13/2/2019 Povodom javne rasprave o Nacrtu zakona o medijima

13/1/2019 Slučaj kršenja prava na mirno okupljanje LGBT zajednice u Nikšiću – ponovno odlučivanje o već utvrđenom kršenju prava nije djelotvorna pravna zaštita
13/01/2019
20/2/2019 SVJETSKI DAN SOCIJALNE PRAVDE U CRNOJ GORI
21/02/2019

13/2/2019 Povodom javne rasprave o Nacrtu zakona o medijima

Akcija za ljudska prava (HRA) je dostavila Ministarstvu kulture predloge 11 amandmana na Nacrt zakona o medijima. Predlozi se tiču preciziranja zaštite prava na privatnost i isključenja odgovornosti novinara za štetu, zaštite nezavisnosti novinara od osnivača medija, odgovornosti portala za komentare i preciziranje okolnosti pod kojima bi novinar mogao biti primoravan da otkrije izvor informacije. Smatramo da je radna grupa Ministarstva kulture sačinila solidan Nacrt zakona, koji bi ipak posle javne rasprave morao biti dodatno preciziran da  bi obezbijedio primjenu zakona u skladu sa međunarodnim standardima slobode izražavanja i zaštite ljudskih prava.

Predlozi HRA se oslanjaju na raniji predlog izmjena i dopuna Zakona o medijima, koji je u julu 2015. godine sačinila radna grupa HRA, a koji je radna grupa Ministarstva kulture uzela u obzir i prihvatila značajan dio predloga ( ¾ ).

HRA je organizacija koja se od 2010. godine u kontinuitetu zalaže za izmjene i dopune Zakona o medijima iz 2002. godine, najstarijeg zakona o medijima u regionu. U novembru 2010. godine HRA je objavila Predlog reforme odgovornosti za povredu časti i ugleda u Crnoj Gori (reforme zakona o kleveti i uvredi), koji je sadržao predlog dekriminalizacije Glave XVII Krivičnog zakonika Crne Gore, propisivanje novih krivičnih djela za zaštitu novinara i izmjenu i dopunu odredbi Zakona o medijima u odnosu na standard dužne novinarske pažnje, isključenja odgovornosti za štetu, ograničenje iznosa naknade nematerijalne štete zbog povrede časti i ugleda itd. Krivična djela Kleveta i Uvreda su dekriminalizovana 2011. godine, ali ne i ostala djela iz Glave XVII KZ, niti je uvedena jača krivičnopravna zaštita novinara. U julu 2015. godine HRA je organizovala raspravu o dopunjenom Predlogu izmjena i dopuna Zakona o medijima u prisustvu i ministara kulture i pravde, dr Pavla Goranovića i Zorana Pažina. U novembru 2015. HRA je uputila predlog nadležnom odboru Skupštine Crne Gore da održi konsultativnu raspravu o potrebi za izmjenama i dopunama Zakona o medijima u skladu s preporukom Evropske komisije u Smjernicama za podršku slobodi i integritetu medija na Zapadnom Balkanu i u Turskoj 2014-2020. Iako rasprava nikad nije održana, na početku jula 2016, trojica poslanika opozicionih partija URA, Demos i SDP (Dritan Abazović, Zoran Miljanić i Rifat Rastoder) uputili su Skupštini Predlog izmjena i dopuna Zakona o medijima, koji je, pored ostalih, sadržao i predloge HRA i koji te godine nije usvojen. Predstavnica OEBS-a za medije, Dunja Mijatović, izrazila je zabrinutost u pismu predsjedniku Vlade Crne Gore 27. jula 2016. u vezi predloženih izmjena medijskih zakona u Crnoj Gori i skrenula pažnju na konkretne odredbe koje bi, po njenom mišljenju, mogle da imaju nepovoljan efekat na medijski pluralizam. U odnosu na Zakon o medijima kritikovala je jedino formulacije odredbi o oglašavanju državnih organa u medijima, koje nisu bile dio predloga HRA.

HRA je u međuvremenu objavila i zbirku kratkih prikaza presuda Evropskog suda za ljudska prava o slobodi izražavanja na ukupno 30 tema, koja može poslužiti argumentovanoj raspravi prilikom izrade novog zakona o medijima.

Javna rasprava o Nacrtu zakona o medijima i Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nacionalnom javnom emiteru Radio i Televizija Crne Gore traje do 20. februara 2019. godine.

HRONOLOGIJA:

Prvi put u novembru 2010. godine HRA je objavila Predlog reforme odgovornosti za povredu časti i ugleda u Crnoj Gori (reforme zakona o kleveti i uvredi) uz podršku Fondacije za otvoreno društvo. Ovaj Predlog je pored predloga potpune dekriminalizacije Glave XVII Krivičnog zakonika Crne Gore i propisivanja novih krivičnih djela za zaštitu novinara, sadržao i izmjenu i dopunu odredbi Zakona o medijima u odnosu na standard dužne novinarske pažnje, isključenja odgovornosti za štetu, ograničenje iznosa naknade nematerijalne štete zbog povrede časti i ugleda itd. Predlog je sačinila radna grupa u sastavu: Ana Vuković, sutkinja Višeg suda u Podgorici, Dušan Stojković, advokat iz Beograda, Tamara Durutović, advokatica iz Podgorice, Veselin Radulović, advokat iz Podgorice, Peter Noorlander, advokat, direktor Media Law Defence Initiative iz Londona, savjetnik na projektu, mr Tea Gorjanc-Prelević, izvršna direktorica Akcije za ljudska prava, urednica projekta.

Crna Gora je 2011. dekriminalizovala krivična djela Kleveta i Uvreda, ali ne i ostala djela iz Glave XVII KZ, niti  je uvedena jača krivičnopravna zaštita novinara, i nije započela rad na izmjenama i dopunama Zakona o medijima koji je usvojen 2002. i koji je najstariji i najkraći medijski zakon u regionu.

HRA je 2015. godine dopunila prvobitni predlog izmjena i dopuna Zakona o medijima i 2. jula 2015. u Podgorici održala raspravu o tom novom predlogu uz učešće ministra kulture – mr Pavla Goranovića i ministra pravde – Zorana Pažina. Predlog je izradila radna grupa HRA u sastavu: Azra Jasavić, tada poslanica Pozitivne Crne Gore, Dragoljub Duško Vuković, novinar, medijski analitičar i predsjednik Skupštine NVO Media centra, Jadranka Vojvodić, pomoćnica direktora Agencije za elektronske medije i Goran Đurović, tada član Savjeta RTCG i predsjednik UO Koalicije Saradnjom do cilja, sada direktor Media centra, i Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica HRA. G-din Peter Noorlander, stručnjak za medijsko pravo, direktor NVO Media Legal Defence Initiative iz Londona pomagao je kao savjetnik. Zaključak rasprave je bio da se inicira održavanje konsultativnog ili kontrolnog saslušanja u Skupštini sa ministrima kulture i pravde, u cilju izrade zvanične analize nedostataka zakonskog okvira za rad medija.

HRA je 10. novembra 2015. uputila Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu Skupštine Crne Gore inicijativu o održavanju konsultativne rasprave o potrebi za izmjenama i dopunama Zakona o medijima. Pored Predloga radne grupe HRA izmjena i dopuna koje bi trebalo da doprinesu usklađivanju Zakona o medijima sa praksom Evropskog suda za ljudska prava, radna grupa je u načelu predložila i osnivanje sveobuhvatnog Fonda za medijski pluralizam, propisivanje postupaka i kriterijuma za transparentno oglašavanje države u medijima, kao i preciziranje prava novinara u odnosu na osnivače medija. HRA je podsjetila Odbor da je u Smjernicama za podršku slobodi i integritetu medija na Zapadnom Balkanu i u Turskoj od 2014-2020. Evropske komisije naglašeno da bi Parlament trebalo da: “sprovodi periodične procjene stanja slobode medija, vrši procjenu domaćih zakona i prakse u odnosu na niz osnovnih principa o “kvalitetu zakona”, kako je navedeno u praksi Evropskog suda za ljudska prava i Rezoluciji Savjeta Evrope PS 1636 (2008) “, kao i “predloži i usvoji politiku i predloge zakona u skladu sa pravom Evropske unije i navedenih principa i pokazatelja za prevazilaženje nedostataka.”

Odbor je na sjednici 7. decembra 2015, povodom inicijative HRA zauzeo jedinstven stav da je “u narednom periodu, potrebno organizovati konsultativno saslušanje (raspravu). U vezi sa tim, Odbor će pozvati sve predlagače i kompetentne stručnjake zbog davanja doprinosa poboljšanju i unaprjeđenju pitanja iz ove oblasti.”

Na početku jula 2016. trojica poslanika opozicionih partija URA, Demos i SDP (Dritan Abazović, Zoran Miljanić i Rifat Rastoder) uputili su Skupštini  Predlog izmjena i dopuna Zakona o medijima, koji je sadržao i predloge HRA. Trojica poslanika su predložili i Predlog izmjena i dopuna Zakona o elektronskim medijima i Predlog izmjena i dopuna Zakona o RTCG.

Odbor je raspravu o Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medijima zakazao za 26. jul 2016. godine, ali je ona tog dana otkazana zbog nedostatka kvoruma, tj. bojkota vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS). Skupština nije usvojila Predlog izmjena i dopuna Zakona o medijima na kraju sjednice u julu 2016. godine.

Predstavnica OEBS-a za medije, Dunja Mijatović, izrazila je zabrinutost u pismu predsjedniku Vlade Crne Gore 27. jula 2016. u vezi predloženih izmjena medijskih zakona u Crnoj Gori i skrenula pažnju na konkretne odredbe koje bi, po njenom mišljenju, mogle da imaju nepovoljan efekat na medijski pluralizam. U odnosu na Zakon o medijima kritikovala je jedino formulacije odredbi o oglašavanju državnih organa u medijima, koje nisu bile dio predloga HRA.

Ministarstvo kulture je u januaru 2018. godine formiralo radnu grupu za izradu novog Zakona o medijima. Javna rasprava o Nacrtu zakona o medijima i Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nacionalnom javnom emiteru Radio i Televizija Crne Gore traje do 20. februara 2019. godine.