prelević.

Samo prošle godine, kako je navela, posredovanje nije pokušano ni u jednom slučaju u kome je država bila stranka.

„Zato predlažemo da se Vlada obaveže da prihvati posredovanje u svim sporovima u kome su državni organi strana u sporu i da tako odgovorno pokuša da uštedi novac iz budžeta“, poručila je Gorjanc Prelević.

Ona je ukazala da je propisana naknada za posrednike izuzetno niska i da ne stimuliše profesionalno bavljenje tom profesijom, te da to mora da se promijeni.

>>>



6/3/2017 NAJAVA: OKRUGLI STO “KAKO UNAPRIJEDITI POSREDOVANJE (MEDIJACIJU) U CRNOJ GORI?”

RukovanjeSjutra, u utorak, 7.3.2017, od 11h do 14:30h u PR Centru, Akcija za  ljudska prava (HRA) organizuje okrugli sto pod nazivom “Kako unaprijediti posredovanje (medijaciju) u Crnoj Gori?” prema agendi.

Osnov za diskusiju je HRA izvještaj “Posredovanje (medijacija) u Crnoj Gori”. Skup se održava u okviru projekta “Ka efikasnom pravosuđu – unaprjeđenje razvoja profesija u funkciji crnogorskog pravosuđa”, koji sprovode Akcija za ljudska prava i Centar za monitoring i istraživanje CeMI uz podršku Kraljevine Holandije.

U izvještaju se, kao jedan od zaključaka, navodi da se vansudsko rješavanje sporova posredovanjem (medijacijom) aktivno primjenjuje u Crnoj Gori od 2008. godine i da se od tada u prosjeku na godišnjem  nivou održavalo po 560 medijacija u građanskim stvarima, što je više nego u gotovo polovini država članica Evropske unije. Međutim, kako primjena medijacije ni na nivou EU nije zadovoljavajuća, Crna Gora treba da se ugleda na one evropske i druge države u kojima je razvijen ovaj brz, fleksibilan i ekonomičan način vansudskog rješavanja sporova. Zatim, procjenjuje se da je iz državnog budžeta Crne Gore u periodu od 2012-2015. godine isplaćeno oko 33 miliona eura za sudske troškove sporova koje je država izgubila. Da su ti sporovi bar djelimično riješeni posredovanjem, značajna sredstva su mogla biti korisnije upotrebljena u opštem interesu.



5/3/2017 DRAFT CRIMINAL CODE AS A MISSED OPPORTUNITY FOR REFORM

The last position of the working group of the Ministry of Justice for amending the Criminal Code (CC) did not clarify what will be the final wording of the announced restriction on commenting court proceedings and prosecutorial investigations prior to a final verdict, which particularly alarmed the public, since the proposal was contrary to international standard of freedom of expression.

It is however clear that the majority of other proposals for reform of the Criminal Code vis-à-vis promotion of freedom of expression, protection of life and prohibition of torture were not adopted. HRA believes Montenegro has no time to delay reforms and that a more serious professional approach to such important issues is needed. Unfortunately, at this moment the Ministry of Justice refuses to take notice of the recommendations of the Committee against Torture and other relevant international organizations, and respond to serious risks to society in the form of the wave of killings, impunity for police torture and attacks on journalists, etc.

1)    Numerous proposals of Human Rights Action were rejected, so the Criminal Code of Montenegro will apparently still encompass the following:

  • Criminal offense Disclosing information about private and family life (Art. 197) – which is anachronistic, as it represents a form of insult and defamation, and is contrary to international human rights standards. This offense allows that a person who publicly discloses harmful information from one’s private life is not held responsible for such action, if disclosed information is proven to be true;
  • Criminal offense Damaging the reputation of Montenegro (Art. 198) – providing for a prison sentence for “exposing to mockery” the state, coat of arms, flag and anthem, still exists despite the recommendations of international organizations for freedom of speech;
  • Criminal offense Damaging the reputation of a foreign state or an international organization (Art. 200) – which envisages a fine of up to € 10,000 for mocking a state that Montenegro has diplomatic relations with or international organization that Montenegro is a member of. This absurd offense means that the European Union and NATO can still be “exposed to mockery” with impunity, but not the OSCE, Council of Europe and the UN.

2)   It will still be possible to photograph and record without permission only those committing a criminal offense punishable by a jail sentence of five years or more. In other words, recording the commission of an offense punishable by a sentence of less than 5 years, e.g. police torture and other abuses by the officials punishable by a sentence milder than imprisonment of at least five years – will remain prohibited. Such protection of perpetrators of a large number of crimes is absurd as it prevents their identification, while punishing those who report them.

3)   The proposal to remove time-bar for prosecution and execution of punishment for torture, murder and aggravated murder was rejected. This implies that murderers and torturers after 10, 15 or 25 years on the run cannot be punished. Absurdly, at the same time time-bar does not apply to crimes such as tax evasion, unlawful economic, banking, stock exchange or insurance activities, violation of equality in the conduct of business activities, abuse of monopolistic position, unauthorized use of another’s company, etc., which means that the perpetrators of these crimes can be held accountable for them a lifetime.

4)   There will be no stricter punishment for ill-treatment, torture and extortion of confession, although this was strongly recommended – together with removing of time-bar for torture in Montenegro – by the Committee against Torture (CAT) and although the penalties imposed for these crimes in Montenegro are too mild, below minimum international standards.

5)   The proposal for enhanced protection of journalists by prescribing new criminal offenses Preventing journalists in the performance of professional duties and Attack on journalists in the performance of professional duties, or by amending criminal offense Aggravated murder and Grievous bodily harm – was rejected on the grounds that there are other professions too that are at increased risk of attack, although the reports of the European Union on Montenegro as well as all other relevant reports on the situation of human rights in the country emphasize exclusively the problem of impunity of attacks on journalists.

6)    Inmates will not be released from prison on parole if it is assessed that there are obstacles in terms of their safety – as a result, the purpose of deprivation of liberty also becomes compulsory protection of safety of prisoners, contrary to the Constitution and international standards, while introducing additional arbitrariness with regard to parole.

7/2/2017 ADDITIONAL COMMENTS ON THE CRIMINAL CODE AMENDMENTS BY HUMAN RIGHTS ACTION: STRICTER PUNISHMENT FOR TORTURE, MURDER AND TORTURE SHOULD NOT BE SUBJECT TO STATUTE OF LIMITATION

29/1/2017 ON THE DRAFT LAW ON AMENDMENTS TO THE CRIMINAL CODE: NO STRONGER PROTECTION FOR JOURNALISTS & FREE SPEECH REGARDING JUDICIARY AT RISK

22/8/2016 HRA CALLS FOR THE NECESSARY CHANGES TO MEDIA LEGISLATION WITH THE INVOLVEMENT OF THE COUNCIL OF EUROPE, EU AND OSCE

3/6/2016 A PANEL DISCUSSION: TOWARDS THE RULE OF LAW AND FREEDOM OF EXPRESSION: HOW TO ENSURE PUNISHING ATTACKS ON JOURNALISTS, HOW TO PREVENT SUCH ATTACKS AND PROVIDE A LEGAL FRAMEWORK FAVORABLE FOR INVESTIGATIVE JOURNALISM?



5/3/2017 NACRT KRIVIČNOG ZAKONIKA KAO PROPUŠTENA PRILIKA ZA REFORMU

Poslednji stav radne grupe Ministarstva pravde za izmjene i dopune Krivičnog zakonika (KZ) nije razjasnio kako će do kraja glasiti najavljeno ograničenje komentarisanja sudskih postupaka tužilačkih istraga prije njihove pravosnažnosti, koje je najviše uznemirilo javnost, jer je predlog bio suprotan međunarodnim standardima slobode izražavanja.

Jasno je da nije prihvaćena većina drugih predloga za reformu Krivičnog zakonika u cilju unapređenja slobode izražavanja, zaštite života i zabrane torture. Smatramo da Crna Gora nema vremena za odlaganje reformi i da je potreban mnogo ozbiljniji stručni pristup ovako značajnim pitanjima. Na žalost, Ministarstvo pravde za sad ignoriše preporuke Komiteta protiv mučenja i drugih relevantnih međunarodnih organizacija, kao i suočavanje s ozbiljnim opasnostima po društvo u vidu talasa ubistava, nekažnjivosti policijske torture, napada na novinare i sl.

1)          Odbijeni su i brojni predlozi Akcije za ljudska prava, pa će tako u Krivičnom zakoniku Crne Gore izgleda i dalje ostati:

  • krivično djelo Iznošenje ličnih i porodičnih prilika (čl. 197) – koje je anahrono, jer predstavlja oblik uvrede i klevete, i suprotno je međunarodnim standardima ljudskih prava. Ovo krivično djelo omogućava da ne odgovara lice koje u javnost iznese štetne podatke iz vašeg privatnog života, ako dokaže da su istiniti;
  • krivično djelo Povreda ugleda Crne Gore (čl. 198) – za koje se može otići i u zatvor za ”izlaganje poruzi” države, grba, zastave i himne, i dalje postoji uprkos preporukama svih međunarodnih organizacija za slobodu govora;
  • krivično djelo Povreda ugleda strane države ili međunarodne organizacije (čl. 200) –za koje možete biti kažnjeni i do 10.000 eura ako izložite poruzi državu s kojom Crna Gora ima diplomatske odnose ili međunarodnu organizaciju čija je Crna Gora članica. Ovo znači da se Evropska unija i NATO još uvijek mogu nekažnjeno ”izlagati poruzi“, ali ne i OEBS, Savjet Evrope i UN.

 2)            Bez dozvole će i dalje moći da se fotografiše i snima samo onaj ko vrši krivično djelo za koje je zaprijećena kazna od 5 godina ili veća. Drugim rječima, ostaće zabranjeno snimati vršenje krivičnih djela za koje je kazna ispod 5 godina, kao npr. policijsko zlostavljanje i druge zloupotrebe i od strane službenih lica, za koje su propisane niže kazne od kazne zatvora od najmanje 5 godina. Ovakva zaštita izvršilaca velikog broja krivičnih djela je apsurdna jer sprečava njihovo otkrivanje i dokazivanje, a kažnjava one koji ih prijavljuju.

 3)        Odbijen je predlog da ne zastarjeva krivično gonjenje i izvršavanje kazne zbog mučenja, ubistva i teškog ubistva. Znači da se ubice i mučitelji posle 10, 15 ili 25 godina skrivanja ili bjekstva nikada više ne mogu kazniti. Apsurdno, u Crnoj Gori istovremeno ne zastarjevaju krivična djela kao što su utaja poreza i doprinosa, nedozvoljeno bavljenje privrednom, bankarskom, berzanskom i djelatnošću osiguranja, povreda ravnopravnosti u vršenju privredne djelatnosti, zloupotreba monopolističkog položaja, neovlašćena upotreba tuđe firme i sl, što znači da izvršioci tih krivičnih djela za njih mogu doživotno da odgovaraju.

 4)        Neće biti povećane kazne za zlostavljanje, mučenje i iznuđivanje iskaza, iako je to, kao i nezastarijevanje mučenja Crnoj Gori izričito preporučio Komitet protiv mučenja i iako se kazne za ta krivična djela u Crnoj Gori u kontinuitetu izriču prenisko, ispod minimalnih međunarodnih standarda.

 5)        Odbijen je predlog za pojačanu zaštitu novinara propisivanjem novih krivičnih djela Sprječavanje novinara u vršenju profesionalnih zadataka i Napad na novinara u vršenju profesionalnih zadataka, odnosno dopunu krivičnih djela Teško ubistvo i Teška tjelesna povreda, s obrazloženjem da postoje i druge profesije koje su u povećanom riziku od napada, iako je u izvještajima i Evropske unije o Crnoj Gori i svim drugim relevantnim izvještajima o stanju ljudskih prava u državi naglašen isključivo problem nekažnjivosti napada na novinare.

6)        Zatvorenici se neće otpuštati iz zatvora na uslovni otpust ako se procijeni da postoje smetnje u pogledu njihove bezbjednosti – tako svrha lišavanja slobode postaje i prinudna zaštita bezbjednosti zatvorenika, suprotno Ustavu i međunarodnim standardima, i uvodi se dodatna proizvoljnost kod instituta uslovnog otpusta.

7/2/2017 DODATNI KOMENTARI NA NACRT IZMJENA KRIVIČNOG ZAKONIKA AKCIJE ZA LJUDSKA PRAVA: TORTURA DA SE KAŽNJAVA STROŽIJE, UBISTVO I TORTURA DA NE ZASTARIJEVAJU

29/1/2017 POVODOM USVAJANJA NACRTA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA KRIVIČNOG ZAKONIKA: BEZ JAČE ZAŠTITE ZA NOVINARE

22/8/2016 HRA POZIVA NA NEOPHODNE PROMJENE MEDIJSKOG ZAKONODAVSTVA UZ UKLJUČIVANJE SAVJETA EVROPE, EU I OEBS-A

3/6/2016 ODRŽANA RASPRAVA “KA VLADAVINI PRAVA I SLOBODI IZRAŽAVANJA: KAKO OBEZBIJEDITI KAŽNJIVOST NAPADA NA NOVINARE, KAKO SPRIJEČITI TAKVE NAPADE I OBEZBIJEDITI PRAVNI OKVIR POVOLJAN ZA ISTRAŽIVAČKO NOVINARSTVO”



2/3/2017 APEL 7 NVO SKUPŠTINI – ZAUSTAVITE IMENOVANJE JELIĆA U DRI

Zabrinuti zbog razvoja događaja u pogledu statusa nezavisnih, nadzornih institucija u Crnoj Gori, sa posebnim naglaskom na stanje u oblasti kontrole budžeta, upućujemo

APEL POSLANICIMA
da Zoran Jelić ne bude imenovan za člana Senata Državne revizorske institucije

Zoran Jelić nije uradio ništa da bi bio dostojan stalne funkcije člana Senata ključne nadzorne institucije u Crnoj Gori, a uradio je dosta toga što ga je moralo diskvalifikovati iz ovog izbora.

Osim činjenice da je njegovo ime sinonim za „aferu snimak“ i zloupotrebu javnih sredstava u političke svrhe, podsjećamo da je Jelić niz godina kršio zakon tako što je istovremeno bio poslanik i državni službenik u Zavodu za zapošljavanje.

Ključna činjenica koja bi ga morala eliminisati je negativno mišljenje koje je DRI izrekla na rad Zavoda za zapošljavanje u trenutku kada je on njime upravljao. Podsjećamo da je prilikom skupštinske rasprave o ovom izvještaju, tadašnji poslanik i direktor ZZZ, Zoran Jelić polemisao sa navodima DRI i dovodio ih u pitanje, zloupotrebljavajući svoju poslaničku funkciju.

DRI je, takođe, u svom Izvještaju o reviziji uspjeha: „Efikasnost korišćenja sredstava od doprinosa za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom“, objavljenom u oktobru 2015. konstatovala da se sredstva od posebnog doprinosa ne koriste na efikasan način, uz činjenicu da nije realizovan niz utvrđenih mjera kako bi se ostvarila veća iskorišćenost sredstava namijenjenih profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom od strane Ministarstva rada i socijalnog staranja i Zavoda za zapošljavanje, kojim je u periodu od osnivanja Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom 2009. pa sve do oktobra 2012. upravljao upravo Zoran Jelić.

Uz sve probleme koji prate njen rad, DRI je za više od 10 godina svog rada uspjela da se izbori za poziciju objektivne i nezavisne institucije, čije nalaze uvažavaju, citiraju i koriste predstavnici svih političkih partija, nezavisno kojoj opciji pripadaju.

Izvještaje DRI koristimo i mi, dolje potpisani predstavnici civilnog sektora, kao jedinstven primjer institucije u Crnoj Gori koja otvoreno izvještava o zloupotrebama i kršenjima zakona, sa ciljem da se ojača odgovornost za upravljanje sredstvima poreskih obveznika.

Imenovanje Zorana Jelića u Senat DRI bi promijenilo odnos svih nas prema radu DRI – to bi bio udar na nezavisnost i integritet vrhovne revizorske institucije, kao i njene kapacitete da objektivno i nezavisno sagledava zloupotrebe, neracionalnosti i nezakonitosti u radu javne uprave.

Pozivamo poslanike da se uzdržavanjem od glasanja u plenumu, ponište ovaj proces imenovanja. Već sedam godina čekamo da Senat DRI bude upotpunjen, tako da razlozi hitnosti ne mogu biti iznad cilja da u Senatu bude osoba koja će imati povjerenje javnosti i bez mrlja u pogledu integriteta.

Pozivamo i EU da sa pažnjom prati ovaj slučaj i javno iznese svoje mišljenje u vezi sa ovim imenovanjem, s obzirom na značaj koji DRI ima u procesu pridruživanja.

Potpisnici:

  • Stevo Muk, Predsjednik Upravnog odbora, Institut alternativa (IA)
  • Vanja Ćalović, Izvršna direktorica, Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS)
  • Ana Novaković, Izvršna direktorka, Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)
  • Daliborka Uljarević, Izvršna direktorka, Centar za građansko obrazovanje (CGO)
  • Tea Gorjanc Prelević,Izvršna direktorka, Akcija za ljudska prava (HRA)
  • Marina Vujačić, Izvršna direktorica, Udruženje mladih sa hendikepom (UMHCG)
  • Zlatko Vujović, Predsjednik Upravnog odbora, Centar za monitoring i istraživanje (CeMI)


26/2/2017 PUBLICATION “IMPLEMENTATION ANALYSIS OF THE RIGHT TO A TRIAL WITHIN A REASONABLE TIME ACT 2011-2015″

Slika za sajtThe remedies for the protection of the right to a trial within a reasonable time, the request to expedite the proceedings and claim for just satisfaction are in minor use, compared with the size of backlog before the courts in Montenegro. Both remedies in practice are still not sufficiently effective for speeding up the trials and protection of the right to trial within a reasonable time.

In the period 2011-2015 the presidents of courts granted only every fourth request to expedite the proceedings, while the Supreme Court upheld every other claim. In more than a quarter of cases, in which the Supreme Court found a violation of the right to a trial within a reasonable time, requests to accelerate the proceedings had previously been rejected by final decision. The research conducted on representative samples shows that in, 2/3 of the cases, granting of a request for review did not lead to acceleration of the procedure within the statutory deadline of 4 months.

The presidents of courts should review their decision-making upon request for review and ensure that in any case in which they accept the request for review it leads to acceleration of the procedure within the statutory deadline.

In the practice of the Supreme Court there is no clear criterion for determining the amount of just satisfaction (non-pecuniary damages), as applied by the European Court of Human Rights. It has not been ensured that a judgment adopting the claim and establishing a violation of the right leads to an urgent conclusion of the proceedings.

Below are more detailed conclusions and recommendations of the research conducted by the lawyer Darka Kisjelica within the project “Judicial Reform Monitoring”, conducted by the NGO Human Rights Action (HRA) and the Center for Monitoring and Research (CeMI) with the support of the European Union and the Kingdom of the Netherlands. The publication is available in Montenegrin and English language.

DELAY IN PUBLICATION: The study was meant to be published in April 2016, but was delayed first by refusing of the Basic Court in Podgorica and Higher Court in Podgorica to provide access to information and then by eight months delay of the Agency for Protection of Personal Data and Free Access to Information to decide on appeals against the courts’ decisions. The Agency violated the statutory deadline for deciding on appeals thirteen times and than the administrative inspection failed to sanction such behavior. This illegal conduct of state authorities is an illustrative example of a systemic obstruction of reforms in Montenegro.

CONCLUSIONS AND RECOMMENDATIONS

  • Two remedies provided under the Right to a Trial within a Reasonable Time Act – request to expedite the proceedings, i.e. request for review and claim for just satisfaction for breach of the right to a trial within a reasonable time – were used on average three or four times more in the period 2011-2015 as compared to the first three years of implementation of the Act (2008-2010), but remain underused in relation to the existing backlog of cases in the courts. Even though there is a noticeable trend of reducing the backlog of cases before the courts in Montenegro, at the end of 2015 a quarter of cases from 2011 and previous years remained unresolved (2,437), while a request for review was lodged in only 7% of those cases, and a claim for just satisfaction in 1.5% of cases (Chapters II.1 and II.2).

>>>



26/2/2017 PUBLIKACIJA  “ANALIZA PRIMJENE ZAKONA O ZAŠTITI PRAVA NA SUĐENJE U RAZUMNOM ROKU U PERIODU 2011-2015“

Slika za sajtPravna sredstva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, zahtjev za ubrzanje postupka i tužba za pravično zadovoljenje koriste se i dalje malo u odnosu na ukupan broj zaostalih predmeta u sudovima. Oba sredstva u praksi i dalje nisu dovoljno djelotvorna za ubrzanje postupka i zaštitu prava na suđenje u razumnom roku.

U periodu 2011-2015 predsjednici sudova su prihvatili tek svaki četvrti zahtjev za ubrzanje postupka, dok je Vrhovni sud usvojio svaku drugu tužbu. U više od 1/4 predmeta u kojima je Vrhovni sud utvrdio kršenje prava na suđenje u razumnom roku, predsjednici sudova su prethodno odbili zahtjeve za ubrzanje tih postupaka. Prihvatanje kontrolnih zahtjeva u čak 2/3 slučajeva nije dovelo i do stvarnog ubrzanja sudskih postupaka u zakonom predviđenom roku od 4 mjeseca.

Predsjednici sudova treba da preispitaju praksu odlučivanja o kontrolnim zahtjevima i obezbijede da u svakom slučaju u kome prihvate kontrolni zahtjev to i dovede do ubrzanja postupka u skladu sa zakonskim rokom.

U praksi Vrhovnog suda ne postoji jasan kriterijum za utvrđivanje visine pravičnog zadovoljenja (nematerijalne štete) zbog kršenja prava na suđenje u razumnom roku, kakav primjenjuje Evropski sud za ljudska prava. Nije obezbijeđeno ni da presuda, kojom se usvoji tužba i utvrdi kršenje prava, dovede do hitnog okončanja postupka, pa je predložena promjena prakse i prava da bi se to obezbijedilo.

U nastavku su detaljniji zaključci i preporuke istraživanja koje je sprovela advokatica Darka Kisjelica u okviru projekta ”Monitoring reforme pravosuđa”, koji sprovode NVO Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) uz podršku Evropske unije i Kraljevine Holandije. Publikacija je dostupna na crnogorskom i engleskom jeziku.

KAŠNJENJE: Istraživanje je trebalo da bude objavljeno u aprilu 2016. godine, ali je usporeno prvo odbijanjem Osnovnog suda u Podgorici i Višeg suda u Podgorici da obezbijede pristup informacijama, a zatim kašnjenjem Agencije za zaštitu podataka o ličnosti i pristup informacijama od osam mjeseci da odluči po žalbama protiv odluka sudova. Agencija je trinaest puta prekršila zakonski rok za odlučivanje o žalbama, a upravna inspekcija je onda neopravdano propustila da sankcioniše takvo postupanje. Ova nezakonita ponašanja državnih organa predstavljaju ilustrativan primjer sistemske opstrukcije reformi u Crnoj Gori.

ZAKLJUČCI I PREPORUKE

  • Dva pravna sredstva koja predviđa Zakon o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku – zahtjev za ubrzanje postupka ili kontrolni zahtjev i tužba za pravično zadovoljenje zbog kršenja prava na suđenje u razumnom roku – koristila su se u prosjeku tri, odnosno četiri puta više u periodu 2011-2015. godine nego u prve tri godine primjene Zakona (2008-2010), ali se još uvijek srazmjerno malo koriste u odnosu na postojeći broj zaostalih predmeta u sudovima. Iako postoji zapažen trend smanjenja neriješenih predmeta pred sudovima u Crnoj Gori, na kraju 2015. godine je ostala neriješena četvrtina predmeta iz 2011. i ranijih godina (2437), dok je kontrolni zahtjev podnijet u samo 7% tih predmeta, a tužba za pravično zadovoljenje u 1,5% (Poglavlja II.1 i II.2).

>>>



25/2/2017 CSOs PROJECTS IN SPECIAL PSYCHIATRIC CLINIC – SECOND PART

This weekend we present another three projects supporting occupational therapy in the Special Psychiatric Hospital Kotor, which are carried out within a larger project “Beyond exclusion – Effective rights for mental health patients” of the Human Rights Action (HRA), Center for Women and Peace Education ANIMA and the Mental Disability Advocacy Centre (MDAC) with the support of the European Union in cooperation with the Ministry of Health.

“The library worthy of people” project of the NGO Youth Initiative for human rights is dealing with the increase of library funds intended for patients, development of space for the library, collect books and at the end of the project they will organize a literary evening. Within the project the premises of the library are renovated, which significantly improved conditions for the realization of this and other aspects of occupational therapy in the Hospital.

25022017-1

“Metacognitive training for patients with psychosis,” the NGO Mental health, concerns all of us! is based on the practice of life and social skills, decrease depression and anxiety, enhancing interaction with the environment and general functioning. Training leads Dr. Azra Deljković who trained in Germany for its application. Special training for psychologists and psychiatrists of the hospital for the application of this training in their future work was organised. Within this project a projector has been provided for the Hospital.

25022017-2

NGO Meštar i furešta, a local organisation from Kotor, implements the project “The art of the soul” that provides patients to gain the skills that are used in local festivals and celebrations such as the carnival and Boka night. A series of workshops of decoupage and papier mache techniques for making puppets and carnival masks were organized. The problem of heating in rooms for occupational therapy was resolved thanks to this project and enable continuous work throughout the year.

A sales exhibition of works created during the workshop will be organised at the end of the project in Kotor. A permanent sales stand for works made by patients is also planned. This would help sustainability of the project and inclusion of patients into society.

25022017-3