HRA smatra da je predloženo kažnjavanje suprotno međunarodnim standardima slobode izražavanja. Apelujemo na Vladu da prije glasanja u Skupštini o tom predlogu zatraži mišljenje relevantnih međunarodnih organizacija. Ako predlog bude usvojen, HRA će odmah podnijeti inicijativu za ocjenu ustavnosti tog zakona. Smatramo i da je o predlogu kažnjavanja morala biti sprovedena javna rasprava, kao i da nisu dati dovoljni razlozi da donošenje zakona po skraćenom postupku.
Predlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, koji je Vlada utvrdila 5. decembra 2019, predviđeno je da se članu 21 Zakona o javnom redu i miru doda stav 4:
Fizičko lice koje prilikom izvođenja državne himne, u slučajevima kada je to predviđeno propisima, sjedenjem, zviždanjem, stvaranjem buke ili na drugi način ne oda joj počast kazniće se novčanom kaznom od 700 do 2.000 eura.
Predložena zabrana omalovažavanja himne je apsolutna, tj. strožija od one propisane Krivičnim zakonikom. Naime, čl. 198 Krivičnog zakonika, Povreda ugleda Crne Gore, koji za uvredu države i njenih simbola takođe predviđa novčanu kaznu ili kaznu zatvora do jedne godine, propisuje da se uvreda države neće kazniti ako je “izlaganje dato u okviru ozbiljne kritike” i “bez namjere omalovažavanja”, što nije slučaj sa predlogom dopune Zakona o javnom redu i miru, koji ne sadrži bilo kakva izuzeća od kažnjavanja.
U Obrazloženju Predloga zakona nisu dati razlozi za uvođenje kažnjavanja, a posebno ne za propuštanje javne rasprave o takvom predlogu, kao ni za donošenje zakona po skraćenom postupku.
Obrazloženje Predloga je sljedeće: Imajući u vidu da je potrebno odredbe važećeg Zakona o javnom redu i miru uskladiti sa predloženim rješenjima u Predlogu zakona o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola, kao i da je potrebno u što kraćem roku normativno urediti dosadašnje probleme u praksi koji su se javili u primjeni važećeg Zakona o javnom redu i miru, predlagač je mišljenja da se Predlog zakona o izmjeni Zakona o javnom redu i miru donese po skraćenom postupku.
Podsjećamo da se po skraćenom postupku donosi zakon kojim treba urediti pitanja i odnose nastale usljed okolnosti koje nijesu mogle da se predvide, a nedonošenje zakona moglo bi da prouzrokuje štetne posljedice i zakon koji je neophodno usaglasiti sa evropskim pravom i međunarodnim ugovorima i konvencijama. Predlagač zakona dužan je da u obrazloženju predloga zakona navede razloge zbog kojih je neophodno da se zakon donese po skraćenom postupku (Poslovnik Skupštine Crne Gore, član 151).
Ministarstvo je obavezno da u pripremi zakona sprovede postupak javne rasprave prema čl. 52 Zakona o državnoj upravi (Sl. list CG, br. 078/18, od 4.12.2018), osim u izuzetnim okolnostima kojih u ovom slučaju nije bilo. U svakom slučaju, kada ministarstvo odluči da ne sprovede javnu raspravu, ono je dužno da uz predlog zakona navede razloge za to (čl. 52, st. 3), a takvi razlozi nisu navedeni u obrazloženju Predloga zakona.
Vlada je u obrazloženju Predloga navela da „ne postoje odredbe primarnih i sekundarnih izvora prava Evropske unije, kao ni potvrđenih međunarodnih konvencija sa kojima je potrebno izvršiti usaglašavanje”.
Takođe, izmjenom člana 21 Zakona o javnom redu i miru i uvođenjem kaznene odredbe za neodavanje počasti himni ne dolazi ni do kakvog usklađivanja navedenog Zakona sa Predlogom zakona o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola, pošto se taj predlog Zakona uopšte ne bavi himnom Crne Gore. Takođe, ovom odredbom se Zakon o javnom redu i miru ne usaglašava ni sa Zakonom o državnim simbolima i danu državnosti Crne Gore, iz razloga što navedeni zakon i pored propisivanja načina na koji se odaje počast himni ne predviđa kažnjavanje za nepostupanje u skladu sa tim.
Nije objašnjeno ni kakvi su se problemi javili u primjeni važećeg Zakona o javnom redu i miru u pogledu neodavanja počasti himni, s obzirom na to da kaznena odredba za takvo postupanje do sada nije ni postojala, a ostalo je nejasno i kakve bi štetne posljedice moglo da prouzrokuje nedonošenje zakona, pogotovo po hitnom postupku.
Prema tome, smatramo danema opravdanja za to što je Predlog zakona utvrđen bez sprovođenja javne rasprave, kao i da nema razloga da se o tome odlučuje u skraćenom postupku.
Ako pak Vlada bude insistirala na tome da Skupština uskoro glasa o Predlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona javnom redu i miru, apelujemo na poslanice i poslanike Skupštine Crne Gore da zaštite slobodu izražavanja i ne usvoje taj anahroni predlog. Ako odredba o kažnjavanju osoba koje se ne ponašaju na zadati način prilikom izvođenja himne bude usvojena, HRA će podnijeti inicijativu za ocjenu njene ustavnosti. I ovom prilikom, HRA izražava žaljenje što Ustavni sud Crne Gore nema nadležnost da daje mišljenje o ustavnosti predloga zakona o kojima Parlament treba da odlučuje, odnosno o izglasanim zakonima prije njihovog stupanja na snagu, što je nadležnost (“apstraktno ispitivanje ustavnosti”) koju imaju ustavni sudovi u nekim drugim državama (Francuska, Portugal, Srbija).
Podsjećamo da ni jedna država u okruženju (Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Makedonija, Kosovo) nema propisanu kaznu za neodavanje počasti prilikom izvođenja himne ni u zakonima o državnim simbolima, ni u zakonima o javnom redu i miru, kao ni većina država u svijetu. Naprotiv, Crna Gora bi se ovim propisom pridružila uglavnom azijskim nedemokratskim i nacionalističkim režimima poput Kine i Filipina, koji su poslednjih godina uveli ili pooštrili kazne baš za neodavanje počasti himni.
HRA smatra da naređivanje, zakonom, da se iskazuje poštovanje državnom simbolu i zastrašivanje kažnjavanjem za drugačije postupanje, nije primjereno demokratskom društvu, koje mora da bude otvoreno za iskazivanje različitih stavova i za debatu o tim stavovima. Orvelovsko okruženje u kome policija i doušnici posmatraju građane prilikom izvođenja himne i prijavljuju one koji ne odaju počast na propisani način, npr. tako što sjede, ne čini atmosferu evropskog društva u kome se poštuju ljudska prava.
Podsjećamo ponovo da na međunarodnom nivou postoji saglasnost o tome da ugled države, njenih institucija i simbola, kao što je himna, ne treba štititi krivičnim ili prekršajnim sankcijama.
Komitet za ljudska prava UN je oštro osudio postojanje krivičnog djela klevete države i izrazio zabrinutost zbog postojanja zakona na temu nepoštovanja državnih simbola, uvrede šefa države ili zaštite časti državnih zvaničnika, naglašavajući da države ne treba da zabranjuju kritiku državnih institucija (Opšti komentar 34, tačka 38).
Specijalni izvjestilac za slobodu izražavanja UN, kao i specijalni predstavnik za slobodu medija OEBS i Specijalni izvjestilac Organizacije američkih država u zajedničkoj izjavi založili su se da se onemogući da državni organi pokreću postupke zaštite časti i ugleda države i njenih institucija i simbola (2002).
Evropski sud za ljudska prava je u dva slučaja protiv Francuske osudio krivičnopravnu zaštitu časti i ugleda predsjednika države kao državnog simbola, i zaključio da posebna zaštita od kritike samo zbog funkcije ili statusa znači privilegiju koja nije u skladu sa modernim političkim koncepcijama u demokratskom društvu i neopravdano onemogućava slobodu izražavanja (Colombani and Others v. France, 2002, Eon v. France, 2013).
Parlamentarna skupština Savjeta Evrope je 2010. godine zauzela stav da ugled nacije, vojske, istorijskih ličnosti ili religije ne smije biti zaštićen zakonima protiv uvrede i klevete (Recommendation 1897).
HRA smatra da navedeni stavovi međunarodnih tijela za zaštitu ljudskih prava daju dovoljno opravdanja da Vlada o predloženim izmjenama zakona zatraži mišljenje međunarodnih organizacija kao što su Savjet Evrope ili Evropska unija, prije nego što crnogorski parlament glasa o Predlogu zakona.
