Šteta je što se reformi tako ozbiljnog zakona od značaja za prava i interese građana kao što je Krivični zakonik pristupilo bez održavanja javne rasprave. Da je „upućen poziv svim zainteresovanim subjektima da iznesu primjedbe, predloge i sugestije”, kako je to nalagao čl. 97 Zakona o državnoj upravi, predložene izmjene i dopune Krivičnog zakonika mogle su biti potpunije i korisnije.

Ovako, što se tiče krivične odgovornosti za klevetu, učinjene su neznatne izmjene i dopune koje, same po sebi, nisu dovoljne da dovedu do promjena u sudskoj praksi u skladu sa standardima iz prakse Evropskog suda za ljudska prava.

Iako je naglašena mogućnost oslobađanja od kazni i objavljivanja presude kao mjere bezbjednosti, postojeće previsoke novčane kazne, u rasponu od 6 do 30 prosječnih plata u Crnoj Gori, nisu smanjene, mada se najavljivalo čak i potpuno ukidanje kazni za medije.

Uvođenje oslobađanja novinara od odgovornosti u slučaju kada je postupano s „dužnom novinarskom pažnjom” samo po sebi neće obezbijediti neophodne izmjene u sudskoj praksi, jer je uveden okvirni standard, koji će zavisiti od tumačenja svakog sudije ponaosob. Takođe, to je samo varijacija odredbe postojećeg čl. 201 koji je već predviđao oslobađanje od odgovornosti učinioca uvrede ili klevete “ako je izlaganje dato u okviru ozbiljne kritike u naučnom, književnom ili umjetničkom djelu, u izvršavanju službene dužnosti, novinarskog poziva, političke djelatnosti, u odbrani nekog prava ili zaštite opravdanih interesa, ako se iz načina izražavanja ili iz drugih okolnosti vidi da to nije učinio u namjeri omalovažavanja ili ako dokaže istinitost svog tvrđenja ili da je imao osnovanog razloga da povjeruje u istinitost onoga što je iznosio ili pronosio”.

U saradnji s Novinarskim samoregulatornim tijelom, nastavićemo da se zalažemo za potpunu dekriminalizaciju klevete i uvrede i temeljni pristup reformi, koji smo predložili u našoj nedavnoj inicijativi Vladi, a koji podrazumijeva: 1) upoznavanje sa najboljom evropskom praksom u usvajanju standarda iz presuda Evropskog suda za ljudska prava u domaći pravni poredak, 2) izradu nacrta sveobuhvatne reforme krivične i građanske odgovornosti za povredu časti i ugleda i 3) javnu raspravu o nacrtu takve reforme, prije nego se ona u formi predloga zakona uputi Skupštini.