Sudski savjet tužbu kojom je osporena zakonitost njegovog postupanja smatra “rezultatom ličnog nezadovoljstva”

Početak suđenja po tužbi protiv Sudskog savjeta zbog izbora sudija
21/10/2019
Ne zaboraviti nalogodavce
25/10/2019

Sudski savjet tužbu kojom je osporena zakonitost njegovog postupanja smatra “rezultatom ličnog nezadovoljstva”

Danas je održano ročište u Upravnom sudu po tužbi Ivana Vukićevića protiv Sudskog savjeta, posle godinu i četiri mjeseca od podnošenja tužbe. Tužbom je traženo da se poništi odluka o izboru deset kandidata i kandidatkinja za sudije osnovnih sudova iz juna 2018. godine (odluka 01-3828/18-2 od 18.6.2018) zbog propusta u proceduri i nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Sudija izvjestilac u ovom predmetu je Medina Mušović, a članice vijeća su sudije Snežana Vukčević i Svetlana Budisavljević.

Tužiocu Vukićeviću je tek na današnjem ročištu uručen odgovor Sudskog savjeta na tužbu, kojim su osporeni njegovi navodi u tužbi. U odnosu na navode kojima je osporio nepristrasnost članova Sudskog savjeta iz reda sudija, Milića Međedovića i Željke Jovović, zato što su učestvovali u ocjenjivanju troje kandidata koji su radili kao njihovi savjetnici, umjesto da su se izuzeli iz ocjenjivanja, Savjet je izjavio da su „navodi neosnovani jer najveći broj prijavljenih lica koji se javljaju na oglase za kandidate za sudije čine upravo saradnici, odnosno savjetnici u sudovima“ i zaključio da bi izuzeće u takvim slučajevima predstavljalo “diskriminaciju kandidata”. Nejasno je zašto bi opšteprihvaćen institut izuzeća u crnogorskom pravnom sistemu, propisan i Poslovnikom o radu Sudskog savjeta u svakom slučaju „okolnosti koje izazivaju sumnju u nepristrasnost“ onih koji odlučuju, mogao da dovede do diskriminacije, tj. neopravdanog razlikovanja učesnika/ca u postupku po osnovu nekog njihovog ličnog svojstva.

Sudsko vijeće nije prihvatilo predlog tužioca da sasluša sve učesnike/ce intervjua na osporenom konkursu i tako provjeri navode iz tužbe da su intervjui nepropisno vođeni, da svima nisu postavljana ista pitanja u skladu sa Poslovnikom i da nisu postavljana pitanja u skladu sa Smjernicama o obavljanju intervjua. Sudski savjet je u odgovoru na tužbu odgovorio da su svim kandidatima/kinjama postavljana ista pitanja „pa je percepcija nejednakog pristupa subjektivni osjećaj kandidata“. Međutim, članica Sudskog savjeta, Vesna Simović Zvicer, na skupu koji je Akcija za ljudska prava (HRA) organizovala u julu 2019. godine, branila je suprotan stav, izjavivši da ne samo da je nemoguće, nego je čak i loše postavljati ista pitanja svim kandidatima, jer „onaj prvi kandidat zna šta sam ga pitala, onaj deseti će već da zna odgovor, i biće u prednosti u odnosu na prvog ako mu postavimo identično pitanje”. HRA je takođe više puta svjedočila tome da je Sudski savjet imao neopravdano selektivan pristup usmenom ispitivanju učesnika/ca na konkursu za sudije, pa nas zabrinjava to što je sud odlučio da ne utvrđuje tu činjenicu.

Sudski savjet je u odgovoru na tužbu, pored ostalog, naveo i da je tužba “rezultat ličnog nezadovoljstva tužioca što nije izabran za jednog od kandidata za sudije osnovnih sudova”. Ovakav paušalan navod, koji se može smatrati i uvredljivim, samo potvrđuje utisak da članovi i članice Sudskog savjeta javnu funkciju doživljaju kao privatnu stvar, sasvim neprimjereno državnom organu koji bi morao biti nepristrasan i nezavisan, ili koji bi bar trebalo da nastoji da ostavi takav utisak.

“Ovaj sudski postupak je veoma važan jer je jedan od rijetkih primjera da se učesnik konkursa za izbor sudija odvažio da podnese tužbu protiv Sudskog savjeta i to u situaciji u kojoj, s jedne strane, Savjet u kontinuitetu proizvoljno bira sudije i postupa protivno propisima koje je sam usvojio, dok se, s druge strane, njegovim članovima van reda sudija neograničeno produžava mandat jer Skupština nije u stanju da ih zamjeni. Važno je primjetiti da je u postupcima protiv Sudskog savjeta Upravni sud nadležan da postupa u sporu protiv državnog organa čija je članica jedna njegova sudija, dok je u drugom stepenu nadležan Vrhovni sud, čija je predsjednica takođe članica Sudskog savjeta, što sve zajedno ne garantuje objektivan pristup. Prema tome, HRA će s velikom pažnjom pratiti i ovaj postupak, kao i druga dva po tužbama Ivana Vukićevića i sudije Predraga Krstonijevića protiv Sudskog savjeta, smatrajući ih odvažnom pionirskom borbom za buduće zakonito i nepristrasno biranje sudija”, smatra Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica HRA.