U cilju usaglašavanja prakse lišavanja slobode u Crnoj Gori sa standardima Savjeta Evrope i UN, a konkretno povodom obraćanja advokata Danila Kovačevića, koji je lišen slobode u slučaju „Grahovo“, izvršna direktorica NVO Akcija za ljudska prava (HRA), Tea Gorjanc-Prelević, uputila je 26. februara 2015. pismo nadležnima u vrhu pravosuđa Crne Gore.
HRA ističe da je prilikom određivanja pritvora advokatu Kovačeviću prekršen Zakon o advokaturi, prema kome advokat može da se liši slobode samo na osnovu odluke sudskog vijeća, a ne tužioca ili sudije pojedinca, kao što je bio slučaj s advokatom Kovačevićem. Za lišavanje slobode advokata, kao i poslanika i sudija, s razlogom je propisana posebna procedura koja nalaže da više osoba kontroliše takav događaj. Cilj ovog zakona je da se spriječi proizvoljan pritvor advokata čija se nezavisnost posebno štiti u skladu s Osnovnim principima UN o ulozi advokata i Preporukom komiteta ministara Savjeta Evrope: Sloboda obavljanja advokatske profesije.*
Pored toga, u ovom slučaju posebno zabrinjava to što ni za advokata Kovačevića ni za druge osumnjičene u istom slučaju ni u jednom rješenju o lišavanju slobode nije objašnjena osnovana sumnja da su uopšte izvršili krivična djela, već se samo konstatuje da takva sumnja postoji. Drugim rječima, i državni tužilac i sudija za istragu i vijeće Višeg suda su smatrali da nisu dužni da u svojim odlukama objasne zašto su ljudi koje su poslali u zatvor osnovano sumnjivi da su vršili krivična djela, koje su to radnje koje im se stavljaju na teret, već da je dovoljno da saopšte da su se oni uvjerili da osnovana sumnja postoji. Međutim, ovakav nedostatak obrazloženja osnovane sumnje, uz nedovoljno obrazloženo konstatovanje opasnosti od uticaja na svjedoke, ne odgovara evropskim standardima utvrđenim u praksi Evropskog suda za ljudska prava.
* Osnovni principi Ujedinjenih nacija o ulozi advokata proklamuju građanski i krivični imunitet advokata za sve usmene i pisane izjave koje je dao u skladu s načelom savjesnosti i poštenja. Isti principi garantuju advokatu da neće biti poistovjećivan sa svojim klijentima ili njihovim predmetima, da će uživati slobodu izražavanja i da će mu država obezbijediti da djeluje bez zastrašivanja i prijetnji zbog bilo kakve radnje koju je preduzeo u skladu sa zakonom, priznatim profesionalnim dužnostima, standardima i etičkim pravilima (tač. 16, 18, 20, 23). Slično predviđa i Preporuka Komiteta ministara Savjeta Evrope od 25. oktobra 2000. godine, poznata pod nazivom Sloboda obavljanja advokatske profesije (načelo I.4).
