Pravosnažnom presudom Višeg suda u Podgorici, koja je donijeta prije četiri mjeseca, a tek juče dostavljena okrivljenom novinaru Petru Komneniću, potvrđena je prvostepena presuda Osnovnog suda u Podgorici kojom je Komnenić, po privatnoj tužbi tužioca Ivice Stankovića, sudije Vrhovnog suda, a ranije predsjednika Višeg suda, osuđen za krivično djelo Kleveta, zbog navoda iznijetih u tekstu pod naslovom ”Sudije pod prismotrom – zašto je policija prisluškivala sudije Ivicu Stankovića i Radovana Mandića”.

Presuda Višeg suda je razočaravajuća, najviše zbog toga što njeno formalno obrazloženje ni na koji način ne pokazuje da su žalbeni navodi ozbiljno razmatrani, kao ni da je uzet u obzir standard uspostavljen u praksi Evropskog suda za ljudska prava da se od novinara ne smije očekivati da dokaže apsolutnu istinitost navoda koje iznosi, već da je dovoljno da dokaže da je imao opravdane razloge da povjeruje u njihovu istinitost.

Pored toga, ni Viši sud, kao ni Osnovni sud u ovom slučaju nisu uzeli u obzir činjenicu da je tema o kojoj je Komnenić pisao –  prisluškivanje sudija i nestanak predmeta o primjeni mjera tajnog nadzora iz Višeg suda u Podgorici – od izuzetnog javnog interesa, što je zahtijevalo posebnu uzdržanost prilikom ograničenja slobode izražavanja novinara.

Smatramo da ova presuda predstavlja povredu slobode istraživačkog novinarstva i nadamo se da će biti posljednja pravosnažna osuda za klevetu prije najavljene dekriminalizacije tog krivičnog djela.

Akcija ponovo poziva nadležne organe, u prvom redu  nadležnog državnog tužioca da pokrene istragu o tvrdnjama Komnenića i dokazima izvedenim na ovom suđenju koji sadrže ozbiljne indicije da su u crnogorskom pravosuđu vršene nezakonite radnje, kao što su:

1) iskaz bivšeg sudije Višeg suda u Podgorici Radovana Mandića o tome da mu je bivši kolega i istražni sudija Višeg suda u Podgorici, Hamid Ganjola, saopštio da je odobrio prisluškivanje Mandića, kao i da je ”pola sudija” Višeg suda prisluškivano,

2) prepiska između tada istražnog sudije Ganjole i tadašnje specijalne tužiteljke Stojanke Radović koja svjedoči o tome da je predmet u vezi mjera tajnog nadzora kojim je bio zadužen sudija Ganjola ”nestao” između suda i tužilaštva,

3) optužnica protiv okrivljenih za ubistvo policijskog inspektora Šćekića u kojoj je navedeno da su sudije Višeg suda u Podgorici protivzakonito omogućile da se okrivljeni za ubistvo Šćekića međusobno posjećuju u pritvoru, i dr.

Podsjećamo da je Vrhovna državna tužiteljka odbila da Akciji za ljudska prava omogući pristup informacijama o tome da li su preduzete bilo kakve radnje ovim povodom, zbog čega je u toku postupak po našoj tužbi pred Upravnim sudom Crne Gore.