Evropski sud za ljudska prava je juče donio dvije presude u predmetima Hoti protiv Hrvatske i Čakarević protiv Hrvatske:
U predmetu Hoti protiv Hrvatske sud je utvrdio kršenje prava na poštovanje privatnog života čovjeka koji je 40 godina živio u Hrvatskoj kao apatrid.
Podnosiocu predstavke, koji je rođen na Kosovu u vrijeme Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, a čiji su roditelji izbjegli iz Albanije 1960. i ostvarili politički azil u SFRJ, nije omogućeno da uredi status prebivališta u Hrvatskoj u koju se doselio 1979. godine kada je Hrvatska bila dio SFRJ. Podnosilac predstavke je bezuspješno podnosio prijave za hrvatsko državljanstvo i boravišnu dozvolu. Evropski sud je zaključio i da je “pretjerano formalističko” bilo tumačenje zakona po kome mu je nedostajalo 15 dana radnog staža da bi ispunio zahtjev za boravišnu dozvolu.
Dosuđeno je 7500€ na ime naknade nematerijalne štete i 3000€ za nadoknadu sudskih troškova.
U predmetu Čakarević protiv Hrvatske sud je jednoglasno utvrdio povredu prava na mirno uživanje imovine jer je državni organ greškom nezaposlenoj i bolesnoj podnositeljki predstavke isplaćivao naknadu po osnovu nezaposlenosti tri godine duže nego što je zakon to predviđao, a onda od nje zahtijevao da cijeli iznos retroaktivno vrati sa kamatom (oko 2600€).
Podnositeljka predstavke nikada nije zvanično obaviještena da bi u njenoj situaciji naknada trebalo da prestane da se isplaćuje, niti je bila odgovorna za grešku državnog organa, pa je Evropski sud zaključio da su odluke državnih organa, uključujući i Ustavnog suda Republike Hrvatske, da je dužna da vrati novac i kamatu i tako sama podnese teret tuđe greške, prekršile član 1 Protokola 1 Konvencije. Sud se pozvao na svoju raniju praksu da greške državnih organa ne treba da padnu na teret podnosilaca predstavke.
Podnositeljki predstavke je dosuđeno 2600€ na ime naknade nematerijalne štete i 2130€ naknade sudskih troškova.
